{"id":23487,"date":"2020-11-05T21:45:38","date_gmt":"2020-11-05T21:45:38","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23487"},"modified":"2020-11-05T21:45:38","modified_gmt":"2020-11-05T21:45:38","slug":"drugo-izdanje-prve-sinteze-hrvatske-povijesti-pisane-i-objavljene-na-njemackome","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23487","title":{"rendered":"Drugo izdanje prve sinteze hrvatske povijesti pisane i objavljene na njema\u010dkome"},"content":{"rendered":"\n<p>Izdava\u010dko poduze\u0107e Pustet Verlag objavilo je nedavno 2. dopunjeno izdanje&nbsp; knjige Hrvatska \u2013 od srednjovjekovlja do na\u0161ih dana, (Kroatien \u2013 von Mittelalter bis zur Gegenwart), uglednoga njema\u010dkog znanstvenika prof. dr. Ludwiga Steindorffa. Podsjetimo, Povijest Hrvatske od srednjeg vijeka do danas Ludwiga Steindorffa objavljeno je u suradnji Naklade Jesenski i Turk i Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar godine 2006. Rije\u010d je o hrvatskom prijevodu autorove knjige koja je pod naslovom Kroatien. Von Mittelalter bis zur Gegentvart objavljena 2001. godine u Njema\u010dkoj, \u010dime je postala prva sinteza hrvatske povijesti pisana i objavljena na njema\u010dkom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p>Prof. dr. Ludwig Steindorff dobar je poznavatelj prilika na prostoru jugoisto\u010dne Europe, a njegova su znanstvena istra\u017eivanja posebno posve\u0107ena prou\u010davanju hrvatske srednjovjekovne povijesti. Znanstvenu je karijeru zapo\u010deo na Sveu\u010dili\u0161tu u Heidelbergu, gdje je i doktori\u00adrao slavistiku, germanistiku i povijesne znanosti 1981. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 od sredine sedamdesetih godina taj ugledni njema\u010dki znanstvenik posje\u0107uje prostor Jugoslavije, sudjeluje u radu slavisti\u010dkih te\u010dajeva u Sarajevu i Zadru, gdje se upoznaje s njegovom kulturom i pro\u0161lo\u0161\u0107u. Godine 1976.\/77. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zapo\u010dinje specijalizaciju. Od 1978. do 1980. godine radi na disertaciji Dalmatinski gradovi u XII. st.<\/p>\n\n\n\n<p>Steindorff &nbsp;je bio dugogodi\u0161nji suradnik Odsjeka za isto\u010dnoeuropsku povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Munsteru, redoviti profesor i ravnatelj Odsjeka za isto\u010dnoeuropsku povijest na Sveu\u010dili\u0161tu Christian-Albrecht u Kielu, gdje je do odlaska u mirovinu vodio kolegij Povijest Hrvatske. Uz ostale radove, autor je do danas jedine znanstveno zasnovane studije o Hrvatskom prolje\u0107u, kao i spomenute knjige, koja je izdana na njema\u010dkom i hrvatskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p>U pisanju svoje povijesne sinteze Kroatien. Von Mittelalter bis zur Gegenwart&nbsp; Steindorff slijedi pravac promatranja povijesti hrvatske dr\u017eave kroz djela hrvatskih autora Klai\u0107a, \u0160i\u0161i\u0107a, Macana i Pavli\u010devi\u0107a. U svom djelu polazi od pretpostavke da se hrvatska ranosrednjovjekovna dr\u017eavnost odr\u017eala. Autor zapo\u010dinje svoje djelo odre\u0111ivanjem geografskih granica hrvatskog etni\u010dkog prostora i odre\u0111ivanjem geopoliti\u010dke pozicije Hrvatske prema susjedima. Vremenski raspon kojim se autor bavi u samom naslovu odre\u0111en srednjovjekovnim razdobljem, ali tekst nas upu\u0107uje i na razdoblje antike na podru\u010dju izme\u0111u Drave i Jadranskog mora jer je upravo to povijesna podloga na kojoj je do\u0161lo do hrvatske etnogeneze. Steindorff smatra kako je jasno da je samo ime Hrvata neslavenskog podrijetla, ali je proces slavenizacije obilje\u017eio budu\u0107i hrvatski razvoj. Jedno od glavnih obilje\u017eja hrvatskoga kulturnog i\u00addentiteta &nbsp;svakako su mnogobrojni glagoljski spomenici. Zanimljiva je \u010dinjenica da je autor od kronolo\u0161kog redoslijeda izlaganja hrvatske povijesti odstupio uvr\u0161tavanjem posebnog poglavlja Kultura glagoljske pismenosti u kojemu je sintetizirao niz podataka o razvoju glagoljice na hrvatskom etni\u010dkom prostoru. Vrlo va\u017ena sastavnica za hrvatski kulturni i\u00addentitet su stoljetne veze hrvatskoga naroda sa zapadnoeuropskim kulturnim sredi\u0161tima, a to se najbolje vidi u djelima srednjovjekovnih pisaca (npr. Tome Arhi\u0111akona i popa Dukljanina), a i veze, posebno edukativne prakse, u dubokoj povezanosti sa centrima Rimokatoli\u010dke Crkve.<\/p>\n\n\n\n<p>Prof. dr. Steindorff nagla\u0161ava kako se, zbog slo\u017eenih rat\u00adnih prilika nastalih prodorom Osmanlija u srednju Europu, povijesni doga\u0111aji koji su uslijedili ne mogu pravilno razumjeti ako se prije toga bar malo ne objasni povi\u00adjest Bosne koja je umnogome povezana s povije\u0161\u0107u Hrvatske. Prije izlaska knjige prof. dr. Steindorffa samo je jedan strani autor, austrijski povjesni\u010dar Rudolf Kiszling, napisao knjigu o hrvatskoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Modernu povijest Hrvatske, tj. povijest XIX. i XX. st., Steindorff promatra iz perspektive razvoja gra\u0111anskoga dru\u0161tva u Europi te ubrzane modernizacije europskih ze\u00admalja tijekom XIX. st. Prema njegovu mi\u00ad\u0161ljenju, svaka je nacionalna historiografija zasnovana na stvaranju vlastitih nacionalnih junaka. Taj proces zapo\u010dinje s gra\u0111anskim gibanjima XIX. st., pa je i hrvatska historiografija u tijeku toga stolje\u0107a istra\u017eivala i predstavila velikane svoje pro\u0161losti (npr. kneza Branimira, kralja Tomislava, Zrinske i Frankopane ili bana Jela\u010di\u0107a i dr.).<\/p>\n\n\n\n<p>Steindorff isti\u010de i va\u017enost demokratskih gibanja od 1967. do 1971. godine u Hrvatskoj. Upravo u pozitivnim te\u017enjama demokratskih gibanja iz 1971. godine on vidi i klicu iz koje je nakon pada socijalisti\u010dkoga dru\u0161tvenog sustava u Jugoslaviji nastala samostalna Republika Hrvatska. Knjige nadopunjuje i popis literature o hrvatskoj povijesti na stranim jezicima kojom se autor slu\u017eio prilikom vlastitog istra\u017eivanja. Knjiga Hrvatska \u2013 od srednjovjekovlja do na\u0161ih dana,&nbsp; u ovom dopunjenom izdanju na njema\u010dkom jeziku, nema samo znanstveni karakter, ve\u0107 je namijenjena \u0161iroj njema\u010dkoj publici. &nbsp;Steindorffova knjiga koristi se i kao sveu\u010dili\u0161ni ud\u017ebenik na njema\u010dkom govornom podru\u010dju. Izdava\u010dko poduze\u0107e Pustet Verlag iz Regensburga isti\u010de ediciju ovog izdanja u okviru Njema\u010dke nakladni\u010dke nagrade, koja se&nbsp; dodjeljuje u sklopu Frankfurtskog sajma knjiga od 2019. godine. Namijenjena je ja\u010danju ekonomske konkurentnosti malih, neovisnih izdava\u010da u Njema\u010dkoj. (Hrvatski glas Berlin)<\/p>\n\n\n\n<p>Tekst: Ivica Ko\u0161ak<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/matis.hr\/vijesti\/drugo-izdanje-prve-sinteze-hrvatske-povijesti-pisane-i-objavljene-na-njemackome\/\">https:\/\/matis.hr\/vijesti\/drugo-izdanje-prve-sinteze-hrvatske-povijesti-pisane-i-objavljene-na-njemackome\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23488,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-23487","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Steindorff.jpg?fit=199%2C300&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":23487,"position":0},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":23487,"position":1},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":23487,"position":2},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":23487,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54260,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54260","url_meta":{"origin":23487,"position":4},"title":"Hrvoje Kekez, &#8220;The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ovih dana iz tiska je iza\u0161la znanstvena monografija prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza o Bitci na Krbavskom polju 1493. godine naslovljena The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception. Knjiga je objavljena u izdanju Instituta za povijest Istra\u017eiva\u010dkog centra za humanisti\u010dke znanosti Sveu\u010dili\u0161ta E\u00f6tv\u00f6s Lor\u00e1nd iz\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Kekez-KRBAVA.jpg?fit=473%2C406&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":23487,"position":5},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23487"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23487\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23489,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23487\/revisions\/23489"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23488"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}