{"id":23487,"date":"2020-11-05T21:45:38","date_gmt":"2020-11-05T21:45:38","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23487"},"modified":"2020-11-05T21:45:38","modified_gmt":"2020-11-05T21:45:38","slug":"drugo-izdanje-prve-sinteze-hrvatske-povijesti-pisane-i-objavljene-na-njemackome","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23487","title":{"rendered":"Drugo izdanje prve sinteze hrvatske povijesti pisane i objavljene na njema\u010dkome"},"content":{"rendered":"\n<p>Izdava\u010dko poduze\u0107e Pustet Verlag objavilo je nedavno 2. dopunjeno izdanje&nbsp; knjige Hrvatska \u2013 od srednjovjekovlja do na\u0161ih dana, (Kroatien \u2013 von Mittelalter bis zur Gegenwart), uglednoga njema\u010dkog znanstvenika prof. dr. Ludwiga Steindorffa. Podsjetimo, Povijest Hrvatske od srednjeg vijeka do danas Ludwiga Steindorffa objavljeno je u suradnji Naklade Jesenski i Turk i Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar godine 2006. Rije\u010d je o hrvatskom prijevodu autorove knjige koja je pod naslovom Kroatien. Von Mittelalter bis zur Gegentvart objavljena 2001. godine u Njema\u010dkoj, \u010dime je postala prva sinteza hrvatske povijesti pisana i objavljena na njema\u010dkom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p>Prof. dr. Ludwig Steindorff dobar je poznavatelj prilika na prostoru jugoisto\u010dne Europe, a njegova su znanstvena istra\u017eivanja posebno posve\u0107ena prou\u010davanju hrvatske srednjovjekovne povijesti. Znanstvenu je karijeru zapo\u010deo na Sveu\u010dili\u0161tu u Heidelbergu, gdje je i doktori\u00adrao slavistiku, germanistiku i povijesne znanosti 1981. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 od sredine sedamdesetih godina taj ugledni njema\u010dki znanstvenik posje\u0107uje prostor Jugoslavije, sudjeluje u radu slavisti\u010dkih te\u010dajeva u Sarajevu i Zadru, gdje se upoznaje s njegovom kulturom i pro\u0161lo\u0161\u0107u. Godine 1976.\/77. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zapo\u010dinje specijalizaciju. Od 1978. do 1980. godine radi na disertaciji Dalmatinski gradovi u XII. st.<\/p>\n\n\n\n<p>Steindorff &nbsp;je bio dugogodi\u0161nji suradnik Odsjeka za isto\u010dnoeuropsku povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Munsteru, redoviti profesor i ravnatelj Odsjeka za isto\u010dnoeuropsku povijest na Sveu\u010dili\u0161tu Christian-Albrecht u Kielu, gdje je do odlaska u mirovinu vodio kolegij Povijest Hrvatske. Uz ostale radove, autor je do danas jedine znanstveno zasnovane studije o Hrvatskom prolje\u0107u, kao i spomenute knjige, koja je izdana na njema\u010dkom i hrvatskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p>U pisanju svoje povijesne sinteze Kroatien. Von Mittelalter bis zur Gegenwart&nbsp; Steindorff slijedi pravac promatranja povijesti hrvatske dr\u017eave kroz djela hrvatskih autora Klai\u0107a, \u0160i\u0161i\u0107a, Macana i Pavli\u010devi\u0107a. U svom djelu polazi od pretpostavke da se hrvatska ranosrednjovjekovna dr\u017eavnost odr\u017eala. Autor zapo\u010dinje svoje djelo odre\u0111ivanjem geografskih granica hrvatskog etni\u010dkog prostora i odre\u0111ivanjem geopoliti\u010dke pozicije Hrvatske prema susjedima. Vremenski raspon kojim se autor bavi u samom naslovu odre\u0111en srednjovjekovnim razdobljem, ali tekst nas upu\u0107uje i na razdoblje antike na podru\u010dju izme\u0111u Drave i Jadranskog mora jer je upravo to povijesna podloga na kojoj je do\u0161lo do hrvatske etnogeneze. Steindorff smatra kako je jasno da je samo ime Hrvata neslavenskog podrijetla, ali je proces slavenizacije obilje\u017eio budu\u0107i hrvatski razvoj. Jedno od glavnih obilje\u017eja hrvatskoga kulturnog i\u00addentiteta &nbsp;svakako su mnogobrojni glagoljski spomenici. Zanimljiva je \u010dinjenica da je autor od kronolo\u0161kog redoslijeda izlaganja hrvatske povijesti odstupio uvr\u0161tavanjem posebnog poglavlja Kultura glagoljske pismenosti u kojemu je sintetizirao niz podataka o razvoju glagoljice na hrvatskom etni\u010dkom prostoru. Vrlo va\u017ena sastavnica za hrvatski kulturni i\u00addentitet su stoljetne veze hrvatskoga naroda sa zapadnoeuropskim kulturnim sredi\u0161tima, a to se najbolje vidi u djelima srednjovjekovnih pisaca (npr. Tome Arhi\u0111akona i popa Dukljanina), a i veze, posebno edukativne prakse, u dubokoj povezanosti sa centrima Rimokatoli\u010dke Crkve.<\/p>\n\n\n\n<p>Prof. dr. Steindorff nagla\u0161ava kako se, zbog slo\u017eenih rat\u00adnih prilika nastalih prodorom Osmanlija u srednju Europu, povijesni doga\u0111aji koji su uslijedili ne mogu pravilno razumjeti ako se prije toga bar malo ne objasni povi\u00adjest Bosne koja je umnogome povezana s povije\u0161\u0107u Hrvatske. Prije izlaska knjige prof. dr. Steindorffa samo je jedan strani autor, austrijski povjesni\u010dar Rudolf Kiszling, napisao knjigu o hrvatskoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Modernu povijest Hrvatske, tj. povijest XIX. i XX. st., Steindorff promatra iz perspektive razvoja gra\u0111anskoga dru\u0161tva u Europi te ubrzane modernizacije europskih ze\u00admalja tijekom XIX. st. Prema njegovu mi\u00ad\u0161ljenju, svaka je nacionalna historiografija zasnovana na stvaranju vlastitih nacionalnih junaka. Taj proces zapo\u010dinje s gra\u0111anskim gibanjima XIX. st., pa je i hrvatska historiografija u tijeku toga stolje\u0107a istra\u017eivala i predstavila velikane svoje pro\u0161losti (npr. kneza Branimira, kralja Tomislava, Zrinske i Frankopane ili bana Jela\u010di\u0107a i dr.).<\/p>\n\n\n\n<p>Steindorff isti\u010de i va\u017enost demokratskih gibanja od 1967. do 1971. godine u Hrvatskoj. Upravo u pozitivnim te\u017enjama demokratskih gibanja iz 1971. godine on vidi i klicu iz koje je nakon pada socijalisti\u010dkoga dru\u0161tvenog sustava u Jugoslaviji nastala samostalna Republika Hrvatska. Knjige nadopunjuje i popis literature o hrvatskoj povijesti na stranim jezicima kojom se autor slu\u017eio prilikom vlastitog istra\u017eivanja. Knjiga Hrvatska \u2013 od srednjovjekovlja do na\u0161ih dana,&nbsp; u ovom dopunjenom izdanju na njema\u010dkom jeziku, nema samo znanstveni karakter, ve\u0107 je namijenjena \u0161iroj njema\u010dkoj publici. &nbsp;Steindorffova knjiga koristi se i kao sveu\u010dili\u0161ni ud\u017ebenik na njema\u010dkom govornom podru\u010dju. Izdava\u010dko poduze\u0107e Pustet Verlag iz Regensburga isti\u010de ediciju ovog izdanja u okviru Njema\u010dke nakladni\u010dke nagrade, koja se&nbsp; dodjeljuje u sklopu Frankfurtskog sajma knjiga od 2019. godine. Namijenjena je ja\u010danju ekonomske konkurentnosti malih, neovisnih izdava\u010da u Njema\u010dkoj. (Hrvatski glas Berlin)<\/p>\n\n\n\n<p>Tekst: Ivica Ko\u0161ak<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/matis.hr\/vijesti\/drugo-izdanje-prve-sinteze-hrvatske-povijesti-pisane-i-objavljene-na-njemackome\/\">https:\/\/matis.hr\/vijesti\/drugo-izdanje-prve-sinteze-hrvatske-povijesti-pisane-i-objavljene-na-njemackome\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23488,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-23487","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Steindorff.jpg?fit=199%2C300&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":23487,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52842,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52842","url_meta":{"origin":23487,"position":1},"title":"Kviz &#8220;Kliotest&#8221; odr\u017eava se i ove godine","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na povijesni pub kviz Kliotest \/ \u017dIVGRAD koji \u0107e se i ove godine odr\u017eati u sklopu Festivala povijesti Kliofest. Kviz \u0107e se odr\u017eati u Caffe baru \"Spunk\" u Zagrebu (Hrvatske bratske zajednice 4, kod Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice), u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 19 sati. Ovogodi\u0161nje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":23487,"position":2},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, &#8220;Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":23487,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":23487,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":23487,"position":5},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23487"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23487\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23489,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23487\/revisions\/23489"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23488"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}