{"id":2348,"date":"2016-08-21T22:00:05","date_gmt":"2016-08-21T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2348"},"modified":"2016-08-21T22:00:05","modified_gmt":"2016-08-21T22:00:05","slug":"selcuk-altun-povijesni-roman-bizantski-sultan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2348","title":{"rendered":"Sel\u00e7uk Altun, povijesni roman \u201cBizantski sultan\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Fraktura<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sel\u00e7uk Altun<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Bizantski sultan<\/font><\/span><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Beletristika<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

preveo s turskog An\u0111elko Vla\u0161i\u0107 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Broj stranica: 256<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Godina izdanja: listopad 2015.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Naslov izvornika: Bizans Sultani<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Pro\u010ditaj poglavlje<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Naslovnica <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kritike, intervjui<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.fraktura.hr\/knjige\/<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Car Konstantin XI. Paleolog ubijen je 1453. u obrani Konstantinopola, no premda su Osmanlije nakon pobjede trijumfalno pronijeli gradom njegovo tijelo, neki su povjesni\u010dari smatrali kako je prava istina druga\u010dija. Prema njima, Konstantin se ukrcao na posljednju \u0111enove\u0161ku la\u0111u koja je napu\u0161tala grad i ostatak \u017eivota proveo skrivaju\u0107i se u Italiji pod maj\u010dnim pezimenom Draga\u0161. Vi\u0161e od pet stolje\u0107a poslije trojica misterioznih mu\u0161karaca obra\u0107aju se mladom profesoru koji se nakon studija u Americi vratio u Istanbul. Tvrde da pripadaju tajnom udru\u017eenju Nomo, \u010dija je misija ispuniti posljednju Konstantinovu \u017eelju \u2013 a upravo on, kao idu\u0107i bizantski car, ima mogu\u0107nost zauvijek promijeniti tijek povijesti. No tu \u010dast prvo mora zaslu\u017eiti, a put do prijestolja pun je zagonetki i zamki.  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Bizantski sultan<\/i> turskog pisca Sel\u00e7uka Altuna uzbudljiva je kombinacija trilera i povijesnog romana. Ovaj hommage bizantskoj civilizaciji intrigantna je pri\u010da koja s lako\u0107om preska\u010de stolje\u0107a, a radnja je podjednako napeta bez obzira na to odvija li se u dalekoj pro\u0161losti ili na ulicama suvremenog Istanbula.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u201cOva  <\/span>varijacija  <\/span>\u010destih povijesnih  <\/span>tema uistinu je osvje\u017eavaju\u0107a. Altun krasno uklapa detalje o Bizantu koji su manje poznati \u0161iroj publici, a sve to za\u010dinja zdravom dozom humora.\u201d <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u2014 Publishers Weekly<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u201cAltunov roman zauzeo je svoje mjesto u svjetskoj knji\u017eevnosti zahvaljuju\u0107i briljantno konstruiranom zapletu te je intrigantno \u0161tivo za \u0161iroki krug \u010ditatelja.\u201d <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u2014 World Literature Today<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u201cOvaj roman pun je literarne mudrosti pisca, \u010diji se iznimni raspon referenci prote\u017ee od davnih autora do modernih kriminalisti\u010dkih  <\/span>romana, a ujedno je i putopis pro\u017eet iskrama poezije.\u201d <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u2014 The Independent<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u201cBizantski sultan prije svega je bri\u017eljivo ispri\u010dan misterij.  <\/span>Ono \u0161to \u010ditatelje najvi\u0161e intrigira ime je glavnog lika, koje se ne  <\/span>spominje do samoga  <\/span>kraja romana. Finale, u kojem se rje\u0161avaju mnoge zagonetke, vrijedan je kao i putovanje do njega.\u201d <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u2014 NewPages.com<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2348","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":2348,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53144,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53144","url_meta":{"origin":2348,"position":1},"title":"Novi brojevi \u010dasopisa \u201ePovijesni prilozi\u201c (44\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2025. godini iza\u0161la su dva nova broja \u010dasopisa \u201ePovijesni prilozi\u201c Hrvatskog instituta za povijest, oba broja u cijelosti su dostupna na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Povijesni prilozi, Vol. 44 No. 68, 2025. https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/25945 Povijesni prilozi, Vol. 44 No. 69, 2025. https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26431","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Povijesni-prilozi-44.webp?fit=707%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Povijesni-prilozi-44.webp?fit=707%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Povijesni-prilozi-44.webp?fit=707%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Povijesni-prilozi-44.webp?fit=707%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":2348,"position":2},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53233,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53233","url_meta":{"origin":2348,"position":3},"title":"Podcast Ve\u010dernji TV-a \u201ePovijesni dijalozi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U novom podcastu Ve\u010dernji TV-a \u201ePovijesni dijalozi\u201c razgovore s povjesni\u010darima o kontroverznim povijesnim temama vodit \u0107e povjesni\u010dar Ivan Tepe\u0161. Prvu emisiju bit \u0107e mogu\u0107e pogledati u \u010detvrtak, 14. svibnja 2026. u 19 sati na portalu i YouTube kanalu Ve\u010dernjeg lista. Op\u0161irnije: https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/tepes-najavljuje-novi-podcast-vecernjeg-o-najbolnijim-temama-treba-razgovarati-bez-emocija-i-tenzija-1959269","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53627,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","url_meta":{"origin":2348,"position":4},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu O upravljanju carstvom o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":2348,"position":5},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2348","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2348"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2348\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}