{"id":23479,"date":"2020-11-05T21:19:18","date_gmt":"2020-11-05T21:19:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23479"},"modified":"2020-11-05T21:21:38","modified_gmt":"2020-11-05T21:21:38","slug":"petra-niksic-prikaz-knjige-kresimir-filipec-praishodiste-i-ili-situacija-slaveni-i-hrvati-do-zauzimanja-nove-domovine-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23479","title":{"rendered":"Petra Nik\u0161i\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Kre\u0161imir Filipec, \u201ePraishodi\u0161te i\/ili situacija. Slaveni i Hrvati – do zauzimanja nove domovine\u201c, 2020."},"content":{"rendered":"\n

Prof. dr. sc. Kre\u0161imir Filipec, dugogodi\u0161nji predstojnik Katedre za op\u0107u srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju i sada\u0161nji predstojnik Arheolo\u0161kog zavoda Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, autor je ove knjige, koja predstavlja prvi ud\u017ebenik iz podru\u010dja ranosrednjovjekovne arheologije na hrvatskom jeziku u povijesti studija arheologije na zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu. Knjiga je nastala prilikom priprema predavanja za kolegije vezane uz arheologiju Avara i Slavena. U njoj su na jednom mjestu prikazani i obja\u0161njeni procesi i nazna\u010deni osnovni problemi kraja kasnoanti\u010dkog i po\u010detka ranosrednjovjekovnog razdoblja u Hrvatskoj, kao i srednjoj i isto\u010dnoj Europi. Knjiga je podijeljena na pet velikih poglavlja koja su, ovisno o zahtjevnosti tematike, razdijeljena u manje cjeline.<\/p>\n\n\n\n

Uvod je podijeljen na uvodna razmatranja, kronolo\u0161ke sheme i potpoglavlje o arheolo\u0161kim kulturama i narodima. U uvodnim razmatranjima obra\u0111uje se postoje\u0107a literatura, s posebnim naglaskom na ud\u017ebenike i priru\u010dnike. Sagledana je i historijska geografija bez koje bi bilo te\u0161ko sasvim razumjeti uzroke i tijek slavenskog preseljenja iz pradomovine prema prostorima koje su kasnije nastanjivali. Uz historijsku geografiju ve\u017ee se i klima, a posebno elementarne nepogode za koje se mo\u017ee potvrditi da su bile jedan od pokreta\u010da velikih seoba naroda. Kako bi se procesi seobe mogli smjestiti u vremenski okvir, predstavljene su kronolo\u0161ke sheme kasne antike u srednjoj i isto\u010dnoj Europi, kao i avarske i slavenske dominacije u Karpatskoj kotlini. Boljem razumijevanju nositelja slavenskih seoba doprinosi definiranje i arheolo\u0161ka interpretacija pojmova rod, pleme i narod u navedenom kontekstu. Sve \u0161to je spomenuto u uvodnom poglavlju knjige nu\u017eno je za lak\u0161e pra\u0107enje narednih poglavlja.<\/p>\n\n\n\n

Drugo poglavlje posve\u0107eno je postoje\u0107im teorijama o smje\u0161taju slavenske pradomovine kojima se ne bave samo arheolozi i povjesni\u010dari, ve\u0107 i antropolozi, etnolozi, lingvisti i geneti\u010dari. S obzirom na \u010dest nedostatak materijalnih ostataka i pisanih povijesnih izvora pomo\u0107u kojih arheolozi i povjesni\u010dari naj\u010de\u0161\u0107e stvaraju svoje teorije, jedno potpoglavlje isti\u010de druge znanosti, s naglaskom na lingvistici, i njihov doprinos nadopunjavanju slike o smje\u0161taju slavenske pradomovine.<\/p>\n\n\n\n

Kratka povijest \u0161umske, \u0161umsko-stepske i stepske zone isto\u010dne Europe od ranoanti\u010dkog vremena sve do kraja kasne antike sagledana u tre\u0107em poglavlju, a podijeljena je u tri potpoglavlja. Opisane su ranoanti\u010dke kulture za koje doznajemo od anti\u010dkih pisaca, historiografa i geografa, a posebno su istaknuti Venedi i Venedi koje se dovodi u vezu sa Slavenima. Navedeni su germanski i sarmatski utjecaji na lokalne kulture u 1. i 2. st. Zna\u010dajno mjesto pridano je Tabuli Peutingeriani, zemljovidu nastalom prema ranoanti\u010dkim predlo\u0161cima na kojemu su zapisana i brojna imena naroda spominjanih u drugim povijesnim izvorima. Kasnoanti\u010dko vrijeme prikazano je kroz op\u0107e sukobe i velike seobe, koji u isto\u010dnom dijelu srednje i isto\u010dnoj Europi zapo\u010dinju sredinom 2. st. Vrijeme hunske dominacije posebno je obilje\u017eilo to razdoblje i uzrokovalo brojne pomake stanovni\u0161tva, \u0161to je u knjizi napomenuto. Jedno potpoglavlje posve\u0107eno je plo\u010dama iz Tanaisa, na kojima se spominju imena koja podsje\u0107aju na hrvatsko narodno ime. Kraj kasne antike obilje\u017een je kretanjem slavenskog stanovni\u0161tva prema Rimskom Carstvu i donjem toku Dunava, a nagla\u0161en je i njihov prodor prema zapadu Europe.<\/p>\n\n\n\n

U \u010detvrtom poglavlju prezentirana je arheolo\u0161ka ostav\u0161tina Slavena, odnosno arheolo\u0161ke kulture i kulturni modeli isto\u010dne Europe predslavenskog razdoblja, kao i slavenske arheolo\u0161ke kulture povijesnog razdoblja. Posebno su istaknute pra\u0161ka, penkovska i kolo\u010dinska kultura, a od arheolo\u0161kog materijala izdvojene su kerami\u010dke posude pra\u0161kog tipa i lu\u010dne fibule.<\/p>\n\n\n\n

Zadnje poglavlje posve\u0107eno je povijesnim izvorima od sredine 6. do sredine 7. st. Posebno se obra\u0111uju problematika po\u010detka slavenskog zauzimanja i naseljavanja sjeverne, srednje i ju\u017ene Europe, osnivanje najstarijih naselja u ju\u017enom dijelu Panonije, zbivanja u Panoniji i Dalmaciji vezana za odnose s Langobardima i Gepidima te odnos Avara i Slavena od njihove pojave na granicama Rimskog Carstva do prodora prema Italiji. Posebno potpoglavlje odnosi se na krizu prvog Avarskog Kaganata, napu\u0161tanje Dalmacije i dolazak Hrvata.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju knjige nalazi se vrlo opse\u017ean popis znanstvene literature koja je bila kori\u0161tena prilikom izrade ovog djela, a koji je koristan \u010ditateljima za daljnje prou\u010davanje problematike slavenskih seoba u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku.<\/p>\n\n\n\n

Petra Nik\u0161i\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Format: A4<\/p>\n\n\n\n

Stranice: 184<\/p>\n\n\n\n

Prilozi u boji: 157<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nakladnici:<\/p>\n\n\n\n

Centar za ranosrednjovjekovna istra\u017eivanja Zagreb – Lobor (CRSI)<\/p>\n\n\n\n

Katedra za op\u0107u srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n

Arheolo\u0161ki zavod Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Poveznica na Facebook stranicu Arheolo\u0161kog zavoda Filozofskog fakulteta:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.facebook.com\/Arheolo%C5%A1ki-zavod-Filozofskog-fakulteta-u-Zagrebu-266562083684919\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-23479","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53873,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53873","url_meta":{"origin":23479,"position":0},"title":"Europski dani arheologije 2026. u Hrvatskoj (12\u201314. lipnja)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 12. do 14. lipnja 2026. diljem Hrvatske odr\u017eat \u0107e se Europski dani arheologije, europska manifestacija posve\u0107ena popularizaciji arheolo\u0161ke ba\u0161tine i znanosti. Ove godine u programu sudjeluje 26 institucija \u2013 23 muzeja, jedan me\u0111unarodni centar, jedan institut i jedan fakultet \u2013 a svi sadr\u017eaji besplatni su za posjetitelje. Sudionici su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":23479,"position":1},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda – sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52415,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52415","url_meta":{"origin":23479,"position":2},"title":"\u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akcija za ljudska prava iz Podgorice objavila je 2025. godine knjigu \u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201c, koja je dostupna u pdf-formatu na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/06\/sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992\/ https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/08\/promovisana-antiratna-knjiga-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi\/ Iz medija: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/hrvatska-i-svijet\/u-podgorici-promocija-antiratne-knjige-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi-u-njoj-su-i-svjedocanstva-s-obje-strane-1523590 https:\/\/dulist.hr\/rat-je-apsurd-u-podgorici-predstavljena-antiratna-knjiga-o-opsadi-dubrovnika\/989915 https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-na-dobrom-putu https:\/\/www.pobjeda.me\/clanak\/glasovi-koji-razbijaju-tisinu Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=51637","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Sjecanja-na-rat.png?fit=480%2C681&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":23479,"position":3},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":23479,"position":4},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":23479,"position":5},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23479","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23479"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23483,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23479\/revisions\/23483"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}