{"id":23479,"date":"2020-11-05T21:19:18","date_gmt":"2020-11-05T21:19:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23479"},"modified":"2020-11-05T21:21:38","modified_gmt":"2020-11-05T21:21:38","slug":"petra-niksic-prikaz-knjige-kresimir-filipec-praishodiste-i-ili-situacija-slaveni-i-hrvati-do-zauzimanja-nove-domovine-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23479","title":{"rendered":"Petra Nik\u0161i\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Kre\u0161imir Filipec, \u201ePraishodi\u0161te i\/ili situacija. Slaveni i Hrvati – do zauzimanja nove domovine\u201c, 2020."},"content":{"rendered":"\n

Prof. dr. sc. Kre\u0161imir Filipec, dugogodi\u0161nji predstojnik Katedre za op\u0107u srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju i sada\u0161nji predstojnik Arheolo\u0161kog zavoda Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, autor je ove knjige, koja predstavlja prvi ud\u017ebenik iz podru\u010dja ranosrednjovjekovne arheologije na hrvatskom jeziku u povijesti studija arheologije na zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu. Knjiga je nastala prilikom priprema predavanja za kolegije vezane uz arheologiju Avara i Slavena. U njoj su na jednom mjestu prikazani i obja\u0161njeni procesi i nazna\u010deni osnovni problemi kraja kasnoanti\u010dkog i po\u010detka ranosrednjovjekovnog razdoblja u Hrvatskoj, kao i srednjoj i isto\u010dnoj Europi. Knjiga je podijeljena na pet velikih poglavlja koja su, ovisno o zahtjevnosti tematike, razdijeljena u manje cjeline.<\/p>\n\n\n\n

Uvod je podijeljen na uvodna razmatranja, kronolo\u0161ke sheme i potpoglavlje o arheolo\u0161kim kulturama i narodima. U uvodnim razmatranjima obra\u0111uje se postoje\u0107a literatura, s posebnim naglaskom na ud\u017ebenike i priru\u010dnike. Sagledana je i historijska geografija bez koje bi bilo te\u0161ko sasvim razumjeti uzroke i tijek slavenskog preseljenja iz pradomovine prema prostorima koje su kasnije nastanjivali. Uz historijsku geografiju ve\u017ee se i klima, a posebno elementarne nepogode za koje se mo\u017ee potvrditi da su bile jedan od pokreta\u010da velikih seoba naroda. Kako bi se procesi seobe mogli smjestiti u vremenski okvir, predstavljene su kronolo\u0161ke sheme kasne antike u srednjoj i isto\u010dnoj Europi, kao i avarske i slavenske dominacije u Karpatskoj kotlini. Boljem razumijevanju nositelja slavenskih seoba doprinosi definiranje i arheolo\u0161ka interpretacija pojmova rod, pleme i narod u navedenom kontekstu. Sve \u0161to je spomenuto u uvodnom poglavlju knjige nu\u017eno je za lak\u0161e pra\u0107enje narednih poglavlja.<\/p>\n\n\n\n

Drugo poglavlje posve\u0107eno je postoje\u0107im teorijama o smje\u0161taju slavenske pradomovine kojima se ne bave samo arheolozi i povjesni\u010dari, ve\u0107 i antropolozi, etnolozi, lingvisti i geneti\u010dari. S obzirom na \u010dest nedostatak materijalnih ostataka i pisanih povijesnih izvora pomo\u0107u kojih arheolozi i povjesni\u010dari naj\u010de\u0161\u0107e stvaraju svoje teorije, jedno potpoglavlje isti\u010de druge znanosti, s naglaskom na lingvistici, i njihov doprinos nadopunjavanju slike o smje\u0161taju slavenske pradomovine.<\/p>\n\n\n\n

Kratka povijest \u0161umske, \u0161umsko-stepske i stepske zone isto\u010dne Europe od ranoanti\u010dkog vremena sve do kraja kasne antike sagledana u tre\u0107em poglavlju, a podijeljena je u tri potpoglavlja. Opisane su ranoanti\u010dke kulture za koje doznajemo od anti\u010dkih pisaca, historiografa i geografa, a posebno su istaknuti Venedi i Venedi koje se dovodi u vezu sa Slavenima. Navedeni su germanski i sarmatski utjecaji na lokalne kulture u 1. i 2. st. Zna\u010dajno mjesto pridano je Tabuli Peutingeriani, zemljovidu nastalom prema ranoanti\u010dkim predlo\u0161cima na kojemu su zapisana i brojna imena naroda spominjanih u drugim povijesnim izvorima. Kasnoanti\u010dko vrijeme prikazano je kroz op\u0107e sukobe i velike seobe, koji u isto\u010dnom dijelu srednje i isto\u010dnoj Europi zapo\u010dinju sredinom 2. st. Vrijeme hunske dominacije posebno je obilje\u017eilo to razdoblje i uzrokovalo brojne pomake stanovni\u0161tva, \u0161to je u knjizi napomenuto. Jedno potpoglavlje posve\u0107eno je plo\u010dama iz Tanaisa, na kojima se spominju imena koja podsje\u0107aju na hrvatsko narodno ime. Kraj kasne antike obilje\u017een je kretanjem slavenskog stanovni\u0161tva prema Rimskom Carstvu i donjem toku Dunava, a nagla\u0161en je i njihov prodor prema zapadu Europe.<\/p>\n\n\n\n

U \u010detvrtom poglavlju prezentirana je arheolo\u0161ka ostav\u0161tina Slavena, odnosno arheolo\u0161ke kulture i kulturni modeli isto\u010dne Europe predslavenskog razdoblja, kao i slavenske arheolo\u0161ke kulture povijesnog razdoblja. Posebno su istaknute pra\u0161ka, penkovska i kolo\u010dinska kultura, a od arheolo\u0161kog materijala izdvojene su kerami\u010dke posude pra\u0161kog tipa i lu\u010dne fibule.<\/p>\n\n\n\n

Zadnje poglavlje posve\u0107eno je povijesnim izvorima od sredine 6. do sredine 7. st. Posebno se obra\u0111uju problematika po\u010detka slavenskog zauzimanja i naseljavanja sjeverne, srednje i ju\u017ene Europe, osnivanje najstarijih naselja u ju\u017enom dijelu Panonije, zbivanja u Panoniji i Dalmaciji vezana za odnose s Langobardima i Gepidima te odnos Avara i Slavena od njihove pojave na granicama Rimskog Carstva do prodora prema Italiji. Posebno potpoglavlje odnosi se na krizu prvog Avarskog Kaganata, napu\u0161tanje Dalmacije i dolazak Hrvata.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju knjige nalazi se vrlo opse\u017ean popis znanstvene literature koja je bila kori\u0161tena prilikom izrade ovog djela, a koji je koristan \u010ditateljima za daljnje prou\u010davanje problematike slavenskih seoba u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku.<\/p>\n\n\n\n

Petra Nik\u0161i\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Format: A4<\/p>\n\n\n\n

Stranice: 184<\/p>\n\n\n\n

Prilozi u boji: 157<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nakladnici:<\/p>\n\n\n\n

Centar za ranosrednjovjekovna istra\u017eivanja Zagreb – Lobor (CRSI)<\/p>\n\n\n\n

Katedra za op\u0107u srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n

Arheolo\u0161ki zavod Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Poveznica na Facebook stranicu Arheolo\u0161kog zavoda Filozofskog fakulteta:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.facebook.com\/Arheolo%C5%A1ki-zavod-Filozofskog-fakulteta-u-Zagrebu-266562083684919\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-23479","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":23479,"position":0},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":23479,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":23479,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":23479,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":23479,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":23479,"position":5},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23479","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23479"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23483,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23479\/revisions\/23483"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}