{"id":23412,"date":"2020-11-02T15:03:06","date_gmt":"2020-11-02T15:03:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23412"},"modified":"2020-12-21T17:09:44","modified_gmt":"2020-12-21T17:09:44","slug":"umro-profesor-mijo-korade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23412","title":{"rendered":"Umro profesor Mijo Korade"},"content":{"rendered":"\n<p>Dana 1. studenoga 2020. u 19 sati, u KBC Dubrava u Zagrebu od jake upale plu\u0107a u 74. godini preminuo je na\u0161 dugogodi\u0161nji kolega, suradnik i prijatelj, profesor emeritus Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Mijo Korade.<\/p>\n\n\n\n<p>Profesor Korade ro\u0111en je 11. rujna 1947. u Delkovcu (Ma\u010de, Hrvatsko zagorje), od oca Lacka i majke Ane ro\u0111ene \u017dviga\u010d, kao najmla\u0111i od \u010detvero sinova u obitelji. Nakon zavr\u0161ene gimnazije studirao je na Filozofsko-teolo\u0161kom institutu Dru\u017ebe Isusove u Zagrebu. Tu je diplomirao filozofiju (1971.) i teologiju (1975.).<\/p>\n\n\n\n<p>\u017divio je u Delkovcu (1947.-1962.), Zagrebu (1962.-1975.; 1989.-1991. i 1993.-2019.), Osijeku (1975.-1977.), Rimu (1977.-1989.), Be\u010du (1991.-1992.) i Samoboru (2019.-2020.).<\/p>\n\n\n\n<p>U Osijeku je djelovao kao vjerou\u010ditelj (1975.-1977.). Na Fakultetu crkvene povijesti Papinskoga sveu\u010dili\u0161ta Gregoriana u Rimu magistrirao je (1980.) i doktorirao (1988.) s temom <em>La &#8216;Missione illirico-dalmata&#8217; dei gesuiti (1852-1900) &#8211; Svolgimento, metodo e risultati.<\/em> Predavao je povijest na gimnaziji Nadbiskupskoga dje\u010da\u010dkoga sjemeni\u0161ta u Zagrebu (1980-1982), a kao profesor crkvene povijesti radio je na Filozofsko-teolo\u0161kom institutu Dru\u017ebe Isusove u Zagrebu (1980.-1981. i 1988.-1991.). U Povijesnom zavodu Dru\u017ebe Isusove u Rimu (1981-1984) bio je urednik i autor \u010dlanaka enciklopedijskoga djela <em>Diccionario de Historia de la Compa\u00f1ia de J\u00e9sus<\/em> (4 sveska, Roma-Madrid, 2001.). Bio je suosniva\u010d i prvi pro\u010delnik Hrvatskoga povijesnoga instituta u Be\u010du (1990.-1991.).<\/p>\n\n\n\n<p>Od 1996. bio je zaposlen na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu kao voditelj projekta \u201eHrvatska latinisti\u010dka historiografija&#8221;, od 2002. kao voditelj projekta \u201eHistoriografija hrvatskoga redovni\u0161tva u XVII. i XVIII. stolje\u0107u&#8221;, od 2005. kao voditelj projekta \u201eCivilna Hrvatska ranoga novovjekovlja &#8211; politi\u010dki, dru\u0161tveni i kulturni aspekti&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 1997. kao vanjski suradnik po\u010deo je predavati na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu dr\u017ee\u0107i kolegij \u201eHrvatska latinisti\u010dka historiografija&#8221;, a kasnije i niz drugih kolegija u sklopu studija povijesti. Od godine 2007. do umirovljenja 2017. trajno je zaposlen na Hrvatskim studijima gdje od 2005. predaje i na doktorskom studiju povijesti. Bio je voditelj preddiplomskoga, diplomskoga i poslijediplomskoga doktorskoga studija povijesti na Hrvatskim studijima 2009.-2013. i 2017. U srpnju 2019. Senat Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu jednoglasno ga je izabrao za <em>professora emeritusa<\/em>. Bio je \u010dlan Znanstveno-nastavnoga vije\u0107a Hrvatskih studija do prosinca 2019. I ove je godine sudjelovao u nastavi na Fakultetu.<\/p>\n\n\n\n<p>Samostalno ili u suradnji Mijo Korade napisao je i objavio 14 knjiga i vi\u0161e od stotinu znanstvenih i stru\u010dnih \u010dlanaka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Profesor Mijo Korade svojim je studentima bio ne samo bri\u017ean u\u010ditelj i mentor nego i istinski prijatelj. Nastavnicima je bio pouzdan suradnik i kolega koji je uvijek bio spreman nesebi\u010dno podijeliti svoje znanje i iskustvo. Pamtit \u0107emo ga kao \u010dovjeka po njegovu optimizmu, dobrohotnoj ljudskoj \u0161irini, \u010destitosti i humanosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga \u017ealosti otvorena je u predvorju knji\u017enice Fakulteta.<\/p>\n\n\n\n<p>Po\u010divao u miru Bo\u017ejem!<\/p>\n\n\n\n<p>Stjepan \u0106osi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.hrstud.unizg.hr\/obavijesti?@=21d9z#news_112402\">https:\/\/www.hrstud.unizg.hr\/obavijesti?@=21d9z#news_112402<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23413,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-23412","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Korade.jpg?fit=967%2C542&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":23412,"position":0},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":23412,"position":1},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":23412,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":23412,"position":3},"title":"Javna predavanja &#8220;Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53954,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53954","url_meta":{"origin":23412,"position":4},"title":"Predavanje \u2013 Viki Jaka\u0161a Bori\u0107: Povijest i\u00a0ure\u0111enje dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Cilj predavanja prikaz je povijest izgradnje i ure\u0111enja dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju uklju\u010duju\u0107i recentne radove njegove cjelovite obnove i prezentacije. Tijekom istra\u017eivanja koja su prethodila izradi projektne dokumentacije, ali i tijekom izvo\u0111enja radova otkriveni su brojni zidni oslici o kojima \u0107e tako\u0111er biti rije\u010di. Kako je upravo zavr\u0161ena druga faza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53483,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53483","url_meta":{"origin":23412,"position":5},"title":"II. sociohistorijska radionica: \u010cemu teorija?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 23. svibnja 2026. na Filozofskom fakultetu u Osijeku bit \u0107e odr\u017eana II. sociohistorijska radionica. Ovogodi\u0161nja radionica odvija se pod krovnom temom \u010cemu teorija? Devetero sudionika nastojat \u0107e sa\u017eeto predstaviti teorijsko-metodolo\u0161ke modele koje primjenjuju pri izradi vlastitih diplomskih i doktorskih radova iz moderne i suvremene povijesti. Plenarno izlaganje odr\u017eat\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23412","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23412"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23412\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23414,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23412\/revisions\/23414"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23412"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23412"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}