{"id":23398,"date":"2020-10-30T09:56:41","date_gmt":"2020-10-30T09:56:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23398"},"modified":"2020-10-30T09:56:41","modified_gmt":"2020-10-30T09:56:41","slug":"rutger-bregman-ljudski-rod-povijest-covjecnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23398","title":{"rendered":"Rutger Bregman, \u201cLjudski rod. Povijest \u010dovje\u010dnosti\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Jedno vjerovanje ujedinjuje ljevicu i desnicu, psihologe i filozofe, pisce i povjesni\u010dare. Pro\u017eima naslovnice koje nas okru\u017euju i zakone koji nam odre\u0111uju \u017eivot. Vri\u0161ti s internetskih portala, posebno dru\u0161tvenih mre\u017ea. A korijeni tog vjerovanja se\u017eu duboko u zapadnja\u010dku misao: od Machiavellija do Hobbesa, Freuda do Pinkera, pre\u0161utna pretpostavka jest da su svi ljudi lo\u0161i. Dapa\u010de, ljudi ne samo da su lo\u0161i, nego i uvijek djeluju gonjeni vlastitim interesom. \u0160to ako to nije to\u010dno?<\/p>\n\n\n\n<p>U svojoj dugo o\u010dekivanoj knjizi <em>Ljudski rod: Povijest \u010dovje\u010dnosti<\/em>, Rutger Bregman tvrdi ne\u0161to sasvim suprotno: realisti\u010dno je i revolucionarno pretpostaviti kako su ljudi dobri. Ovaj me\u0111unarodni autor bestselera i ugledni povjesni\u010dar proteklih \u0107e 200.000 godina ljudske povijesti staviti u sasvim druga\u010diju perspektivu, dokazuju\u0107i nam kako smo predodre\u0111eni biti ljubazni te skloniji suradnji i povjerenju u drugoga. Takav stav ima svoje \u010dvrste temelje jo\u0161 od po\u010detaka Homo sapiensa. Od stvarnog <em>Gospodara muha<\/em>, preko mana jednog od najzloglasnijih psiholo\u0161kih eksperimenata u povijesti, sve do istinite pri\u010de o dva brata na suprotnim stranama koji su naposljetku pomogli Nelsonu Mandeli da okon\u010da aparthejd, Bregman nam pokazuje kako vjerovati u ljudsku dare\u017eljivost i suradnju nije tek optimisti\u010dna fantazija \u2013 to je stvarnost. Dapa\u010de, ima golemi utjecaj na to kako dru\u0161tvo funkcionira. Kad u drugima vidimo sve najgore, to \u0107e i iz na\u0161e politike i ekonomije izvu\u0107i ono najgore. No, vjerovanje u ljudsku dobrotu i altruizam mo\u017ee biti novi na\u010din razmi\u0161ljanja \u2013 te poslu\u017eiti kao temelj za postizanje istinske promjene u na\u0161em dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u00a0<em>&#8220;Uvjerljiva pri\u010da koja nam trenutno svima treba\u201c (People), pri\u010da koja nudi \u201ciskrenu\u201d (Daniel H. Pink) i \u201eiznimnu\u201c (Susan Cain) argumentaciju kako su zapravo na\u0161a unutarnja dobrota i spremnost na suradnju bili najva\u017eniji \u010dimbenici pre\u017eivljavanja na ovom planetu.<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201e<em>Ljudski rod<\/em>&nbsp;natjerao me da iz sasvim novog kuta vidim \u010dovje\u010dnost.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u2013 Yuval Noah Harari, autor knjige&nbsp;Sapiens<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNeke knjige stavljaju na\u0161e ideje na ku\u0161nju. No <em>Ljudski rod<\/em> na ku\u0161nju stavlja same temelje tih ideja. Njezina iskrena argumentacija koja obara s nogu natjerat \u0107e vas da ponovno razmislite o svemu \u0161to ste do sada vjerovali o dru\u0161tvu, demokraciji, i ljudskoj prirodi op\u0107enito. U moru cinizma, ova je knjiga stijena, nepotopivi prsluk za spa\u0161avanje koji je svijetu nasu\u0161no potreban.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2015<em>Daniel H. Pink, <\/em>autor bestselera<em> Poriv<\/em><br><br>\u201eRutger Bregman jedan je od najprovokativnijih mislioca na\u0161eg vremena\u2026 Ova knjiga uni\u0161tava cini\u010dni pogled kako su ljudi inherentno zlo\u010desti i sebi\u010dni, te oslikava portret ljudske prirode koji ne samo da nam bolje zvu\u010di, ve\u0107 je i to\u010dniji\u2026 Vode\u0107i nas na putovanje u pro\u0161lost, otkriva kako mo\u017eemo sagraditi svijet s vi\u0161e onih koji daju nego onih koji primaju.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2015 <em>Adam Grant, autor bestselera Give and Take i Originals<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eIznimno sam u\u017eivao \u010ditaju\u0107i <em>Ljudski rod<\/em>. Natjerao me da iz sasvim novog kuta vidim \u010dovje\u010dnost i preispitam mnoga svoja dugogodi\u0161nja uvjerenja. Toplo je preporu\u010dujem ostalima i vjerujem kako \u0107e uroditi mnogim plodonosnim raspravama.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2015<em>Yuval Noah Harari, autor bestselera Sapiens 21 lekcija za 21. stolje\u0107e<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201e\u017divotna dru\u0161tvena povijest\u2026 Bregman nudi izazovnu tezu koja nam mo\u017ee pomo\u0107i promijeniti na\u010din funkcioniranja institucija i politika po istinski ljudskoj liniji.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>\u2015<em>The New Yorker<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eBregmanova teza je jednostavna, ali radikalna: ve\u0107ina je ljudi dobra, a sebi \u010dinimo medvje\u0111u uslugu pretpostavljaju\u0107i sve najgore o drugima. Bregman tvrdi kako je vjerovanje u ljudsku dobrotu temelj trajne dru\u0161tvene promjene.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2015<em>Barbara VanDenburgh, USA Today<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eBregman je uspio sastaviti uvjerljivu argumentaciju kako je dru\u0161tvo izgra\u0111eno na la\u017enoj premisi\u2026 Ima gotovo gladvelijanski dar prebiranja po akademskim \u010dlancima i pronala\u017eenja anegdotalnih dragulja&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2015<em>Andrew Anthony, The Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Rutger Bregman<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Rutger Bregman jedan je od najistaknutijih mladih europskih mislilaca (ro\u0111. 1988. god.). Povjesni\u010dar i suradnik \u010dasopisa The Correspondent, autor je \u010detiri knjige s podru\u010dja povijesti, filozofije i ekonomije. Njegova knjiga Utopija za realiste prevedena je na trideset dva jezika i bila bestseler New York Timesa te je dovela pokret za temeljni dohodak na naslovnice svjetskih medija. Knjiga Povijest napretka osvojila je belgijsku nagradu Liberales za najbolje publicisti\u010dko djelo u 2013. godini, a dvaput je i bio nominiran za presti\u017enu nagradu European Press Prize za novinarski rad u ve\u0107 spomenutom \u010dasopisu. \u017divi u Nizozemskoj.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Biblioteka: Biblioteka Bookamarker<\/p>\n\n\n\n<p>Uvez: Tvrdi uvez<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 552<\/p>\n\n\n\n<p>UDK 1:572 008 159.922<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2020<\/p>\n\n\n\n<p>Dimenzije: 14 x 21<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Svetlana Grubi\u0107 Samar\u017eija<\/p>\n\n\n\n<p>ISBN 978-953-355-449-5<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/25248-ljudski-rod.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/25248-ljudski-rod.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23399,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23398","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/ljudski-rod.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":23398,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":23398,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":23398,"position":2},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":23398,"position":3},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":23398,"position":4},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":23398,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23398","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23398"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23398\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23400,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23398\/revisions\/23400"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23399"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23398"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23398"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23398"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}