{"id":23398,"date":"2020-10-30T09:56:41","date_gmt":"2020-10-30T09:56:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23398"},"modified":"2020-10-30T09:56:41","modified_gmt":"2020-10-30T09:56:41","slug":"rutger-bregman-ljudski-rod-povijest-covjecnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23398","title":{"rendered":"Rutger Bregman, \u201cLjudski rod. Povijest \u010dovje\u010dnosti\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Jedno vjerovanje ujedinjuje ljevicu i desnicu, psihologe i filozofe, pisce i povjesni\u010dare. Pro\u017eima naslovnice koje nas okru\u017euju i zakone koji nam odre\u0111uju \u017eivot. Vri\u0161ti s internetskih portala, posebno dru\u0161tvenih mre\u017ea. A korijeni tog vjerovanja se\u017eu duboko u zapadnja\u010dku misao: od Machiavellija do Hobbesa, Freuda do Pinkera, pre\u0161utna pretpostavka jest da su svi ljudi lo\u0161i. Dapa\u010de, ljudi ne samo da su lo\u0161i, nego i uvijek djeluju gonjeni vlastitim interesom. \u0160to ako to nije to\u010dno?<\/p>\n\n\n\n<p>U svojoj dugo o\u010dekivanoj knjizi <em>Ljudski rod: Povijest \u010dovje\u010dnosti<\/em>, Rutger Bregman tvrdi ne\u0161to sasvim suprotno: realisti\u010dno je i revolucionarno pretpostaviti kako su ljudi dobri. Ovaj me\u0111unarodni autor bestselera i ugledni povjesni\u010dar proteklih \u0107e 200.000 godina ljudske povijesti staviti u sasvim druga\u010diju perspektivu, dokazuju\u0107i nam kako smo predodre\u0111eni biti ljubazni te skloniji suradnji i povjerenju u drugoga. Takav stav ima svoje \u010dvrste temelje jo\u0161 od po\u010detaka Homo sapiensa. Od stvarnog <em>Gospodara muha<\/em>, preko mana jednog od najzloglasnijih psiholo\u0161kih eksperimenata u povijesti, sve do istinite pri\u010de o dva brata na suprotnim stranama koji su naposljetku pomogli Nelsonu Mandeli da okon\u010da aparthejd, Bregman nam pokazuje kako vjerovati u ljudsku dare\u017eljivost i suradnju nije tek optimisti\u010dna fantazija \u2013 to je stvarnost. Dapa\u010de, ima golemi utjecaj na to kako dru\u0161tvo funkcionira. Kad u drugima vidimo sve najgore, to \u0107e i iz na\u0161e politike i ekonomije izvu\u0107i ono najgore. No, vjerovanje u ljudsku dobrotu i altruizam mo\u017ee biti novi na\u010din razmi\u0161ljanja \u2013 te poslu\u017eiti kao temelj za postizanje istinske promjene u na\u0161em dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u00a0<em>&#8220;Uvjerljiva pri\u010da koja nam trenutno svima treba\u201c (People), pri\u010da koja nudi \u201ciskrenu\u201d (Daniel H. Pink) i \u201eiznimnu\u201c (Susan Cain) argumentaciju kako su zapravo na\u0161a unutarnja dobrota i spremnost na suradnju bili najva\u017eniji \u010dimbenici pre\u017eivljavanja na ovom planetu.<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201e<em>Ljudski rod<\/em>&nbsp;natjerao me da iz sasvim novog kuta vidim \u010dovje\u010dnost.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u2013 Yuval Noah Harari, autor knjige&nbsp;Sapiens<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNeke knjige stavljaju na\u0161e ideje na ku\u0161nju. No <em>Ljudski rod<\/em> na ku\u0161nju stavlja same temelje tih ideja. Njezina iskrena argumentacija koja obara s nogu natjerat \u0107e vas da ponovno razmislite o svemu \u0161to ste do sada vjerovali o dru\u0161tvu, demokraciji, i ljudskoj prirodi op\u0107enito. U moru cinizma, ova je knjiga stijena, nepotopivi prsluk za spa\u0161avanje koji je svijetu nasu\u0161no potreban.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2015<em>Daniel H. Pink, <\/em>autor bestselera<em> Poriv<\/em><br><br>\u201eRutger Bregman jedan je od najprovokativnijih mislioca na\u0161eg vremena\u2026 Ova knjiga uni\u0161tava cini\u010dni pogled kako su ljudi inherentno zlo\u010desti i sebi\u010dni, te oslikava portret ljudske prirode koji ne samo da nam bolje zvu\u010di, ve\u0107 je i to\u010dniji\u2026 Vode\u0107i nas na putovanje u pro\u0161lost, otkriva kako mo\u017eemo sagraditi svijet s vi\u0161e onih koji daju nego onih koji primaju.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2015 <em>Adam Grant, autor bestselera Give and Take i Originals<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eIznimno sam u\u017eivao \u010ditaju\u0107i <em>Ljudski rod<\/em>. Natjerao me da iz sasvim novog kuta vidim \u010dovje\u010dnost i preispitam mnoga svoja dugogodi\u0161nja uvjerenja. Toplo je preporu\u010dujem ostalima i vjerujem kako \u0107e uroditi mnogim plodonosnim raspravama.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2015<em>Yuval Noah Harari, autor bestselera Sapiens 21 lekcija za 21. stolje\u0107e<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201e\u017divotna dru\u0161tvena povijest\u2026 Bregman nudi izazovnu tezu koja nam mo\u017ee pomo\u0107i promijeniti na\u010din funkcioniranja institucija i politika po istinski ljudskoj liniji.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>\u2015<em>The New Yorker<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eBregmanova teza je jednostavna, ali radikalna: ve\u0107ina je ljudi dobra, a sebi \u010dinimo medvje\u0111u uslugu pretpostavljaju\u0107i sve najgore o drugima. Bregman tvrdi kako je vjerovanje u ljudsku dobrotu temelj trajne dru\u0161tvene promjene.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2015<em>Barbara VanDenburgh, USA Today<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eBregman je uspio sastaviti uvjerljivu argumentaciju kako je dru\u0161tvo izgra\u0111eno na la\u017enoj premisi\u2026 Ima gotovo gladvelijanski dar prebiranja po akademskim \u010dlancima i pronala\u017eenja anegdotalnih dragulja&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2015<em>Andrew Anthony, The Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Rutger Bregman<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Rutger Bregman jedan je od najistaknutijih mladih europskih mislilaca (ro\u0111. 1988. god.). Povjesni\u010dar i suradnik \u010dasopisa The Correspondent, autor je \u010detiri knjige s podru\u010dja povijesti, filozofije i ekonomije. Njegova knjiga Utopija za realiste prevedena je na trideset dva jezika i bila bestseler New York Timesa te je dovela pokret za temeljni dohodak na naslovnice svjetskih medija. Knjiga Povijest napretka osvojila je belgijsku nagradu Liberales za najbolje publicisti\u010dko djelo u 2013. godini, a dvaput je i bio nominiran za presti\u017enu nagradu European Press Prize za novinarski rad u ve\u0107 spomenutom \u010dasopisu. \u017divi u Nizozemskoj.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Biblioteka: Biblioteka Bookamarker<\/p>\n\n\n\n<p>Uvez: Tvrdi uvez<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 552<\/p>\n\n\n\n<p>UDK 1:572 008 159.922<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2020<\/p>\n\n\n\n<p>Dimenzije: 14 x 21<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Svetlana Grubi\u0107 Samar\u017eija<\/p>\n\n\n\n<p>ISBN 978-953-355-449-5<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/25248-ljudski-rod.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/25248-ljudski-rod.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23399,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23398","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/ljudski-rod.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":23398,"position":0},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":23398,"position":1},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":23398,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":23398,"position":3},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":23398,"position":4},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":23398,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23398","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23398"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23398\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23400,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23398\/revisions\/23400"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23399"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23398"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23398"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23398"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}