{"id":23377,"date":"2020-10-29T13:15:56","date_gmt":"2020-10-29T13:15:56","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23377"},"modified":"2020-10-29T13:15:56","modified_gmt":"2020-10-29T13:15:56","slug":"zivan-s-marelj-ukidanje-autonomnosti-vojvodine-pocetak-razbijanja-jugoslavije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23377","title":{"rendered":"\u017divan S. Marelj, \u201cUkidanje autonomnosti Vojvodine. Po\u010detak razbijanja Jugoslavije\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Beogradu je objavljena knjiga pod naslovom \u201eUkidanje autonomnosti Vojvodine. Po\u010detak razbijanja Jugoslavije\u201c \u010diji je autor \u017divan S. Marelj. Budu\u0107i da je Marelj bio predsjednik Skup\u0161tine SAP Vovodine, koji je 25. febaruara 1989. podnio ostavku na tu du\u017enost nakon velikih mitinga koji su se tada odvijali u Vojvodini, ova knjiga je i njegovo svojevrsno svjedo\u010denje o tim doga\u0111ajima koji su ozna\u010dili po\u010detak definitivnog raspada Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Marelj pokazuje kako se Vovodina izgradila kao autonomna pokrajina nakon Drugog svjetskog rata, kakav je odnos liberalnog rukovodstva Srbije krajem 1960-ih i po\u010detkom 1970-ih prema Vojvododini i \u0161ta se sve promijenilo nakon sloma liberala 1972. godine u politici prema ovoj autonomnoj pokrajini te kako je Vojvodina poslije 1974. stekla punu autonomiju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Marelj pi\u0161e i o Osmoj sjednici CK SK Srbije i usponu Slobodana Milo\u0161evi\u0107a. \u201eRukovodstvo Srbije koje je do\u0161lo na vlast na Osmoj sjednici usvojilo je ideologiju militantnog nacionalizma. Personalno gledano, na Osmoj sjednici rodio se \u201esrpski mesija\u201c Slobodan Milo\u0161evi\u0107, kome je majka nacionalizam Dobrice \u0106osi\u0107a, a otac militantnost generala Nikole Ljubi\u010di\u0107a i delova JNA\u201c, pi\u0161e Marelj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Marelj potom detaljno opisuje \u201epoliti\u010dki pu\u010d 1988\u201c i tutnjavu mitinga po Vojvodini. On za ukidanje autonomnosti Vojvodine i time po\u010detak ru\u0161enja Jugoslavije, optu\u017euje \u201edr\u017eavno i partijsko rukovodstvo SFR Jugoslavije (&#8230;) jer je dozvolilo da se kr\u0161i tada\u0161nji Ustav, tj. da se bez saglasnosti skup\u0161tina svih republika menja ustavni polo\u017eaj pokrajina\u201c To rukovodstvo je podr\u017ealo secesiju koju je izvr\u0161io Milo\u0161evi\u0107ev re\u017eim sa konstituisanjem centralizovane dr\u017eave Srbije\u201c. Marelj se poziva na jednu strogo povjerljivu depe\u0161u Predsjedni\u0161tva SFRJ od 7.10.1988. u kojoj se tra\u017ei od Vojvodine i Kosova da podr\u017ee zaklju\u010dke CK SKJ o promjeni Ustava Srbije i da daju saglasnost na promjenu Ustava SR Srbije, odnosno na \u201esamoukidanje pokrajina\u201c. Na kraju je do\u0161lo do \u201eustavnog pu\u010da i ukidanja su\u0161tine autonomije Vojvodine&#8221;. Marelj pi\u0161e o pritiscima kojima je bio izlo\u017een kao predsjednik Skup\u0161tine SAP Vojvodine. Optu\u017euje Stipu \u0160uvara koji mu je zaprijetio \u201eda \u0107e se li\u010dno zalo\u017eiti za ukidanje u\u010de\u0161\u0107a Vojvodine u poslovima Jugoslavije ako se u Skup\u0161tini SAPV ne usvoje amandmani o promeni polo\u017eaja pokrajina\u201c. Marelj optu\u017euje i neke druge tada\u0161nje savezne funkcionere kao krivce za popu\u0161tanje Milo\u0161evi\u0107u. \u201ePartijsko i dr\u017eavno vo\u0111stvo SFRJ igralo je ulogu britanskog premijera Nevila \u010cemberlena koji je u Minhenu 1938. Hitleru dao odre\u0161ene ruke da okupira \u010cehoslova\u010dku\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ova svjedo\u010denja \u017divana Marelja su va\u017ena. Ona otkrivaju nove detalje o pozadini ustavnih promjena u Jugoslaviji 1988\/1989. i dodatno svaljuje krivicu na Milo\u0161evi\u0107a kao klju\u010dnog krivca za raspad Jugoslavije. Ali, Marelj govori i o drugim akterima koji su tome doprinijeli. Zato \u2013 ovu knjigu treba \u010ditati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=253\">https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=253<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Iz medija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/nedelja\/jugoslavija-je-rusena-u-vojvodini\/\">https:\/\/www.danas.rs\/nedelja\/jugoslavija-je-rusena-u-vojvodini\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.helsinki.org.rs\/serbian\/aktuelnosti_t451.html\">https:\/\/www.helsinki.org.rs\/serbian\/aktuelnosti_t451.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-autonomija\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"25QFyr7SmI\"><a href=\"https:\/\/www.autonomija.info\/dragan-gmizic-antifasizam-na-d-listi.html\">DRAGAN GMIZI\u0106: Antifa\u0161izam na D-listi<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;DRAGAN GMIZI\u0106: Antifa\u0161izam na D-listi&#147; &#8212; Autonomija\" src=\"https:\/\/www.autonomija.info\/dragan-gmizic-antifasizam-na-d-listi.html\/embed#?secret=25QFyr7SmI\" data-secret=\"25QFyr7SmI\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23378,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23377","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Marelj.gif?fit=336%2C501&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":23377,"position":0},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55918,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55918","url_meta":{"origin":23377,"position":1},"title":"Predstava &#8220;Svitanje nakon kraja Povijesti&#8221; u ZKM-u","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to u\u010diniti kada povijest ne krene onako kako smo o\u010dekivali? \u0160to se dogodilo s obe\u0107anjima o miru, blagostanju i slobodi iz 1989. godine? Nisu li pad Berlinskog zida i raspad Sovjetskog Saveza trebali ozna\u010diti po\u010detak beskrajnog razdoblja blagostanja i pravde? A \u0161to je bio raspad Jugoslavije, sa svim svojim nasiljem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55270,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55270","url_meta":{"origin":23377,"position":2},"title":"U Splitu odr\u017ean prvi znanstveni skup o Zvonku i Julienne Bu\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom pedesete obljetnice povijesnih zbivanja koja su trajno obilje\u017eila noviju hrvatsku povijest, u \u010detvrtak, 10. rujna 2026., u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017ean je znanstveni okrugli stol pod nazivom \u201e50 godina kasnije \u2013 Zvonko i Julienne Bu\u0161i\u0107: Povijesna rasprava o jednom vremenu i njegovim akterima 1976. \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":23377,"position":3},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, &#8220;ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":23377,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":23377,"position":5},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23377"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23377\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23379,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23377\/revisions\/23379"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23378"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}