{"id":23377,"date":"2020-10-29T13:15:56","date_gmt":"2020-10-29T13:15:56","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23377"},"modified":"2020-10-29T13:15:56","modified_gmt":"2020-10-29T13:15:56","slug":"zivan-s-marelj-ukidanje-autonomnosti-vojvodine-pocetak-razbijanja-jugoslavije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23377","title":{"rendered":"\u017divan S. Marelj, \u201cUkidanje autonomnosti Vojvodine. Po\u010detak razbijanja Jugoslavije\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>U Beogradu je objavljena knjiga pod naslovom \u201eUkidanje autonomnosti Vojvodine. Po\u010detak razbijanja Jugoslavije\u201c \u010diji je autor \u017divan S. Marelj. Budu\u0107i da je Marelj bio predsjednik Skup\u0161tine SAP Vovodine, koji je 25. febaruara 1989. podnio ostavku na tu du\u017enost nakon velikih mitinga koji su se tada odvijali u Vojvodini, ova knjiga je i njegovo svojevrsno svjedo\u010denje o tim doga\u0111ajima koji su ozna\u010dili po\u010detak definitivnog raspada Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<p>Marelj pokazuje kako se Vovodina izgradila kao autonomna pokrajina nakon Drugog svjetskog rata, kakav je odnos liberalnog rukovodstva Srbije krajem 1960-ih i po\u010detkom 1970-ih prema Vojvododini i \u0161ta se sve promijenilo nakon sloma liberala 1972. godine u politici prema ovoj autonomnoj pokrajini te kako je Vojvodina poslije 1974. stekla punu autonomiju.<\/p>\n\n\n\n<p>Marelj pi\u0161e i o Osmoj sjednici CK SK Srbije i usponu Slobodana Milo\u0161evi\u0107a. \u201eRukovodstvo Srbije koje je do\u0161lo na vlast na Osmoj sjednici usvojilo je ideologiju militantnog nacionalizma. Personalno gledano, na Osmoj sjednici rodio se \u201esrpski mesija\u201c Slobodan Milo\u0161evi\u0107, kome je majka nacionalizam Dobrice \u0106osi\u0107a, a otac militantnost generala Nikole Ljubi\u010di\u0107a i delova JNA\u201c, pi\u0161e Marelj.<\/p>\n\n\n\n<p>Marelj potom detaljno opisuje \u201epoliti\u010dki pu\u010d 1988\u201c i tutnjavu mitinga po Vojvodini. On za ukidanje autonomnosti Vojvodine i time po\u010detak ru\u0161enja Jugoslavije, optu\u017euje \u201edr\u017eavno i partijsko rukovodstvo SFR Jugoslavije (&#8230;) jer je dozvolilo da se kr\u0161i tada\u0161nji Ustav, tj. da se bez saglasnosti skup\u0161tina svih republika menja ustavni polo\u017eaj pokrajina\u201c To rukovodstvo je podr\u017ealo secesiju koju je izvr\u0161io Milo\u0161evi\u0107ev re\u017eim sa konstituisanjem centralizovane dr\u017eave Srbije\u201c. Marelj se poziva na jednu strogo povjerljivu depe\u0161u Predsjedni\u0161tva SFRJ od 7.10.1988. u kojoj se tra\u017ei od Vojvodine i Kosova da podr\u017ee zaklju\u010dke CK SKJ o promjeni Ustava Srbije i da daju saglasnost na promjenu Ustava SR Srbije, odnosno na \u201esamoukidanje pokrajina\u201c. Na kraju je do\u0161lo do \u201eustavnog pu\u010da i ukidanja su\u0161tine autonomije Vojvodine&#8221;. Marelj pi\u0161e o pritiscima kojima je bio izlo\u017een kao predsjednik Skup\u0161tine SAP Vojvodine. Optu\u017euje Stipu \u0160uvara koji mu je zaprijetio \u201eda \u0107e se li\u010dno zalo\u017eiti za ukidanje u\u010de\u0161\u0107a Vojvodine u poslovima Jugoslavije ako se u Skup\u0161tini SAPV ne usvoje amandmani o promeni polo\u017eaja pokrajina\u201c. Marelj optu\u017euje i neke druge tada\u0161nje savezne funkcionere kao krivce za popu\u0161tanje Milo\u0161evi\u0107u. \u201ePartijsko i dr\u017eavno vo\u0111stvo SFRJ igralo je ulogu britanskog premijera Nevila \u010cemberlena koji je u Minhenu 1938. Hitleru dao odre\u0161ene ruke da okupira \u010cehoslova\u010dku\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova svjedo\u010denja \u017divana Marelja su va\u017ena. Ona otkrivaju nove detalje o pozadini ustavnih promjena u Jugoslaviji 1988\/1989. i dodatno svaljuje krivicu na Milo\u0161evi\u0107a kao klju\u010dnog krivca za raspad Jugoslavije. Ali, Marelj govori i o drugim akterima koji su tome doprinijeli. Zato \u2013 ovu knjigu treba \u010ditati.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=253\">https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=253<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz medija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/nedelja\/jugoslavija-je-rusena-u-vojvodini\/\">https:\/\/www.danas.rs\/nedelja\/jugoslavija-je-rusena-u-vojvodini\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.helsinki.org.rs\/serbian\/aktuelnosti_t451.html\">https:\/\/www.helsinki.org.rs\/serbian\/aktuelnosti_t451.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-autonomija\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"25QFyr7SmI\"><a href=\"https:\/\/www.autonomija.info\/dragan-gmizic-antifasizam-na-d-listi.html\">DRAGAN GMIZI\u0106: Antifa\u0161izam na D-listi<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;DRAGAN GMIZI\u0106: Antifa\u0161izam na D-listi&#147; &#8212; Autonomija\" src=\"https:\/\/www.autonomija.info\/dragan-gmizic-antifasizam-na-d-listi.html\/embed#?secret=25QFyr7SmI\" data-secret=\"25QFyr7SmI\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23378,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23377","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Marelj.gif?fit=336%2C501&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":23377,"position":0},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":23377,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":23377,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":23377,"position":3},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":23377,"position":4},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":23377,"position":5},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23377"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23377\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23379,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23377\/revisions\/23379"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23378"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}