{"id":23362,"date":"2020-10-28T13:03:10","date_gmt":"2020-10-28T13:03:10","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23362"},"modified":"2020-10-28T13:03:10","modified_gmt":"2020-10-28T13:03:10","slug":"razgovor-kapital-i-ideologija-gvozden-flego-o-posljednjoj-pikettyjevoj-knjizi-sto-izaziva-nejednakosti-i-kako-se-opravdavaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23362","title":{"rendered":"Razgovor \u201cKapital i ideologija. Gvozden Flego o posljednjoj Pikettyjevoj knjizi. \u0160to izaziva nejednakosti i kako se opravdavaju?\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Tre\u0107i razgovor u klubu Batina, koji su osnovale Ideje.hr, posve\u0107en je knjizi Thomasa Pikettyja Kapital i ideologija \u010diji je prijevod na hrvatski upravo izi\u0161ao iz tiska. Uvodno \u0107e je predstaviti profesor Gvozden Flego. Razgovor \u0107e se odr\u017eati 28. listopada od 17:00 u Florijana Andra\u0161eca 18a\/I u Zagrebu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatska nema sre\u0107e s nejednako\u0161\u0107u, i to na vi\u0161e na\u010dina. Tema je to u cijelom svijetu, i nije ju nametnuo Thomas Piketty svojom prethodnom knjigom Kapital u 21. stolje\u0107u iz 2013. godine, nego se nametnula sama, nametnule su je sve ve\u0107e nejednakosti, nametnuli su je doga\u0111aji, a analizirali su ih i prije Pikettyja vrlo zna\u010dajni istra\u017eiva\u010di, neki od njih ve\u0107 Nobelovci. Pikety joj je tek pristupio na svojstven na\u010din i s detaljn(ij)om analizom.<\/p>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj se nejednakost ne istra\u017euje (to je prvi na\u010din na koji Hrvatska nema sre\u0107e s nejednako\u0161\u0107u), u najboljem se slu\u010daju izra\u010dunava, kako je nedavno priznao jedan od autora nekih \u010dlanaka o nejednakosti. I to tako da se ustvrdi da nejednakosti nema, ili da nije problem, ili da je i treba biti ili da je treba biti jo\u0161 i vi\u0161e (to je drugi). Izra\u010duni nerijetko pogoduju tim zaklju\u010dcima, a izbor metode se \u010desto opravdava potrebom usporedbe s drugim zemljama kao da nejednakost u Hrvatskoj ne mo\u017ee imati svoje specifi\u010dnosti, kao da mogu\u0107e nepostojanje nejednakosti u Hrvatskoj ne bi trebalo samo po sebi izazvati znati\u017eelju. K tome, usporedbe s mnogim bliskim zemljama u kojima je po svim izra\u010dunima nejednakost zna\u010dajno manja se izbjegavaju. (To je tre\u0107i razlog za\u0161to Hrvatska nema sre\u0107e s nejednako\u0161\u0107u. )<\/p>\n\n\n\n<p>Sad je Piketty objavio drugu knjigu pod naslovom Kapital i ideologija, a \u010diji je prijevod izdava\u010dka ku\u0107a Profil upravo objavila. U naslovu joj je dakle ponovo kapital, ali je i to knjiga o nejednakosti (koje opet nema u naslovu). Ovaj je put mo\u017eda primjenjivija na Hrvatsku, budu\u0107i da se bavi ideolo\u0161kom legitimacijom nejednakosti i konzekvencama. Ovdje je ulomak iz prijevoda koji ilustrira sadr\u017eaj knjige.<\/p>\n\n\n\n<p>Tre\u0107i razgovor Kluba Batina, koji su osnovale Ideje.hr posve\u0107en je upravo knjizi Kapital i ideologija. Uvodno \u0107e o njoj govoriti profesor Gvozden Flego, koji u knjizi uo\u010dava kako neupitne dosege tako i nedostatke. Flego uz ostalo pi\u0161e:<\/p>\n\n\n\n<p>Autorovo inzistiranje na bazi\u010dnosti ideologije za politi\u010dka, ekonomska i dru\u0161tvena doga\u0111anja mo\u017eemo razumjeti kao pristajanje uz Maxa Webera, da je duh kapitalizma odredila protestantska etika i novovjeka svrhovita racionalnost Zapada, dakle duhovna (ideologijska?) sfera. Otuda postaje razumljivo autorovo metodski zna\u010dajno distanciranje od marksizma i njegovo uvjerenje u potpunu autonomnost sfere ideja jer, ka\u017ee, svakome stanju postoji mno\u0161tvo idejnih alternativa. No radikalizacija tog metodologijskog postava u tvrdnju da nejednakosti me\u0111u ljudima nisu ekonomske, nego ideologijske smatram intelektualisti\u010dkom redukcijom stvarnosti na ideologiju. Povrh toga, bazi\u010dnost ideologija za ljudske djelatnosti implicira racionalnost i transparentnost politike. Tako je Thomas Piketty iz politike izgnao djelotvorne strasti, interese, mo\u0107, o kojima ni ne razglaba.<\/p>\n\n\n\n<p>U razgovoru o Pikettyjevoj knjizi sudjelovat \u0107e Ana Matan, Danijela \u0160irini\u0107, Danijela Dolenec, Ivo Bi\u0107ani\u0107, \u017darko Puhovski, Zdravko Petak, Tvrtko Jakovina, Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107, Marko Grde\u0161i\u0107, Filip Novokmet, Ton\u010di Kursar, Josip Lu\u010dev, Matija Kroflin, Ivica Urban, Robert Brozd i drugi. Ve\u0107ina je navedenih potvrdila sudjelovanje u razgovoru.<\/p>\n\n\n\n<p>Razgovor \u0107e biti odr\u017ean 28. listopada od 17:00 u Florijana Andra\u0161eca 18a\/I u Zagrebu, a bit \u0107e ga mogu\u0107e pratiti i na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Naknadno smo dobili informaciju da Profil, izdava\u010d hrvatskog prijevoda knjige Kapital i ideologija, svima koji se do 31. listopada jave na e-mail adresu <a href=\"mailto:prodaja@profil.hr\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">prodaja@profil.hr<\/a> narud\u017ebom Pikettyieve knjige, omogu\u0107ava kupnju uz popust od 30 posto.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/ideje.hr\/kapital-i-ideologija-gvozden-flego-o-posljednjoj-pikettyjevoj-knjizi-sto-izaziva-nejednakosti-i-kako-se-opravdavaju\/\">http:\/\/ideje.hr\/kapital-i-ideologija-gvozden-flego-o-posljednjoj-pikettyjevoj-knjizi-sto-izaziva-nejednakosti-i-kako-se-opravdavaju\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23363,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-23362","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/piketty-profil-flego.jpg?fit=661%2C326&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":23362,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":23362,"position":1},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":23362,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a &#8220;U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa&#8221; u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53019,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53019","url_meta":{"origin":23362,"position":3},"title":"Studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i BiH","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 28. travnja do 4. svibnja 2026. godine Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u zajedno sa Fakultetom politi\u010dkih znanosti, Filozofskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Srpskim narodnim vije\u0107em, organizirala je studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na kojem je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":23362,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":23362,"position":5},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23362"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23362\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23364,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23362\/revisions\/23364"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23363"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23362"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23362"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}