{"id":23336,"date":"2020-10-28T11:41:39","date_gmt":"2020-10-28T11:41:39","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23336"},"modified":"2020-10-28T11:41:39","modified_gmt":"2020-10-28T11:41:39","slug":"joel-mokyr-kultura-rasta-izvorista-moderne-ekonomije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23336","title":{"rendered":"Joel Mokyr, \u201cKultura rasta. Izvori\u0161ta moderne ekonomije\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>\u201eMnogi su veliki umovi napisali mnogo sjajnih knjiga o tome za\u0161to je Europa vodila u tehnolo\u0161kom napretku i ekonomskom rastu u protekla tri stolje\u0107a. Joel Mokyr u tome im se pridru\u017eio sa zadivljuju\u0107om vitalno\u0161\u0107u, erudicijom i originalno\u0161\u0107u. Po njegovu mi\u0161ljenju, promjene uvjerenja, vrednota i preferencija Europljana navele su ih da gomilaju, dijele i primjenjuju znanje kao \u0161to se nikada ranije nije \u010dinilo. Slagali se s Mokyrovom tezom ili ne, svakako je trebate shvatiti ozbiljno.\u201d \u2013 <em>Daron Acemoglu, koautor knjige Za\u0161to nacije propadaju<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eMokyrovo novo remek-djelo virtuozan je prikaz kako novo razmi\u0161ljanje u ekonomici mo\u017ee donijeti dublje razumijevanje jednog od najva\u017enijih doga\u0111aja u ljudskoj povijesti. U Kulturi rasta dokumentiraju se kulturne promjene koje su dopu\u0161tale ispitivanje prirode koje je zatim preraslo u znanstveni napredak. Ova nam knjiga nudi optimisti\u010dnu viziju: veliko \u0161irenje komunikacije prethodilo je na\u0161em modernom boljitku i mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e se to ponoviti.\u201d \u2013 <em>Angus Deaton, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2015.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eU Kulturi rasta Joel Mokyr detaljno se bavi interakcijama izme\u0111u skupina obrazovanih ljudi koje su dovele do stvaranja specifi\u010dnih inovativnih ideja zna\u010dajnih za industrijsku revoluciju. Mokyrov povijesni laboratorij obuhva\u0107a rano moderno doba u Europi, no njegove metode i rezultati \u010dine mi se jednako korisnima i za razmi\u0161ljanje o mogu\u0107nostima za razli\u010dita suvremena gospodarstva diljem svijeta.\u201d \u2013 <em>Robert E. Lucas Jr., dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1995.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eU ovoj izuzetno u\u010denoj knjizi, Mokyr tvrdi da se specifi\u010dna kultura rasta usidrila u Republici od pera, pro\u0161irila se prosvijetljenim krugovima po\u010dev\u0161i od Britanije i u\u010dinila da do\u0111e do industrijske revolucije. Kao knjiga koju je napisao vode\u0107i ameri\u010dki povjesni\u010dar, Kultura rasta je magisterijalna i ve\u0107 smo je predugo \u010dekali.\u201d \u2013 <em>Margaret Jacob, Kalifornijsko sveu\u010dili\u0161te, Los Angeles<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eVelikan me\u0111u majstorima ekonomske povijesti, Mokyr je napisao sjajnu, uvjerljivu, humanu, prodornu i senzacionalno dobru knjigu. Mokyr se bavi neizmjerno mo\u0107nom idejom progresivne baconovske znanosti koja je odstupila od teorije kako bi obogatila moderni svijet. Raspon u\u010denosti ove knjige je zapanjuju\u0107 i ovo \u0107e veliko djelo postati standard u literaturi o ekonomskom rastu.\u201d \u2013 <em>Deirdre McCloskey, autorica knjige Bur\u017eujska jednakost<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izdava\u010d<\/strong>: Mate d.o.o.<br><strong>Godina izdavanja<\/strong>: 2020.<br><strong>Op\u0107e informacije<\/strong>: 430 str.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.mate.hr\/product\/2277\/kultura-rasta\">https:\/\/www.mate.hr\/product\/2277\/kultura-rasta<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23337,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23336","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Kultura_rasta.jpg?fit=800%2C988&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":23336,"position":0},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54364,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54364","url_meta":{"origin":23336,"position":1},"title":"Zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U nakladi Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru i HKD Napredak Glavna podru\u017enica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split, ovih dana iz tiska je izi\u0161ao zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c. Ovo izdanje predstavlja jedno od najzna\u010dajnijih novijih djela posve\u0107enih tom va\u017enom prijelomnom razdoblju povijesti Bosne i Hercegovine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":23336,"position":2},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":23336,"position":3},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":23336,"position":4},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":23336,"position":5},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23336","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23336"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23336\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23338,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23336\/revisions\/23338"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23337"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23336"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23336"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23336"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}