{"id":23336,"date":"2020-10-28T11:41:39","date_gmt":"2020-10-28T11:41:39","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23336"},"modified":"2020-10-28T11:41:39","modified_gmt":"2020-10-28T11:41:39","slug":"joel-mokyr-kultura-rasta-izvorista-moderne-ekonomije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23336","title":{"rendered":"Joel Mokyr, \u201cKultura rasta. Izvori\u0161ta moderne ekonomije\u201d"},"content":{"rendered":"\n

\u201eMnogi su veliki umovi napisali mnogo sjajnih knjiga o tome za\u0161to je Europa vodila u tehnolo\u0161kom napretku i ekonomskom rastu u protekla tri stolje\u0107a. Joel Mokyr u tome im se pridru\u017eio sa zadivljuju\u0107om vitalno\u0161\u0107u, erudicijom i originalno\u0161\u0107u. Po njegovu mi\u0161ljenju, promjene uvjerenja, vrednota i preferencija Europljana navele su ih da gomilaju, dijele i primjenjuju znanje kao \u0161to se nikada ranije nije \u010dinilo. Slagali se s Mokyrovom tezom ili ne, svakako je trebate shvatiti ozbiljno.\u201d \u2013 Daron Acemoglu, koautor knjige Za\u0161to nacije propadaju<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201eMokyrovo novo remek-djelo virtuozan je prikaz kako novo razmi\u0161ljanje u ekonomici mo\u017ee donijeti dublje razumijevanje jednog od najva\u017enijih doga\u0111aja u ljudskoj povijesti. U Kulturi rasta dokumentiraju se kulturne promjene koje su dopu\u0161tale ispitivanje prirode koje je zatim preraslo u znanstveni napredak. Ova nam knjiga nudi optimisti\u010dnu viziju: veliko \u0161irenje komunikacije prethodilo je na\u0161em modernom boljitku i mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e se to ponoviti.\u201d \u2013 Angus Deaton, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2015.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201eU Kulturi rasta Joel Mokyr detaljno se bavi interakcijama izme\u0111u skupina obrazovanih ljudi koje su dovele do stvaranja specifi\u010dnih inovativnih ideja zna\u010dajnih za industrijsku revoluciju. Mokyrov povijesni laboratorij obuhva\u0107a rano moderno doba u Europi, no njegove metode i rezultati \u010dine mi se jednako korisnima i za razmi\u0161ljanje o mogu\u0107nostima za razli\u010dita suvremena gospodarstva diljem svijeta.\u201d \u2013 Robert E. Lucas Jr., dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1995.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201eU ovoj izuzetno u\u010denoj knjizi, Mokyr tvrdi da se specifi\u010dna kultura rasta usidrila u Republici od pera, pro\u0161irila se prosvijetljenim krugovima po\u010dev\u0161i od Britanije i u\u010dinila da do\u0111e do industrijske revolucije. Kao knjiga koju je napisao vode\u0107i ameri\u010dki povjesni\u010dar, Kultura rasta je magisterijalna i ve\u0107 smo je predugo \u010dekali.\u201d \u2013 Margaret Jacob, Kalifornijsko sveu\u010dili\u0161te, Los Angeles<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201eVelikan me\u0111u majstorima ekonomske povijesti, Mokyr je napisao sjajnu, uvjerljivu, humanu, prodornu i senzacionalno dobru knjigu. Mokyr se bavi neizmjerno mo\u0107nom idejom progresivne baconovske znanosti koja je odstupila od teorije kako bi obogatila moderni svijet. Raspon u\u010denosti ove knjige je zapanjuju\u0107 i ovo \u0107e veliko djelo postati standard u literaturi o ekonomskom rastu.\u201d \u2013 Deirdre McCloskey, autorica knjige Bur\u017eujska jednakost<\/em><\/p>\n\n\n\n

Izdava\u010d<\/strong>: Mate d.o.o.
Godina izdavanja<\/strong>: 2020.
Op\u0107e informacije<\/strong>: 430 str.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/www.mate.hr\/product\/2277\/kultura-rasta<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23337,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23336","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Kultura_rasta.jpg?fit=800%2C988&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":23336,"position":0},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":23336,"position":1},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":23336,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53166,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53166","url_meta":{"origin":23336,"position":3},"title":"Izdanje “Glina 1941. – Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu” dostupno online","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Obavje\u0161tavamo Vas da je\u00a0izdanje Glina 1941. - Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu. Zbornik znanstvenih radova s me\u0111unarodnim sudjelovanjem\u00a0(Zagreb: Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest, Hrvatski dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, Srpsko narodno vije\u0107e u Zagrebu, 2022.)\u00a0sada dostupno u slobodnom pristupu na \u00a0poveznici: Glinski zbornik book za\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Glina_1941.jpg?fit=500%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":23336,"position":4},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":23336,"position":5},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23336","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23336"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23336\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23338,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23336\/revisions\/23338"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23337"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23336"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23336"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23336"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}