{"id":23307,"date":"2020-10-26T16:57:16","date_gmt":"2020-10-26T16:57:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23307"},"modified":"2020-10-26T16:57:37","modified_gmt":"2020-10-26T16:57:37","slug":"benjamin-moser-sontag-zivot-i-djelo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23307","title":{"rendered":"Benjamin Moser, \u201cSontag: \u017eivot i djelo\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Izdava\u010dka ku\u0107a Buybook s ponosom predstavlja bosanskohercegova\u010dko izdanje knjige <em>Sontag: \u017divot i djelo<\/em>, ameri\u010dkog autora Benjamina Mosera. Ovaj iznimno zahtjevan izdava\u010dki poduhvat, s preko sedam stotina stranica i dva bloka fotografija u tvrdom uvezu, u prevodu Senade Kreso, donosi neizbrisiv portret jedne od najve\u0107ih intelektualki savremenog svijeta. Za ovu biografiju bez premca, prvo va\u017eno predstavljanje neuporedive knji\u017eevne veli\u010dine nakon njene smrti, Benjamin Moser dobio je Pulitzerovu nagradu. Odbor Pulitzerove nagrade za 2020. godinu u kategoriji biografija, opisao je knjigu rije\u010dima: Autoritativno konstruirano djelo ispri\u010dano s p\u0203tosom i graciozno\u0161\u0107u, koje pored ovisnosti, seksualnih nedoumica i nestalnih entuzijazma, bilje\u017ei genijalnost i humanost spisateljice.<\/p>\n\n\n\n<p>Nijedna spisateljica ne simbolizira ameri\u010dko dvadeseto stolje\u0107e u tolikoj mjeri kao Susan Sontag. Mitologizirana i neshva\u0107ena, hvaljena i omra\u017eena, djevojka iz predgra\u0111a koja je postala ponosni simbol kosmopolitizma, Sontag je ostavila u naslje\u0111e kako pisati o umjetnosti i politici, feminizmu i homoseksualnosti, slavi i stilu, medicini i drogama, radikalizmu i fa\u0161izmu, kao i frojdizmu i komunizmu i amerikanizmu, koje je nezamjenljiv klju\u010d za razumijevanje moderne kulture. Bila je prisutna kad je po\u010dela Kubanska revolucija, kada je pao Berlinski zid; bila je prisutna u Vijetnamu kad su padale ameri\u010dke bombe, u Izraelu usred rata, u Sarajevu pod opsadom. Bila je u New Yorku kad su se umjetnici poku\u0161avali oduprijeti zavodljivom zovu novca \u2013 i kad su mu se mnogi prepustili. Nijedna spisateljica nije upoznala toliko svjetova; nijedna ozbiljna spisateljica nije imala toliko glamuroznih ljubavi. Knjiga <em>Sontag<\/em> donosi upravo te pri\u010de, pri \u010demu analizira anga\u017eman i djelo na kojima se temelji Sontagina reputacija. Istra\u017euje bolnu nesigurnost iza sna\u017enog javnog lica \u2013 propale veze, borbe s vlastitom seksualno\u0161\u0107u \u2013 koja je poticala i podrivala njeno pisanje. Pokazuje i njene poku\u0161aje da odgovori na okrutnosti i apsurdnosti jedne zabludjele zemlje, kao i njeno ubje\u0111enje da je odanost visokoj kulturi sama po sebi aktivizam.<\/p>\n\n\n\n<p>Sa stotine intervjua vo\u0111enih od Mauija do Stockholma i od Londona do Sarajeva \u2013 uz gotovo stotinu fotografija \u2013 <em>Sontag<\/em> je prva knjiga koja se temelji na autori\u010dinoj arhivskoj gra\u0111i nedostupnoj javnosti, kao i na razgovorima s mnogim ljudima koji nikad ranije nisu govorili o Sontag, izme\u0111u ostalih s Annie Leibovitz.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo je kona\u010dni portret \u2013 veliki ameri\u010dki roman u obliku biografije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201cVeli\u010danstvena biografija Susan Sontag Benjamina Mosera otkriva iznena\u0111uju\u0107e nje\u017enu, nesigurnu, jednostavnu i intelektualno posve\u0107enu pri\u010du o jednoj od najzna\u010dajnijih knji\u017eevnih li\u010dnosti koju je iznjedrilo ameri\u010dko dvadeseto stolje\u0107e. Njen utjecaj na estetiku, pisanje i kulturu op\u0107enito gotovo je nemogu\u0107e precijeniti, a sam Moser britkom inteligencijom veli\u010danstveno prepli\u0107e \u017eivot i djelo.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Stephen Fry<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cUzbudljivo \u0161tivo, poput izvanrednog romana punog napetosti (\u010dak i za onoga ko zna \u0161ta se dalje dogodilo!). Lik Sue\/Susan\/Sontag\/&#8217;Susan Sontag&#8217; pojavljuje se u svoj svojoj \u010dudesnosti i u\u017easnosti i zapanjuju\u0107oj slo\u017eenosti. To je to: zavr\u0161na rije\u010d o Susan Sontag.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Sigrid Nunez<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cStru\u010dna, intenzivna, temeljita knjiga koja, u cjelini, ne uljep\u0161ava niti osu\u0111uje svoju junakinju, te nastoji \u010ditaoca navesti da vidi Sontag kao izuzetno slo\u017eenu osobu kakva je i bila. [Moser] pi\u0161e \u017eivopisno o jednoj vi\u0161estruko nadarenoj \u017eeni koja je bila odlu\u010dna da u svom vremenu ostavi trag; navodi nas da instinktivno osjetimo koliko su veliki bili dijelovi te vi\u0161estrukosti \u2013 arogancija, tjeskoba, doseg!\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>The New York Times Book Review<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cMoser pi\u0161e primjereno smjelo i anegdotalno, tako da se manje do\u017eivljavaju nakupljene godina \u017eivota nego razli\u010dita &#8216;ja&#8217; koja se samopropituju. On je esejista koji pi\u0161e o esejisti i najbolji odlomci su oni u kojima biografski i\u0161\u010ditava njena djela. Njegova ocjena njenih romana je o\u0161tra i pronicljiva&#8230; ova biografija odr\u017eava Sontag prkosno \u017eivom: argumentativnu, tvrdoglavu, \u010desto u pravu, uvijek zanimljivu, ohrabruju\u0107i nas da nadma\u0161imo sami sebe gledaju\u0107i nju kako to sjajno posti\u017ee.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>The Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cMoser je dobar u osvjetljavanju ideja Susan Sontag i u kontekstualiziranju plodnosti njene misli. Sa simpatijom i pronicljivo razmatra njen &#8216;olimpijski&#8217; seksualni \u017eivot \u2013 u galaksiji njenih ljubavnika bili su Bobby Kennedy, Jasper Johns, Warren Beatty i Annie Leibovitz \u2013 i bez zazora ocjenjuje njeno djelo.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>The Sunday Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Proizvod je dostupan: U PRETPLATI<\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: Buybook<\/p>\n\n\n\n<p>Prevod sa: engleskog Senada Kreso<\/p>\n\n\n\n<p>ISBN:&nbsp; 9789958305238<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2020<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 708<\/p>\n\n\n\n<p>Te\u017eina: 800<\/p>\n\n\n\n<p>Tip uveza: tvrdi<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Benjamin Moser (Houston, 1976) ameri\u010dki je pisac. S prvom biografijom koju je objavio <em>Why This World: A Biography of Clarice Lispector,<\/em> a koja je progla\u0161ena knjigom 2009. godine po <em>New York Timesu<\/em>,bio je u finalu za nagradu National Book Critics\u2019 Circle. Za svoj rad, kojim je Clarice Lispector priskrbio me\u0111unarodni ugled, dobio je brazilsko dr\u017eavno priznanje za kulturnu diplomatiju. Dobitnik je Guggenheimove stipendije 2017. godine. Za <em>Sontag: \u017divot i djelo<\/em> dobio je Pulitzerovu nagradu 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/3484\/sontag-zivot-i-djelo\">http:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/3484\/sontag-zivot-i-djelo<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz medija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/nepoznati-detalji-o-susan-sontag-jako-se-trudila-odrzavati-sliku-jake-zene-sto-privatno-nije-bila-9420575\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/nepoznati-detalji-o-susan-sontag-jako-se-trudila-odrzavati-sliku-jake-zene-sto-privatno-nije-bila-9420575<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/bila-je-neutaziva-opsesivno-gladna-za-jos-vise-knjiga-filmova-opera-vise-seksa-15025822\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/bila-je-neutaziva-opsesivno-gladna-za-jos-vise-knjiga-filmova-opera-vise-seksa-15025822<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/balkans.aljazeera.net\/vijesti\/dobitnik-pulitzera-benjamin-moser-susan-sontag-je-shvatila-sarajevo-kada-mnogi-nisu\">http:\/\/balkans.aljazeera.net\/vijesti\/dobitnik-pulitzera-benjamin-moser-susan-sontag-je-shvatila-sarajevo-kada-mnogi-nisu<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23308,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23307","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Benjamin-Moser_SONTAG.jpg?fit=220%2C342&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":23307,"position":0},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":23307,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":23307,"position":2},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":23307,"position":3},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":23307,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":23307,"position":5},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23307","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23307"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23307\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23310,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23307\/revisions\/23310"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23308"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23307"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23307"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23307"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}