{"id":23307,"date":"2020-10-26T16:57:16","date_gmt":"2020-10-26T16:57:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23307"},"modified":"2020-10-26T16:57:37","modified_gmt":"2020-10-26T16:57:37","slug":"benjamin-moser-sontag-zivot-i-djelo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23307","title":{"rendered":"Benjamin Moser, \u201cSontag: \u017eivot i djelo\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izdava\u010dka ku\u0107a Buybook s ponosom predstavlja bosanskohercegova\u010dko izdanje knjige <em>Sontag: \u017divot i djelo<\/em>, ameri\u010dkog autora Benjamina Mosera. Ovaj iznimno zahtjevan izdava\u010dki poduhvat, s preko sedam stotina stranica i dva bloka fotografija u tvrdom uvezu, u prevodu Senade Kreso, donosi neizbrisiv portret jedne od najve\u0107ih intelektualki savremenog svijeta. Za ovu biografiju bez premca, prvo va\u017eno predstavljanje neuporedive knji\u017eevne veli\u010dine nakon njene smrti, Benjamin Moser dobio je Pulitzerovu nagradu. Odbor Pulitzerove nagrade za 2020. godinu u kategoriji biografija, opisao je knjigu rije\u010dima: Autoritativno konstruirano djelo ispri\u010dano s p\u0203tosom i graciozno\u0161\u0107u, koje pored ovisnosti, seksualnih nedoumica i nestalnih entuzijazma, bilje\u017ei genijalnost i humanost spisateljice.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nijedna spisateljica ne simbolizira ameri\u010dko dvadeseto stolje\u0107e u tolikoj mjeri kao Susan Sontag. Mitologizirana i neshva\u0107ena, hvaljena i omra\u017eena, djevojka iz predgra\u0111a koja je postala ponosni simbol kosmopolitizma, Sontag je ostavila u naslje\u0111e kako pisati o umjetnosti i politici, feminizmu i homoseksualnosti, slavi i stilu, medicini i drogama, radikalizmu i fa\u0161izmu, kao i frojdizmu i komunizmu i amerikanizmu, koje je nezamjenljiv klju\u010d za razumijevanje moderne kulture. Bila je prisutna kad je po\u010dela Kubanska revolucija, kada je pao Berlinski zid; bila je prisutna u Vijetnamu kad su padale ameri\u010dke bombe, u Izraelu usred rata, u Sarajevu pod opsadom. Bila je u New Yorku kad su se umjetnici poku\u0161avali oduprijeti zavodljivom zovu novca \u2013 i kad su mu se mnogi prepustili. Nijedna spisateljica nije upoznala toliko svjetova; nijedna ozbiljna spisateljica nije imala toliko glamuroznih ljubavi. Knjiga <em>Sontag<\/em> donosi upravo te pri\u010de, pri \u010demu analizira anga\u017eman i djelo na kojima se temelji Sontagina reputacija. Istra\u017euje bolnu nesigurnost iza sna\u017enog javnog lica \u2013 propale veze, borbe s vlastitom seksualno\u0161\u0107u \u2013 koja je poticala i podrivala njeno pisanje. Pokazuje i njene poku\u0161aje da odgovori na okrutnosti i apsurdnosti jedne zabludjele zemlje, kao i njeno ubje\u0111enje da je odanost visokoj kulturi sama po sebi aktivizam.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sa stotine intervjua vo\u0111enih od Mauija do Stockholma i od Londona do Sarajeva \u2013 uz gotovo stotinu fotografija \u2013 <em>Sontag<\/em> je prva knjiga koja se temelji na autori\u010dinoj arhivskoj gra\u0111i nedostupnoj javnosti, kao i na razgovorima s mnogim ljudima koji nikad ranije nisu govorili o Sontag, izme\u0111u ostalih s Annie Leibovitz.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo je kona\u010dni portret \u2013 veliki ameri\u010dki roman u obliku biografije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cVeli\u010danstvena biografija Susan Sontag Benjamina Mosera otkriva iznena\u0111uju\u0107e nje\u017enu, nesigurnu, jednostavnu i intelektualno posve\u0107enu pri\u010du o jednoj od najzna\u010dajnijih knji\u017eevnih li\u010dnosti koju je iznjedrilo ameri\u010dko dvadeseto stolje\u0107e. Njen utjecaj na estetiku, pisanje i kulturu op\u0107enito gotovo je nemogu\u0107e precijeniti, a sam Moser britkom inteligencijom veli\u010danstveno prepli\u0107e \u017eivot i djelo.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stephen Fry<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cUzbudljivo \u0161tivo, poput izvanrednog romana punog napetosti (\u010dak i za onoga ko zna \u0161ta se dalje dogodilo!). Lik Sue\/Susan\/Sontag\/&#8217;Susan Sontag&#8217; pojavljuje se u svoj svojoj \u010dudesnosti i u\u017easnosti i zapanjuju\u0107oj slo\u017eenosti. To je to: zavr\u0161na rije\u010d o Susan Sontag.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sigrid Nunez<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cStru\u010dna, intenzivna, temeljita knjiga koja, u cjelini, ne uljep\u0161ava niti osu\u0111uje svoju junakinju, te nastoji \u010ditaoca navesti da vidi Sontag kao izuzetno slo\u017eenu osobu kakva je i bila. [Moser] pi\u0161e \u017eivopisno o jednoj vi\u0161estruko nadarenoj \u017eeni koja je bila odlu\u010dna da u svom vremenu ostavi trag; navodi nas da instinktivno osjetimo koliko su veliki bili dijelovi te vi\u0161estrukosti \u2013 arogancija, tjeskoba, doseg!\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>The New York Times Book Review<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cMoser pi\u0161e primjereno smjelo i anegdotalno, tako da se manje do\u017eivljavaju nakupljene godina \u017eivota nego razli\u010dita &#8216;ja&#8217; koja se samopropituju. On je esejista koji pi\u0161e o esejisti i najbolji odlomci su oni u kojima biografski i\u0161\u010ditava njena djela. Njegova ocjena njenih romana je o\u0161tra i pronicljiva&#8230; ova biografija odr\u017eava Sontag prkosno \u017eivom: argumentativnu, tvrdoglavu, \u010desto u pravu, uvijek zanimljivu, ohrabruju\u0107i nas da nadma\u0161imo sami sebe gledaju\u0107i nju kako to sjajno posti\u017ee.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>The Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cMoser je dobar u osvjetljavanju ideja Susan Sontag i u kontekstualiziranju plodnosti njene misli. Sa simpatijom i pronicljivo razmatra njen &#8216;olimpijski&#8217; seksualni \u017eivot \u2013 u galaksiji njenih ljubavnika bili su Bobby Kennedy, Jasper Johns, Warren Beatty i Annie Leibovitz \u2013 i bez zazora ocjenjuje njeno djelo.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>The Sunday Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Proizvod je dostupan: U PRETPLATI<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izdava\u010d: Buybook<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prevod sa: engleskog Senada Kreso<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">ISBN:&nbsp; 9789958305238<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2020<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 708<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Te\u017eina: 800<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tip uveza: tvrdi<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Benjamin Moser (Houston, 1976) ameri\u010dki je pisac. S prvom biografijom koju je objavio <em>Why This World: A Biography of Clarice Lispector,<\/em> a koja je progla\u0161ena knjigom 2009. godine po <em>New York Timesu<\/em>,bio je u finalu za nagradu National Book Critics\u2019 Circle. Za svoj rad, kojim je Clarice Lispector priskrbio me\u0111unarodni ugled, dobio je brazilsko dr\u017eavno priznanje za kulturnu diplomatiju. Dobitnik je Guggenheimove stipendije 2017. godine. Za <em>Sontag: \u017divot i djelo<\/em> dobio je Pulitzerovu nagradu 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"http:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/3484\/sontag-zivot-i-djelo\">http:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/3484\/sontag-zivot-i-djelo<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Iz medija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/nepoznati-detalji-o-susan-sontag-jako-se-trudila-odrzavati-sliku-jake-zene-sto-privatno-nije-bila-9420575\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/nepoznati-detalji-o-susan-sontag-jako-se-trudila-odrzavati-sliku-jake-zene-sto-privatno-nije-bila-9420575<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/bila-je-neutaziva-opsesivno-gladna-za-jos-vise-knjiga-filmova-opera-vise-seksa-15025822\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/bila-je-neutaziva-opsesivno-gladna-za-jos-vise-knjiga-filmova-opera-vise-seksa-15025822<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"http:\/\/balkans.aljazeera.net\/vijesti\/dobitnik-pulitzera-benjamin-moser-susan-sontag-je-shvatila-sarajevo-kada-mnogi-nisu\">http:\/\/balkans.aljazeera.net\/vijesti\/dobitnik-pulitzera-benjamin-moser-susan-sontag-je-shvatila-sarajevo-kada-mnogi-nisu<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23308,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23307","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Benjamin-Moser_SONTAG.jpg?fit=220%2C342&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55654","url_meta":{"origin":23307,"position":0},"title":"Vlatko Smiljani\u0107, &#8220;Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zajedni\u010dkom izdanju Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Ogranka Matice hrvatske u Virovitici objavljena je monografija doc. dr. sc. Vlatka Smiljani\u0107a Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme. Knjiga donosi prvu cjelovitu znanstveno-kriti\u010dku biografiju Mirka Danijela Bogdani\u0107a, hrvatskoga matemati\u010dara, astronoma, geodeta, kartografa, povjesni\u010dara i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Bogdanic.png?fit=413%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55866,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55866","url_meta":{"origin":23307,"position":1},"title":"Matko Globa\u010dnik, \u201cPrava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a\u201d, sv. I. \u201cU Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.\u20131918.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Plejada je upravo objavila prvi svezak djela Prava\u0161 u reverendi koji donosi minuciozno istra\u017een \u017eivot franjevca i sve\u0107enika Kerubina \u0160egvi\u0107a za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine. Svestran kao rijetko koja osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, \u0160egvi\u0107 je bio aktivan u politici i plodno je djelovao u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54592","url_meta":{"origin":23307,"position":2},"title":"Rashid I. Khalidi, &#8220;Stogodi\u0161nji rat protiv Palestine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrabro, briljantno i referentno, ovo izvanredno djelo s polja povijesne znanosti tako\u0111er obiluje dramati\u010dno\u0161\u0107u i zapanjuju\u0107om naracijom. Khalidi iznosi uvjerljive dokaze za preispitivanje konvencionalnog zapadnja\u010dkog poimanja spomenute teme, a njegova knjiga predstavlja prekretnicu u prou\u010davanju arapsko-izraelskog sukoba. Avi Shlaim, autor knjige The Iron Wall: Israel and the Arab World Stogodi\u0161nji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55195,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55195","url_meta":{"origin":23307,"position":3},"title":"Eldina Lova\u0161, &#8220;Stanovni\u0161tvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka u osvit modernoga doba&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest i Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku objavljena je 2026. godine knjiga Eldine Lova\u0161 \"Stanovni\u0161tvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka u osvit modernoga doba\". IZ RECENZIJA: \u201cDjelo predstavlja iznimno vrijedan znanstveni doprinos prou\u010davanju i razumijevanju dru\u0161tvenih i demografskih procesa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55755,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55755","url_meta":{"origin":23307,"position":4},"title":"Znanstveni skup \u201cBruno Bu\u0161i\u0107 \u2013 \u017eivot i djelo\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveni skup \u201cBruno Bu\u0161i\u0107 \u2013 \u017eivot i djelo\u201d odr\u017eat \u0107e se u petak, 16. listopada 2026. u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Program znanstvenoga skupa Bruno Bu\u0161i\u0107 \u2013 \u017eivot i djelo Petak, 16. listopada 2026.\u00a0 |\u00a0 Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Maruli\u0107ev trg 21, Zagreb Otvaranje skupa 09:00\u201309:15Pozdravni govori predstavnika organizatorskih ustanova\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-9.png?fit=509%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54306,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54306","url_meta":{"origin":23307,"position":5},"title":"\u201eDr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201c (Zagreb: Fraktura, 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi\u00a0Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.,\u00a0Snje\u017eana Banovi\u0107 precizno rekonstruira djelovanje zagreba\u010dkog kazali\u0161ta u razdoblju NDH, pokazuju\u0107i kako se kulturna politika, represija i osobne sudbine isprepli\u0107u u jednoj mra\u010dnoj povijesnoj epohi.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23307","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23307"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23307\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23310,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23307\/revisions\/23310"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23308"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23307"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23307"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23307"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}