{"id":23298,"date":"2020-10-26T16:29:24","date_gmt":"2020-10-26T16:29:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23298"},"modified":"2020-10-26T16:29:24","modified_gmt":"2020-10-26T16:29:24","slug":"antoine-compagnon-antimodernisti-od-josepha-de-maistrea-do-rolanda-barthesa-preveo-marko-gregoric","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23298","title":{"rendered":"Antoine Compagnon, &#8220;Antimodernisti. Od Josepha de Maistrea do Rolanda Barthesa&#8221; (preveo Marko Gregori\u0107)"},"content":{"rendered":"\n<p>Knjiga <em>Antimodernisti <\/em>francuskoga povjesni\u010dara knji\u017eevnosti Antoinea Compagnona sustavan je i cjelovit prikaz antimoderne tradicije u francuskoj kulturi u posljednja dva stolje\u0107a. Tko su antimodernisti? To nisu konzervativni i reakcionarni pisci, upozorava Compagnon, nego moderni pisci, poput Baudelairea, Valeryja ili Prousta, pisci koje danas smatramo klasicima moderne knji\u017eevnosti, ali koji su prema moderni osje\u0107ali izrazitu odbojnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Duga tradicija antimodernizma u Francuskoj naslje\u0111e je Francuske revolucije i zapo\u010dinje s kontroverznim misliocem Josepheom de Maistreom, a zavr\u0161ava, pomalo neo\u010dekivano, s Rolandom Barthesom. Antimodernisti\u010dka tradicija jednako je, dakle, stara kao i modernitet, a uvjerljiva je Compagnonova teza da moderno i ne postoji bez antimodernoga, ali da su antimoderni vi\u0161e slobodni od modernih jer su nezadovoljni modernom i jer se ne mogu pomiriti sa zahtijevanim gubitkom pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n<p>&#x2666;&nbsp;&nbsp; &#x2666;&nbsp;&nbsp; &#x2666;&nbsp;&nbsp; &#x2666;&nbsp;&nbsp; &#x2666;<\/p>\n\n\n\n<p>U prvom dijelu knjige autor analizira \u0161est temeljnih figura antimodernizma: kontrarevoluciju, protuprosvjetiteljstvo, pesimizam, isto\u010dni grijeh, uzvi\u0161eno i grdnju, otkrivaju\u0107i ih prije svega kod De Maistrea, Chateaubrianda i Baudelairea. U drugom dijelu pozornost usmjerava na pojedine uglavnom zanemarene velike antimoderniste 19. i 20. stolje\u0107a, kao \u0161to su Lacordaire, L\u00e9on Bloy, Charles P\u00e9guy, Albert Thibaudet, Julien Benda, Julien Gracq i Roland Barthes jer se antimoderna nit mo\u017ee pratiti sve do danas.<\/p>\n\n\n\n<p>Pri tom, upozorava Compagnon, povijesne antimoderniste ne treba brkati s danas ra\u0161irenim pripadnicima raznih antimodernih pokreta jer bi u svijetu 21. stolje\u0107a, ugro\u017eenom raznim fundamentalizmima, biti doista antimoderan, odnosno vremenu neprilago\u0111en, zna\u010dilo paradoksalno, pru\u017eiti otpor antimodernoj doksi koja se sve vi\u0161e pretvara u ideologiju i braniti vrijednosti prosvjetiteljstva, koje se \u010desto uzimaju olako. \u00a0<br><br><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Biblioteka THEORIA \/ \u0398\u0395\u03a9\u03a1\u0399\u0391<\/strong>, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161na urednica Romana Horvat, likovno oblikovanje Luka Gusi\u0107, grafi\u010dki urednik Neven Osojnik, likovni urednik \u017deljko Podore\u0161ki, tisak Kerschoffset (Zagreb). \u2014 Prijevod djela:\u00a0Les antimodernes de Joseph de Maistre \u00e0 Roland Barthes. \u2014 Knjiga je opremljena imenskim kazalom, bibliografskom napomenom tekomentarima i bibliografskim bilje\u0161kama uz tekst<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Autori<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Antoine Compagnon<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Povjesni\u010dar knji\u017eevnosti, pisac i knji\u017eevni kriti\u010dar (Bruxelles, 1950), radi kao profesor francuske knji\u017eevnosti na Coll\u00e8ge de France u Parizu te kao profesor francuske i komparativne knji\u017eevnosti na Sveu\u010dili\u0161tu Columbia u New Yorku. Autor je dvadesetak znanstvenih knjiga o renesansi, knji\u017eevnosti devetnaestog i ranog dvadesetog stolje\u0107a te o teoriji knji\u017eevnosti i povijesti knji\u017eevnih teorija<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>biblioteka: <a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/biblioteka\/97\/\"><strong>THEORIA. Novi niz<\/strong><\/a><\/li><li>cijena: <strong>200,00<\/strong> kn<\/li><li>broj stranica: <strong>428<\/strong><\/li><li>uvez: <strong>uvez bro\u0161iran i pro\u0161iven<\/strong><\/li><li>dimenzije: <strong>17 x 24 cm<\/strong><\/li><li>godina izdanja: <a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/godina\/2020\/\"><strong>2020.<\/strong><\/a><\/li><li>izdava\u010d: <strong>Matica hrvatska<\/strong><\/li><li>mjesto: <strong>Zagreb<\/strong><\/li><li>ISBN: <strong>978-953-341-189-7<\/strong><\/li><li>podru\u010dje: <strong><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/podrucje\/filozofija\">filozofija<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/podrucje\/povijest%20knji\u017eevnosti\">povijest knji\u017eevnosti<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/podrucje\/teorija%20knji\u017eevnosti\">teorija knji\u017eevnosti<\/a><\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\" id=\"TI\">PDF-ovi<\/h4>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/antimodernisti-1320\/pdf\/sadrzaj.pdf\">Sadr\u017eaj (832,2&nbsp;KB)<\/a><\/li><li><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/antimodernisti-1320\/pdf\/uvod-moderni-na-slobodi.pdf\">Uvod. MODERNI NA SLOBODI (123,6&nbsp;KB)<\/a><\/li><li><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/antimodernisti-1320\/pdf\/zakljucak-carni-reakcionari.pdf\">Zaklju\u010dak. \u010cARNI REAKCIONARI (1,3&nbsp;MB)<\/a><\/li><li><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/antimodernisti-1320\/pdf\/kazalo-imena.pdf\">KAZALO IMENA (2,4&nbsp;MB)<\/a><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Izvor: \u00a0<a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/antimodernisti-1320\/\">https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/antimodernisti-1320\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23299,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23298","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/antimodernisti.jpeg?fit=500%2C716&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53479,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53479","url_meta":{"origin":23298,"position":0},"title":"Odr\u017eana tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 19. 5. 2026. u 19 sati, u organizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici odr\u017eana je prva tribina ciklusa \u201cOd knji\u017eevnosti do teorije\u201d, posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu. Razgovor, potaknut nedavno objavljenim prijevodima knjiga Svjetska knji\u017eevna republika Pascale Casanova i Sociologija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53440,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53440","url_meta":{"origin":23298,"position":1},"title":"Gis\u00e8le Sapiro, &#8220;Sociologija knji\u017eevnosti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"S francuskog prevela: Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo Sociologija knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u sna\u017enom zamahu, koja se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua. Autorica u prvom poglavlju predstavlja povijest discipline i njezina teorijska upori\u0161ta, a potom zasebna poglavlja posve\u0107uje pitanjima dru\u0161tvenih uvjeta proizvodnje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gisele-Sapiro-SOCIOLOGIJA-KNJIZEVNOSTI.jpg?fit=480%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53386","url_meta":{"origin":23298,"position":2},"title":"Tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva tribina u ciklusu Od\u00a0knji\u017eevnosti do teorije bit \u0107e posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu, potaknuta nedavno objavljenim prijevodima dviju utjecajnih studija iz ovog interdisciplinarnog podru\u010dja: Svjetske knji\u017eevne republike Pascale Casanova (1999; prev. Vanda Mik\u0161i\u0107, MeandarMedia, 2024) i Sociologije knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro (2014; prev.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":23298,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":23298,"position":4},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":23298,"position":5},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23298","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23298"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23298\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23300,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23298\/revisions\/23300"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23299"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23298"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23298"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23298"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}