{"id":23294,"date":"2020-10-23T18:18:47","date_gmt":"2020-10-23T18:18:47","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23294"},"modified":"2020-10-23T18:18:47","modified_gmt":"2020-10-23T18:18:47","slug":"enzo-traverso-istorija-kao-bojno-polje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23294","title":{"rendered":"Enzo Traverso, \u201cIstorija kao bojno polje\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>\u201cDebate o ratovima, revolucijama, fa\u0161izmima i genocidima koje su poslednjih decenija pro\u017eimale istoriografiju i, uop\u0161tenije uzev, dru\u0161tvene nauke \u2013 skiciraju obrise jednog novog pristupa savremenom svetu koji uveliko nadilazi granice istorijskog istra\u017eivanja. Mnogi istorijski radovi vi\u0161e nam govore o svojoj epohi, rasvetljavaju\u0107i njeno imaginarno i njene predstave, nego o pro\u0161losti u \u010dije bi misterije \u017eeleli da proniknu.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>Opis<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Istorija se i dalje pi\u0161e u sada\u0161njem vremenu.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Godina 1989. godina ne upisuje se u kontinuitet jedne linearne vremenitosti, ve\u0107 ozna\u010dava prag, <em>momentum<\/em>, kojim se okon\u010dava jedna epoha kako bi zapo\u010dela nova. 20. vek nije samo razotkrio iluzije istoricizma i ilustrovao brodolom ideje Napretka, on je i zabele\u017eio pomra\u010denje utopija upisanih u revolucionarna iskustva i omogu\u0107io povratak doga\u0111aja i uzlet globalne istorije.<\/p>\n\n\n\n<p>Debate o ratovima, revolucijama, fa\u0161izmima i genocidima koje su poslednjih decenija pro\u017eimale istoriografiju i, uop\u0161tenije uzev, dru\u0161tvene nauke \u2013 skiciraju obrise jednog novog pristupa savremenom svetu koji uveliko nadilazi granice istorijskog istra\u017eivanja. Mnogi istorijski radovi vi\u0161e nam govore o svojoj epohi, rasvetljavaju\u0107i njeno imaginarno i njene predstave, nego o pro\u0161losti u \u010dije bi misterije \u017eeleli da proniknu. U 21. veku istori\u010dari rade unutar novih politi\u010dkih i \u00bbepistemi\u010dkih\u00ab koordinata a mesta proizvodnje istorije ne ograni\u010davaju se na univerzitet, nego dodiruju medije u naj\u0161irem smislu re\u010di.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Autor<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Italijansko-francuski istori\u010dar koji se u svom radu bavi modernom i savremenom Evropom. Njegova istra\u017eivanja su usmerena na intelektualnu istoriju i politi\u010dke ideje 20. veka; melanholiju levice i komparativne analize fa\u0161izama 20. i 21. veka u uslovima neoliberalnog globalizma, na o\u017eivljavanje populisti\u010dkog stila i ja\u010danje kulture koja robove vidi kao pobunjene subjekte a ne kao objekte saose\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Sadr\u017eaj<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>UVOD: Pisati istoriju na razme\u0111i vekova<\/p>\n\n\n\n<p>1. KRAJ VEKA: 20. vek Erika Hobsbauma<br>\/ Tetralogija<br>\/ Evrocentrizam<br>\/ Komunizam<br>\/ Varvarstvo<br>\/ Dugo trajanje<\/p>\n\n\n\n<p>2. REVOLUCIJE: 1789. i 1917. nakon 1989. O Fransoa Fireu i Arnou D\u017e. Majeru<br>\/ Matrica totalitarizma<br>\/ Furije<br>\/ Mit i istorija<\/p>\n\n\n\n<p>3. FA\u0160IZMI: O D\u017eord\u017eu L. Mosu, Zevu \u0160ternelu i Emiliju \u0110entileu<br>\/ Istorijske konstelacije<br>\/ Fa\u0161isti\u010dka kultura<br>\/ Ideologija<br>\/ Revolucija ili kontrarevolucija?<br>\/ Javna upotreba istorije<\/p>\n\n\n\n<p>4. NACIZAM: Debata izme\u0111u Martina Bro\u0161ata i<br>\/ Sola Fridlendera<br>\/ Jedna prepiska<\/p>\n\n\n\n<p>\/ Istorizacija<br>\/ Aporije<br>\/ Antisemitizam<br>\/ Integrisana istorija<\/p>\n\n\n\n<p>5. PORE\u0110ENJE \u0160OE: Otvorena pitanja<br>\/ Komparativizam<br>\/ Genocid<br>\/ Antisemitizam i rasizam<br>\/ Nacisti\u010dka Nema\u010dka i inkvizitorska \u0160panija<br>\/ Totalitarizam<br>\/ \u0160oa kao sinteza<\/p>\n\n\n\n<p>6. BIOMO\u0106: Kako su Mi\u0161el Fuko i \u0110or\u0111o Agamben kori\u0161\u0107eni u istoriografiji<br>\/ Biopolitika i istoriografija<br>\/ Fukoovski model<br>\/ Biomo\u0107 i suverenost<br>\/ Promi\u0161ljati 20. vek<\/p>\n\n\n\n<p>7. EGZIL I NASILJE: Hermeneutika distance<br>\/ Distanca i kritika<br>\/ Egzil i nasilje<br>\/ Egzil kao opservatorija<br>\/ Putuju\u0107a teorija<br>\/ Jevrejski egzil i crni Atlantik<\/p>\n\n\n\n<p>8. EVROPA I NJENA PAM\u0106ENJA: Uskrsnu\u0107a i sukobi<br>\/ Istorizovati pam\u0107enje<br>\/ Pomra\u010denje utopija<br>\/ Ulazak \u017ertava na scenu<br>\/ Evropski identiteti<br>\/ Memorijalni prostori<\/p>\n\n\n\n<p>Zaklju\u010dak<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Edicija: Vreme tre\u0161anja<br>Prevod sa francuskog: Olja Petroni\u0107<br>Grafi\u010dko oblikovanje: Sr\u0111a Dragovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Obim: 322 strana<br>Format: 12 x 18 cm<br>Povez: bro\u0161iran<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2020.<br>ISBN 978-86-81042-52-6<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/knjige.fmk.edu.rs\/product\/istorija-kao-bojno-polje\/\">https:\/\/knjige.fmk.edu.rs\/product\/istorija-kao-bojno-polje\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23295,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23294","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Istorija-kao-bojno-polje.gif?fit=318%2C501&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54425,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54425","url_meta":{"origin":23294,"position":0},"title":"Tanja Petrovi\u0107, &#8220;Utopija uniforme&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga \u201eUtopija uniforme\u201c autorice Tanje Petrovi\u0107 objavljena je u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada, a s engleskoga ju je prevela Katarina Jovanovi\u0107.\u00a0 O knjizi Obavezni vojni rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) stvarao je me\u0111u mladim mu\u0161karcima veze koje su nadilazile etni\u010dke, verske i dru\u0161tvene podele. Ove veze opstale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54595,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595","url_meta":{"origin":23294,"position":1},"title":"Alessandro Vanoli, \u201eIstorija mora\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija Istorija mora, koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do. O knjizi: Pred nama je istorija mora. Knjiga pripoveda o geologiji, ljudima sa obala, otkri\u0107ima, brodovima, ratovima, mitovima i snovima. Ali pre svega govori o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":23294,"position":2},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, &#8220;Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":23294,"position":3},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54289,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54289","url_meta":{"origin":23294,"position":4},"title":"Predavanje Hrvoja Klasi\u0107a \u201eAntifa\u0161isti\u010dki partizanski pokret 85 godina kasnije &#8211; \u010dinjenice i kontroverze\u201c u Po\u017eegi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak, 26. lipnja 2026. godine, u 19 sati u Dvorani znanja Gradske knji\u017enice Po\u017eega izv. prof. dr. sc. Hrvoje Klasi\u0107 odr\u017eat \u0107e predavanje Antifa\u0161isti\u010dki partizanski pokret 85 godina kasnije - \u010dinjenice i kontroverze.\u00a0 Nakon predavanja predvi\u0111ena je rasprava. Organizator predavanja je Povijesno dru\u0161tvo Po\u017eega.","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":23294,"position":5},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23294","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23294"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23294\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23296,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23294\/revisions\/23296"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23295"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23294"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23294"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}