{"id":2328,"date":"2016-06-01T22:00:05","date_gmt":"2016-06-01T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2328"},"modified":"2016-06-01T22:00:05","modified_gmt":"2016-06-01T22:00:05","slug":"deseci-tisuca-gradana-poduprli-kurikularnu-reformu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2328","title":{"rendered":"Deseci tisu\u0107a gra\u0111ana poduprli kurikularnu reformu"},"content":{"rendered":"

<\/font><\/p>\n

25 tisu\u0107a gra\u0111ana poduprlo kurikularnu reformu<\/span><\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

01. 06. 2016.   <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Diljem zemlje odr\u017eavani su prosvjedi “Hrvatska mo\u017ee bolje” u znak potpore cjelovitoj kurikularnoj reformi. Iza inicijative stoji 300-tinjak udruga, sindikati i mnogobrojni gra\u0111ani.<\/p>\n

<\/span><\/b>Na tisu\u0107e ljudi sudjelovalo je na prosvjedu na sredi\u0161njem zagreba\u010dkom trgu, gdje su s glavne pozornice u\u010denici poru\u010dili da ne \u017eele biti taoci neodgovornosti politi\u010dkih elita, a u\u010ditelji i profesori da \u017eele \u0161kolu iz koje \u0107e odlaziti obrazovana i slobodnomisle\u0107a djeca. <\/span>Na prosvjedu se prema policijskim procjenama okupilo 25 tisu\u0107a ljudi, a zasad nema informacija da se dogodio neki incident. Tijekom prosvjeda bio je zatvoren tramvajski promet. Oko 19.30 sati prosvjed je zavr\u0161en pjesmom Kad bi svi ljudi na svijetu<\/i> \u010dije je stihove 1967. napisao Arsen Dedi\u0107.<\/b><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

<\/span><\/b>Inicijativa je na prepunom Trgu bana Jela\u010di\u0107a zatra\u017eila da se nastavi reforma \u0161kolstva koja je, tvrde, zastala zbog politi\u010dkih pritisaka i da se za provedbu te reforme osiguraju materijalna sredstva. Od Hrvatskog sabora tra\u017ee da jednoglasno donese zaklju\u010dak o podr\u0161ci reformi, timu i modelu.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

U\u010denik Karlo Horvat<\/b> pozvao je odgovorene da ne diraju u reformu \u0161kolstva. Pozivam ih da maknu svoje \u0161ape s procesa u koji je ugra\u0111eno bezbroj dobrovoljnih radnih sati, muke, \u017eelje, znanja i htijenja. Jer ako ne vjeruju, neka pogledaju ne samo mene, nego neka pogledaju u o\u010di sve u\u010denike i prosvjetne radnike ove zemlje dok im \u010distog srca poru\u010dujemo: Hrvatska mo\u017ee bolje, pa pogledajte koliko nas ima<\/i>, rekao je.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

Hrvatska mo\u017ee bolje, u ovoj reformi sudjeluju u\u010ditelji i stru\u010dnjaci, ugradili su svoje iskustvo i entusijazam. Politika se ne smije upletati, ova reforma je nacionalni interes, moramo biti neovisni i stru\u010dni<\/i>, poru\u010dila je za HRT u\u010diteljica koja je sudjelovala u radu na cjelovitoj kurikularnoj reformi Iva Loher<\/b>.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

Profesor Toni Milun<\/b> poru\u010dio je da kurikularna reforma donosi promjene u skladu s vremenom u kojem \u017eivimo jer od mladih korisnika novih tehnologija \u017eeli u\u010diniti stvaratelje sadr\u017eaja tih tehnologija. Dovoljno je da reforma podr\u017eava budu\u0107nost, odnosno sada\u0161njost<\/i>, dodao je. Zaklju\u010dio je kako je kod u\u010denika bitno razviti one osobine koje su najtra\u017eenije na tr\u017ei\u0161tu rada: rje\u0161avanje kompleksnih problema, kriti\u010dno mi\u0161ljenje, kreativnost, timski rad.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

Predstavnica sindikata Sanja \u0160prem<\/b> rekla je da treba vjerovati stru\u010dnjacima i u\u010diteljima, njihovom znanju, po\u0161tenju i predanosti reformi.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

Predstavnik Inicijative Hrvatska mo\u017ee bolje Nikola Baketa<\/b> zatra\u017eio je od Sabora da odbaci zaklju\u010dke Odbora za obrazovanje i obrane reformu, dok je predstavnik sindikata Darko \u0160eperi\u0107<\/b> zatra\u017eio da donese rezoluciju o obrazovanju kao nacionalnom strate\u0161kom interesu koja \u0107e obvezati sve vlade.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

Na Narodnom trgu u Zadru<\/b> okupilo se oko 1.000 ljudi, a kako su zadrani  neskloni podr\u017eavanju bilo kakvog prosvjeda neovisno o temi, ovoga su puta iznenadili i pokazali koliko im je va\u017ena obrazovna reforma temeljena na stru\u010dnosti i koliko je va\u017eno svakome djetetu omogu\u0107iti stjecanje znanje koje \u0107e mu kasnije koristiti u \u017eivotu. S reformom treba krenuti \u0161to prije i omogu\u0107iti stru\u010dnjacima da nastave tamo gdje su stali – to su poru\u010dili zadarski govornici. <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

Oko tisu\u0107u ljudi okupilo se u Osijeku<\/b> na Trgu svetog trojstva u Tvr\u0111i. Prosvjed je organizirala osje\u010dka Gra\u0111anska inicijativa. Svi su zajedno i poru\u010duju da \u017eele da reforma ide dalje i da je nije ispolitizirana. Jedna je stara profesorica rekla: Na\u0161oj djeci se pu\u0161i iz glave kao iz parnog stroja  – reforma to ru\u0161i<\/i>. U Osijeku je puno profesora, roditelja, u\u010denika, ali su se mogli vidjeti i neki politi\u010dari, me\u0111u njima i europarlamenatarka Biljana Borzan<\/b> (SDP) koja je rekla da je tu kao politi\u010darka, ali i kao roditelj.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

Na prosvjedu u Rijeci se okupilo oko 2.000 ljudi<\/b> prema procijenama novinara. “Djeca zaslu\u017euju obrazovanje”, “Struka da, politika ne”, “Za \u0161kole pune znanstvenih spoznaji a ne dogmi”, “Za dostojanstvo u\u010ditelja i u\u010denika”, \u010dulo se s govornice. Skup je zavr\u0161io oko 19 sati.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

U Splitu<\/b> gdje je predve\u010der bilo nevrijeme s jakom ki\u0161om na trgu pokraj zgrade splitskog HNK okupilo se petstotinjak prosvjednika. Sa skupa su upu\u0107ene poruke kako djeca trebaju imati bolju budu\u0107nost, zatra\u017eeno je da se reforma nastavi, ali bez revizija. Politi\u010darima je poru\u010deno da se ne mije\u0161aju u obrazovanje.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

Prosvjed je odr\u017ean jo\u0161 u Slavonskom Brodu, Virovitici, Kri\u017eevcima, Vara\u017edinu, Pore\u010du, Puli, Zadru, Kor\u010duli, Dubrovniku, ali i simboli\u010dno u New Yorku, Londonu, Parizu, Budimpe\u0161ti i \u0160angaju. <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n


Danela \u017dagar<\/b> iz inicijative “Hrvatska mo\u017ee bolje” je izjavila da tijekom kampanje inicijativa je putem donacija sakupila oko 25.000 kuna (3.700 dolara). \u017dagar isti\u010de da je to i vi\u0161e od ciljanih 3.500 dolara, a novac \u0107e dijelom i\u0107i za tro\u0161kove prosvjeda, a dijelom za stipendiranje u\u010denika.

<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

A ministar obrazovanja, znanosti i sporta Predrag \u0160ustar<\/b> i danas je ponovio da nisu <\/i>klju\u010dni Predrag i Boris ve\u0107 upravo reforma.<\/i> <\/span>Kazao je i da ne planira dati ostavku. Meni ne pada na pamet, ja nisam luzer, niti je to Boris. Posao treba odraditi, idemo danas odraditi. Zato ajmo danas odraditi lijepu fe\u0161tu te se vratiti u klupe i reformu privesti kraju,<\/i> rekao je \u0160ustar.<\/p>\n

<\/i>Dan uo\u010di prosvjeda ministra \u0160ustara<\/b> i voditelja stru\u010dne radne skupine Joki\u0107a <\/b>primila je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 na Pantov\u010daku.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Izvor:  <\/span>http:\/\/vijesti.hrt.hr\/337420\/prosvjed-hrvatska-moze-bolje-bit-ce-diljem-hrvatske<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2328","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54840,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54840","url_meta":{"origin":2328,"position":0},"title":"Chiara Bonfiglioli, “\u017dene i industrija na Balkanu. Uspon i pad tekstilne industrije u Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga donosi pri\u010du o \u017eenama koje su desetlje\u0107ima \u010dinile okosnicu jedne od najva\u017enijih industrijskih grana socijalisti\u010dke Jugoslavije. Kroz njihove glasove otvara se povijest tekstilne industrije \u2013 od poslijeratne industrijalizacije i \u0161irenja tvornica, koje su mijenjale \u017eivote \u017eena i lokalnih zajednica, do dramati\u010dne deindustrijalizacije, zatvaranja pogona i gubitka stotina tisu\u0107a radnih\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54012,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54012","url_meta":{"origin":2328,"position":1},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 15. lipnja 2026, u 18 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990.-1995.), objavljene u izdanju Udru\u017eenja gra\u0111ana iz Banje Luke \u201eO\u0161tra nula\u201c i izdava\u010dke ku\u0107e Akademska knjiga iz Novog Sada. Rije\u010d\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53460,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53460","url_meta":{"origin":2328,"position":2},"title":"Poziv na javno savjetovanje na temu obrazovanja o ba\u0161tini antifa\u0161izma","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sudjelovanje u javnom savjetovanju pod nazivom \u201dKako danas pristupamo ba\u0161tini stradanja i antifa\u0161izma? Drugi svjetski rat i antifa\u0161izam u suvremenim muzejskim, umjetni\u010dkim i obrazovnim praksama\u201d o kvalitetnijem informiranju mladih i drugog zainteresiranog gra\u0111anstva o mjestima stradanja te antifa\u0161isti\u010dkog otpora i ba\u0161tini antifa\u0161izma koje \u0107e se odr\u017eati u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54492","url_meta":{"origin":2328,"position":3},"title":"Odjeci izlaganja Filipa Hamer\u0161aka o hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu na podru\u010dju Ukrajine – povodom 110. obljetnice Brusilovljeve ofenzive","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 26. svibnja 2026. objavili smo vijest da je Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan od suorganizatora\u00a033. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija\u00a0koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu\u00a0Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Me\u0111u izlaga\u010dima iz Zavoda ravnatelj dr. sc. Filip Hamer\u0161ak odr\u017eao je plenarno izlaganje \u201eHrvatski vojnici u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":2328,"position":4},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":2328,"position":5},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2328","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2328"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2328\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2328"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2328"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2328"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}