Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te i Zaklada Konrad Adenauer u Zagrebu organizirali su u \u010detvrtak 15. listopada 2020. predstavljanje nove studije doc. dr. sc. Tade Juri\u0107a \u201ePra\u0107enje migracija pristupima digitalne demografije \u2013 \u0161to nam mogu re\u0107i Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama?\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Predstavljanju studije prisustvovali su rektor Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta prof. dr. sc. \u017deljko Tanji\u0107, prorektor za me\u0111unarodnu suradnju prof. dr. sc. Hrvoje \u0160tefan\u010di\u0107, prorektor za nastavu izv. prof. dr. sc. Roko Mi\u0161eti\u0107, pro\u010delnik Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Mario Kevo, pro\u010delnik Odjela za sociologiju doc. dr. sc. Mario Bara i nastavnici sa Sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
Rektor Tanji\u0107 je u svom govoru, pozdraviv\u0161i sve prisutne kao i gledatelje putem YouTubea, rekao: \u201eVelika prednost \u201edigitalne demografije\u201c je ta \u0161to se oslanja na Internet koji op\u0107enito nema granice i ne poznaje ograni\u010denja s kojima se suo\u010dava \u201eklasi\u010dna\u201c demografija. Inovativni izvori nude pravovremene podatke, imaju \u0161iroku pokrivenost, mogu biti dostupni uz minimalne tro\u0161kove i mogu potencijalno uklju\u010divati \u200b\u200binformacije koje ne mogu uvijek pru\u017eiti tradicionalni izvori podataka o migraciji. Stoga je na\u0161a teza da internetski podaci mogu biti upravo transformativni za demografiju pa o\u010dekujemo, kao i \u010ditav niz drugih autora, da \u0107e ovi podaci pokrenuti zna\u010dajna otkri\u0107a na podru\u010dju demografije ali i brojnih drugih dru\u0161tvenih znanosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u010cestitaju\u0107i docentu Juri\u0107u na provedbi studije, Rektor je istaknuo kako se ovim radom Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te priklju\u010duje razvoju novih inovativnih metoda baziranih na konceptu \u201ebig data\u201c s fokusom na migracijska pra\u0107enja i predvi\u0111anja. Naime, ova studija je nastala u sklopu vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog projekta na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu pod nazivom \u201eObitelj\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Uslijedio je pozdrav direktora Holgera Haibacha iz Zaklade Konrad Adenauer.<\/p>\n\n\n\n
Docent Tado Juri\u0107 predstavio je rezultate studije i razvoj modela kojim se predvi\u0111aju migracija i stupnja integracije putem pra\u0107enja digitalnih tragova. U tu svrhu koristili su analiti\u010dke alate Google Trends (GT) i Facebook (FB).<\/p>\n\n\n\n
Glavni cilj rada je bio predstaviti novi model za pra\u0107enje i predvi\u0111anje migracija te generalnu procjenu stupnja integracije novih hrvatskih iseljenika.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOvom studijom odnosno modelom koji razvijamo nastojimo dati doprinos novo-nastaju\u0107oj znanstvenoj disciplini tzv. \u201edigitalnoj demografiji\u201c.\u201c \u2013 rekao je docent Juri\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u rezultatima docent Juri\u0107 je istaknuo da je studija pokazala da podaci koje generira FB po saveznim pokrajinama Njema\u010dke koreliraju sa slu\u017ebenim podacima te da odstupanja gotovo ni nema, dok podaci za pojedina\u010dne gradove odstupaju. Analiza digitalnih tragova pokazala je da prilikom planiranja migracije, iseljenici u Hrvatskoj naj\u010de\u0161\u0107e pretra\u017euju pojam \u201eposao\u201c i \u201ezamolba za posao\u201c, za njim slijedi pojam \u017eivotopis. Indikativno je da se u Hrvatskoj pojam zamolba za posao na njema\u010dkom jeziku \u201eBewerbung\u201c pretra\u017euje sve intenzivnije pa taj pojam nadilazi i samo pretra\u017eivanje na materinskom jeziku. To je sna\u017ena indicija da se hrvatski gra\u0111ani pripremaju za daljnje iseljavanje u Austriju i Njema\u010dku. Ono \u0161to se tako\u0111er mo\u017ee i\u0161\u010ditati iz ovih podataka je da se svaki peti tra\u017eitelj posla u Hrvatskoj raspituje za zaposlenje u inozemstvu.<\/p>\n\n\n\n
Kao va\u017ean rezultat studije istra\u017eiva\u010d je istaknuo da se navedenim alatima mo\u017ee dosta pouzdano pratiti i stupanj integracije hrvatskih iseljenika u njema\u010dko dru\u0161tvo, naro\u010dito putem analize FB interesa. Pokazalo se da hrvatski iseljenici u Njema\u010dkoj pokazuju najve\u0107i interes za u\u010denje njema\u010dkog jezika, \u0161to je sna\u017ean pokazatelj \u017eelje i volje za integracijom u njema\u010dko dru\u0161tvo. U pretragama interesa prva dva mjesta zauzimaju upravo stranice na kojima se mo\u017ee u\u010diti njema\u010dki jezik.<\/p>\n\n\n\n
\u201cZanimljivi uvidi se dobiju i kada se analizira pogled iz Njema\u010dke. Primjerice Nijemci najvi\u0161e postavljaju pitanje \u201eJesu li Hrvati muslimani?\u201c te drugo po redu intenziteta: Koliko Hrvata prima socijalnu pomo\u0107 u Njema\u010dkoj? Zanimljiva spoznaja koju smo uo\u010dili je i da raste broj razvoda brakova me\u0111u hrvatskim iseljenicima u Njema\u010dkoj. Taj trend bilje\u017ei kako FB u rubrici \u201e\u017eivotni doga\u0111aji\u201c i \u201estatus veze\u201c tako i alat Google Trends. Kako Google Trends ne bilje\u017ei pojmove koji se ne pretra\u017euju u ve\u0107em opsegu, primjerice pojam \u201eStjepan Radi\u0107\u201c nije dovoljno pretra\u017eivan da bi ga Google indeksirao u Njema\u010dkoj. Tako nam je indikativno i da sam pojam \u201erazvod braka\u201c za hrvatske iseljenike postaje relevantan pojam pretra\u017eivanja jer se o\u010dito pretra\u017euje u velikom opsegu\u201d. \u2013 rekao je Juri\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom istra\u017eivanja u slu\u010dajevima u kojima podaci FB nisu korelirali sa slu\u017ebenim podacima, provjera se vr\u0161ila dodatnim analiti\u010dkim alatima koje nude LinkedIn, Instagram, Twitter i YouTube. \u201eAlate LinkedIna smo koristili kako bismo utvrdili iz kojih profesionalnih oblasti dolaze visokoobrazovani Hrvati u Njema\u010dku te smo uvidjeli da je rije\u010d prvenstveno o STEM podru\u010dju, ekonomiji i lije\u010dnicima.\u201c \u2013 istaknuo je Juri\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Predstavljanje studije dostupno je na YouTube kanalu Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n