{"id":23220,"date":"2020-10-21T10:51:03","date_gmt":"2020-10-21T10:51:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23220"},"modified":"2020-11-12T18:16:41","modified_gmt":"2020-11-12T18:16:41","slug":"marko-medved-filius-conventus-fluminensis-augustinci-pustinjaci-sv-jeronima-u-rijeci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23220","title":{"rendered":"Marko Medved, \u201eFilius conventus Fluminensis. Augustinci pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Izdava\u010dka ku\u0107a Srednja Europa objavila je u suizdanju s Katoli\u010dkim bogoslovnim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu znanstvenu monografiju autora izv. prof. dr. sc. Marka Medveda <em>Filius conventus Fluminensis. Augustinci pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci<\/em>. Na vi\u0161e od 750 stranica, podijeljenih u 11 poglavlja, knjiga opisuje povijest augustinaca, prvih redovnika u gradu Rijeci. Od 14. st. do ukinu\u0107a samostana od strane Josipa II. koncem 18. st., redovnici nasljedovatelji sv. Augustina nalazili su se u crkvi i samostanu sv. Jeronima, mjestu na kojem od sredine 20. st. djeluju dominikanci.<\/p>\n\n\n\n<p>Povijest augustinaca pustinjaka vrlo je malo poznata hrvatskoj historiografiji, ne samo u vezi s Rijekom ve\u0107 i s ostalim podru\u010djima Hrvatske s obzirom na njihovu prisutnost diljem zemlje, posebice u srednjem vijeku. Koriste\u0107i doma\u0107u i inozemnu literaturu, nepoznata arhivska vrela svjetovnih i crkvenih arhiva u Rimu, Be\u010du, Zagrebu, M\u00fcnchenu, Rijeci i dr., autor analizira po\u010detke augustinske prisutnosti u Rijeci vezane uz Devince i Walseeovce, razvoj zajednice tijekom 15. st., burno razdoblje mleta\u010dkog uni\u0161tenja i reformacije, istaknuti polo\u017eaj rije\u010dkog samostana u kontekstu koru\u0161kih i \u0161tajerskih redovnika, ujedinjenje s austrijskom augustinskom provincijom i jozefinisti\u010dko zatvaranje samostana 1788. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor iznosi pojedinosti o vi\u0161e rije\u010dkih augustinaca slabo poznatih ili posve nepoznatih historiografiji, koji su zauzeli istaknuta mjesta u augustinskom redu, Crkvi i dru\u0161tvu Srednje Europe, poput vi\u0161e provincijala, biskupa, profesora teologije i dr. Opisuje se dru\u0161tvena va\u017enost redovnika posebice s obzirom na doprinos kulturi, obrazovanju i visokom \u0161kolstvu, najstariju rije\u010dku knji\u017enu ba\u0161tinu, djelovanje bratov\u0161tina, izgradnju nove crkve i samostana u 18. st. itd. Knjiga donosi pregr\u0161t podataka i o okolici Rijeke u kojoj su redovnici imali vi\u0161e dobara i kapela poput dana\u0161nje \u017dabice, Mlake, Krnjeva, Kantride, Opatije, Klane, Krasa u Sloveniji i dr.<\/p>\n\n\n\n<p>Povijest rije\u010dkih redovnika vrijedan je doprinos poznavanju pro\u0161losti rije\u010dkog kraja u predindustrijskom vremenu jer je samostan sv. Jeronima zauzimao istaknuti polo\u017eaj u lokalnom feudalnom sustavu. U tome kontekstu valja spomenuti da se u dodatku knjige donose brojni ugovori, misne zaklade, oporuke tijekom vi\u0161e od \u010detiri stolje\u0107a djelovanja samostana. Ovom monografijom daje se vrijedan doprinos crkvenoj povijesti Rijeke, ali i dru\u0161tvenoj i kulturnoj povijesti grada.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-ika\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" title=\"&#8220;Objavljena znanstvena monografija o povijesti augustinaca u Rijeci autora Marka Medveda&#8221; &#8212; IKA\" src=\"https:\/\/ika.hkm.hr\/novosti\/objavljena-znanstvena-monografija-o-povijesti-augustinaca-u-rijeci-autora-marka-medveda\/embed\/#?secret=hQ0saWekFI\" data-secret=\"hQ0saWekFI\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-srednja-europa\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"iBQj3Dkgn7\"><a href=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/nove-knjige\/filius-conventus-fluminensis\/\">Filius conventus Fluminensis<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Filius conventus Fluminensis&#8221; &#8212; Srednja Europa\" src=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/nove-knjige\/filius-conventus-fluminensis\/embed\/#?secret=iBQj3Dkgn7\" data-secret=\"iBQj3Dkgn7\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-novi-list\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"MRwuxProcf\"><a href=\"https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/marko-medved-napisao-je-monografiju-o-rijeckim-augustincima\/\">Marko Medved napisao je monografiju o rije\u010dkim augustincima: Pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Marko Medved napisao je monografiju o rije\u010dkim augustincima: Pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci&#8221; &#8212; Novi list\" src=\"https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/marko-medved-napisao-je-monografiju-o-rijeckim-augustincima\/embed\/#?secret=MRwuxProcf\" data-secret=\"MRwuxProcf\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23221,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-23220","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Medved_Augustinci_u_Rijeci-scaled.jpg?fit=1788%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53081","url_meta":{"origin":23220,"position":0},"title":"Me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar &#8220;Neposlu\u0161ne slike: vizualno naslije\u0111e antifa\u0161isti\u010dkih borbi&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti organizirao je u petak, 8. svibnja 2026. me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar koji je okupio dr. sc. Daniela Palaciosa Gonz\u00e1leza (UNED, Madrid) i dr. sc. Erica U\u0161i\u0107a (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci), \u010diji se istra\u017eiva\u010dki rad bavi vizualnim materijalima nastalim unutar antifa\u0161isti\u010dkih i komunisti\u010dkih borbi, a koji su pre\u017eivjeli izvan,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54056,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54056","url_meta":{"origin":23220,"position":1},"title":"\u010cASOPIS ZA POVIJEST ZAPADNE HRVATSKE (br. XX, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci u travnju 2026. godine izdao je XX. broj \u010dasopisa \u201e\u010casopis za povijest Zapadne Hrvatske\u201c za 2025. godinu, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26822","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/cover_2025.jpg?fit=517%2C323&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":23220,"position":2},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53954,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53954","url_meta":{"origin":23220,"position":3},"title":"Predavanje \u2013 Viki Jaka\u0161a Bori\u0107: Povijest i\u00a0ure\u0111enje dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Cilj predavanja prikaz je povijest izgradnje i ure\u0111enja dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju uklju\u010duju\u0107i recentne radove njegove cjelovite obnove i prezentacije. Tijekom istra\u017eivanja koja su prethodila izradi projektne dokumentacije, ali i tijekom izvo\u0111enja radova otkriveni su brojni zidni oslici o kojima \u0107e tako\u0111er biti rije\u010di. Kako je upravo zavr\u0161ena druga faza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":23220,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":23220,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23220","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23220"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23220\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23609,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23220\/revisions\/23609"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23220"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23220"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23220"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}