{"id":23177,"date":"2020-10-19T16:37:48","date_gmt":"2020-10-19T16:37:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23177"},"modified":"2020-10-19T16:38:43","modified_gmt":"2020-10-19T16:38:43","slug":"online-diskusija-smrt-fasizmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23177","title":{"rendered":"Online diskusija \u201eSmrt fa\u0161izmu?\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>U okviru niza programa, kojim ove godine obilje\u017eava 75 godina od kraja Drugog svjetskog rata, Muzej Jugoslavije u Beogradu u utorak, 20. listopada 2020. u 19 sati organizira online tribinu \u201eSmrt fa\u0161izmu?\u201d. Na tribini sudjeluju povjesni\u010dar Hrvoje Klasi\u0107, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i umjetnik Nikola Radi\u0107 Lucati, a razgovor moderira Jovana Nedeljkovi\u0107, povjesni\u010darka i kustosica u Muzeju Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160ta danas smatramo fa\u0161izmom? Da li umemo da ga prepoznamo? Koja je uloga umetnosti u suprotstavljanju fa\u0161izmu? Kako iz sada\u0161nje perspektive do\u017eivljavamo antifa\u0161izam? Kako obele\u017eavamo praznike koji ga slave?<\/p>\n\n\n\n<p>U okviru niza programa, kojim ove godine obele\u017eava 75 godina od kraja Drugog svetskog rata, Muzej Jugoslavije 20. oktobra u 19 \u010dasova organizuje onlajn tribinu \u201eSmrt fa\u0161izmu?\u201d. U\u010desnici su Hrvoje Klasi\u0107, istori\u010dar, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Nikola Radi\u0107 Lucati, umetnik, a razgovor moderira Jovana Nedeljkovi\u0107, istori\u010darka, kustoskinja u Muzeju Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<p>Link za pra\u0107enje diskusije je: <a href=\"http:\/\/youtu.be\/jJuOtEUR9ks\">http:\/\/youtu.be\/jJuOtEUR9ks<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Hrvoje Klasi\u0107 je u \u0161iroj javnosti poznat kao o\u0161tri kriti\u010dar istorijskog revizionizma, nekriti\u010dkog sagledavanja socijalisti\u010dke Jugoslavije, kao i poku\u0161aja rehabilitacije usta\u0161kog pokreta i NDH u savremenoj Hrvatskoj. Autor je knjiga \u201eJugoslavija i svijet 1968\u201d, \u201eMika \u0160piljak \u2013 revolucionar i dr\u017eavnik\u201d i \u201eBijelo na crno \u2013 Lekcije iz pro\u0161losti za budu\u0107nost\u201d, brojnih kolumni za Net.hr, kasnije preto\u010denih u zbirku tekstova. Koautor je dokumentarnih serija \u201eHrvatsko prolje\u0107e\u201d i \u201eNDH\u201d, nastalih u produkciji HRT. Dobitnik je nagrade \u201eSvetozar Pribi\u010devi\u0107\u201d za unapre\u0111enje hrvatsko-srpskih odnosa.<\/p>\n\n\n\n<p>Nikola Radi\u0107 Lucati usmerio je svoj rad na ta\u010dke preseka istorije, ljudskih prava i kulture. Njegovi umetni\u010dki radovi su reakcije na obrasce po kojima uzro\u010dnici doga\u0111aja kroz ekonomske transakcije formiraju narativne strukture, kojima uti\u010du na stanje ljudskih prava i sloboda. Kontekst ovih transakcija i njihovih posledica sagledava s pozicija istra\u017eiva\u010da, svedoka i analiti\u010dara, u poku\u0161aju uticanja na njihove ishode javnom primenom procesa i zaklju\u010daka istra\u017eivanja kroz medije fotografije, teksta i instalacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Tribinu \u201eSmrt fa\u0161izmu?\u201d prati\u0107e jo\u0161 jedna diskusija, pod nazivom \u201eSloboda narodu!\u201d, koja \u0107e se odr\u017eati u novembru. Ideja ove mini-serije razgovora je da, koriste\u0107i kao polaznu ta\u010dku prepoznatljivu krilaticu, koja je simbol Narodnooslobodila\u010dkog pokreta u Jugoslaviji, preispita sada\u0161nji odnos prema klju\u010dnim pojmovima same ove parole i antifa\u0161isti\u010dkom nasle\u0111u.<\/p>\n\n\n\n<p>Diskusije \u201eSmrt fa\u0161izmu?\u201d i \u201eSloboda narodu!\u201d deo su \u0161ireg programa \u201eRazgovori o Jugoslaviji: uvod u (post) jugoslovenske studije\u201d, koji je Muzej pokrenuo 2014. godine sa idejom da se kroz transdisciplinarni kulturolo\u0161ki pristup bavi analizom razli\u010ditih jugoslovenskih fenomena.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Plakat povodom dvadesetogodi\u0161njice ustanka naroda Jugoslavije, 1961.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor: \u0110or\u0111e Andrejevi\u0107 Kun<\/p>\n\n\n\n<p>Iz fonda Muzeja Jugoslavije<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/1242794356097042\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/1242794356097042\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23178,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-23177","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Online-tribina.jpg?fit=1200%2C857&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":23177,"position":0},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":23177,"position":1},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":23177,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":23177,"position":3},"title":"Novi &#8220;Podravski zbornik&#8221; (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":23177,"position":4},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":23177,"position":5},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23177","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23177"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23177\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23180,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23177\/revisions\/23180"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23178"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23177"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23177"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23177"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}