{"id":23177,"date":"2020-10-19T16:37:48","date_gmt":"2020-10-19T16:37:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23177"},"modified":"2020-10-19T16:38:43","modified_gmt":"2020-10-19T16:38:43","slug":"online-diskusija-smrt-fasizmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23177","title":{"rendered":"Online diskusija \u201eSmrt fa\u0161izmu?\u201d"},"content":{"rendered":"\n

U okviru niza programa, kojim ove godine obilje\u017eava 75 godina od kraja Drugog svjetskog rata, Muzej Jugoslavije u Beogradu u utorak, 20. listopada 2020. u 19 sati organizira online tribinu \u201eSmrt fa\u0161izmu?\u201d. Na tribini sudjeluju povjesni\u010dar Hrvoje Klasi\u0107, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i umjetnik Nikola Radi\u0107 Lucati, a razgovor moderira Jovana Nedeljkovi\u0107, povjesni\u010darka i kustosica u Muzeju Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

—<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta danas smatramo fa\u0161izmom? Da li umemo da ga prepoznamo? Koja je uloga umetnosti u suprotstavljanju fa\u0161izmu? Kako iz sada\u0161nje perspektive do\u017eivljavamo antifa\u0161izam? Kako obele\u017eavamo praznike koji ga slave?<\/p>\n\n\n\n

U okviru niza programa, kojim ove godine obele\u017eava 75 godina od kraja Drugog svetskog rata, Muzej Jugoslavije 20. oktobra u 19 \u010dasova organizuje onlajn tribinu \u201eSmrt fa\u0161izmu?\u201d. U\u010desnici su Hrvoje Klasi\u0107, istori\u010dar, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Nikola Radi\u0107 Lucati, umetnik, a razgovor moderira Jovana Nedeljkovi\u0107, istori\u010darka, kustoskinja u Muzeju Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

Link za pra\u0107enje diskusije je: http:\/\/youtu.be\/jJuOtEUR9ks<\/a><\/p>\n\n\n\n

Hrvoje Klasi\u0107 je u \u0161iroj javnosti poznat kao o\u0161tri kriti\u010dar istorijskog revizionizma, nekriti\u010dkog sagledavanja socijalisti\u010dke Jugoslavije, kao i poku\u0161aja rehabilitacije usta\u0161kog pokreta i NDH u savremenoj Hrvatskoj. Autor je knjiga \u201eJugoslavija i svijet 1968\u201d, \u201eMika \u0160piljak \u2013 revolucionar i dr\u017eavnik\u201d i \u201eBijelo na crno \u2013 Lekcije iz pro\u0161losti za budu\u0107nost\u201d, brojnih kolumni za Net.hr, kasnije preto\u010denih u zbirku tekstova. Koautor je dokumentarnih serija \u201eHrvatsko prolje\u0107e\u201d i \u201eNDH\u201d, nastalih u produkciji HRT. Dobitnik je nagrade \u201eSvetozar Pribi\u010devi\u0107\u201d za unapre\u0111enje hrvatsko-srpskih odnosa.<\/p>\n\n\n\n

Nikola Radi\u0107 Lucati usmerio je svoj rad na ta\u010dke preseka istorije, ljudskih prava i kulture. Njegovi umetni\u010dki radovi su reakcije na obrasce po kojima uzro\u010dnici doga\u0111aja kroz ekonomske transakcije formiraju narativne strukture, kojima uti\u010du na stanje ljudskih prava i sloboda. Kontekst ovih transakcija i njihovih posledica sagledava s pozicija istra\u017eiva\u010da, svedoka i analiti\u010dara, u poku\u0161aju uticanja na njihove ishode javnom primenom procesa i zaklju\u010daka istra\u017eivanja kroz medije fotografije, teksta i instalacije.<\/p>\n\n\n\n

Tribinu \u201eSmrt fa\u0161izmu?\u201d prati\u0107e jo\u0161 jedna diskusija, pod nazivom \u201eSloboda narodu!\u201d, koja \u0107e se odr\u017eati u novembru. Ideja ove mini-serije razgovora je da, koriste\u0107i kao polaznu ta\u010dku prepoznatljivu krilaticu, koja je simbol Narodnooslobodila\u010dkog pokreta u Jugoslaviji, preispita sada\u0161nji odnos prema klju\u010dnim pojmovima same ove parole i antifa\u0161isti\u010dkom nasle\u0111u.<\/p>\n\n\n\n

Diskusije \u201eSmrt fa\u0161izmu?\u201d i \u201eSloboda narodu!\u201d deo su \u0161ireg programa \u201eRazgovori o Jugoslaviji: uvod u (post) jugoslovenske studije\u201d, koji je Muzej pokrenuo 2014. godine sa idejom da se kroz transdisciplinarni kulturolo\u0161ki pristup bavi analizom razli\u010ditih jugoslovenskih fenomena.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Plakat povodom dvadesetogodi\u0161njice ustanka naroda Jugoslavije, 1961.<\/p>\n\n\n\n

Autor: \u0110or\u0111e Andrejevi\u0107 Kun<\/p>\n\n\n\n

Iz fonda Muzeja Jugoslavije<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/www.facebook.com\/events\/1242794356097042\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23178,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-23177","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Online-tribina.jpg?fit=1200%2C857&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55651","url_meta":{"origin":23177,"position":0},"title":"Muzej 90-ih: Razgovor \u201eKako su partizani pobedili?\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih (Beograd), 09.10.2026. u 19:00 Povod za razgovor je knjiga sarajevskog istoricara Gaja Trifkovica \u201cMore krvi: vojna istorija partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941-1945\u201d, sveobuhvatna monografija koja se na nau\u010dan na\u010din bavi doga\u0111ajima iz Drugog svetskog rata i njegovim u\u010desnicima. Od raspada Jugoslavije, istori\u010dari su se uglavnom bavili pora\u017eenim pokretima,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55379,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55379","url_meta":{"origin":23177,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “SLOBODA JE ZA NAS SAN \u2013 O zato\u010deni\u0161tvu, stradanju i otporu” u Muzeju Jugoslavije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U Muzeju Jugoslavije u Beogradu otvorena je od 29.04. do 29.10.2026. izlo\u017eba \u201eSloboda je za nas san\u201d. Izlo\u017eba \"kroz predmete nastale u nacisti\u010dkim i fa\u0161isti\u010dkim logorima Drugog svetskog rata, osvetljava iskustva zato\u010deni\u0161tva, nasilja i otpora, a \u010dije su autorke kustoskinje Veselinka Kastratovi\u0107 Risti\u0107, Ana Pani\u0107 i Du\u0161ica Stojanovi\u0107.\" Op\u0161irnije o\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":23177,"position":2},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55813,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55813","url_meta":{"origin":23177,"position":3},"title":"Odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eISTORIJA JUGOSLAVIJE: PERSPEKTIVE MLADIH ISTRA\u017dIVA\u010cA SA POSTJUGOSLOVENSKOG PROSTORA 3\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Instituta za noviju istoriju Srbije od 30. septembra do 3. oktobra 2026. godine u Beogradu je odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup ,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora 3\u201d. U\u010desnici ove va\u017ene konferencije bili su doktorandi i mladi doktori nauka (ukupno 32) iz biv\u0161ih jugoslovenskih republika. Oni su,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":23177,"position":4},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":23177,"position":5},"title":"Novi “Podravski zbornik” (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23177","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23177"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23177\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23180,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23177\/revisions\/23180"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23178"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23177"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23177"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23177"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}