{"id":2316,"date":"2016-05-30T22:00:05","date_gmt":"2016-05-30T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2316"},"modified":"2016-05-30T22:00:05","modified_gmt":"2016-05-30T22:00:05","slug":"izlozba-ostavstina-ivana-kukuljevica-sakcinskog-iz-arhiva-i-knjiznice-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2316","title":{"rendered":"Izlo\u017eba “Ostav\u0161tina Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog iz Arhiva i Knji\u017enice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti”"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n

IZLO\u017dBA OSTAV\u0160TINA IVANA KUKULJEVI\u0106A SAKCINSKOG IZ ARHIVA I KNJI\u017dNICE HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI<\/i><\/span><\/b><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Zagreb, 29. svibnja 2016. \u2013 <\/span><\/b>Od ponedjeljka 30. svibnja u Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovom trgu 14 u Zagrebu mo\u0107i \u0107e se razgledati izlo\u017eba pod nazivom Ostav\u0161tina Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog iz Arhiva i Knji\u017enice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<\/span><\/i><\/b>. <\/span><\/i>Izlo\u017ebu organiziraju Arhiv i Knji\u017enica HAZU p<\/span>ovodom jubilarne 200. godi\u0161njice ro\u0111enja jednog od najistaknutijih javnih djelatnika hrvatskog politi\u010dkog, znanstvenog, knji\u017eevnog i kulturnog \u017eivota 19. stolje\u0107a, \u010dlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti zaslu\u017enog za osnutak njene Knji\u017enice i Arhiva. Cilj izlo\u017ebe je javnosti predstaviti dio arhivske gra\u0111e iz osobnog fonda Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog koja odra\u017eava njegovu plodnu i svestranu djelatnost. Autori izlo\u017ebe su dr. sc. Marinko Vukovi\u0107<\/b> i Ivana Burna\u0107<\/b>. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Na izlo\u017ebi \u0107e po prvi put biti izlo\u017een koncept Kukuljevi\u0107evog govora u Hrvatskom saboru<\/b> o potrebi uvo\u0111enja hrvatskog jezika i njegovu zna\u010daju odr\u017eanog 2. svibnja 1843., \u0161to je bio prvi saborski govor na hrvatskom jeziku, kao i tekstovi nekih od njegovih drama i pjesama.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Posjetitelji \u0107e mo\u0107i vidjeti i predbilje\u017eni ugovor Jugoslavenske akademije o kupnji Kukuljevi\u0107eve knji\u017enice i arhiva s vi\u0161e od 12.000 svezaka za 20.000 forinti iz 1868., \u010dime su postavljeni temelji dana\u0161njoj Knji\u017enici HAZU od koje se 1892. odvojio Arhiv kao zasebna jedinica.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Posebno mjesto na izlo\u017ebi zauzimaju povelje i diplome koje su Ivanu Kukuljevi\u0107u upu\u0107ene od najzna\u010dajnijih znanstvenih i kulturnih institucija i udruga u Hrvatskoj i inozemstvu, dok privatni segment Kukuljevi\u0107eva \u017eivota oslikava nekoliko listi\u0107a iz njegovog spomenara, iz razdoblja od 1835. do 1846., s posvetama njegovih prijatelja na hrvatskom i njema\u010dkom jeziku.  <\/span>Izlo\u017eena su i pisma koja je Kukuljevi\u0107 razmjenjivao s Ljudevitom Gajem<\/b>, Dimitrijem Demetrom<\/b> i Dragutinom Rakovcem<\/b> te tada\u0161njim predsjednikom i tajnikom Akademije Franjom Ra\u010dkim<\/b> i Bogoslavom \u0160ulekom<\/b>. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Ivan Kukuljevi\u0107 Sakcinski ro\u0111en je 29. svibnja 1816. u plemenita\u0161koj obitelji u Vara\u017edinu, a umro 1. kolovoza 1889. u kuriji Puhakovec. Nakon zavr\u0161ene klasi\u010dne gimnazije boravi u plemi\u0107kom konviktu u Zagrebu gdje zapo\u010dinje studij filozofije. Prekinuv\u0161i \u0161kolovanje, 1833. se opredjeljuje za vojni\u010dku slu\u017ebu i poha\u0111a kadetsku \u0161kolu u Kremsu, a tri godine kasnije (1836.) postaje \u010dasnik u Be\u010du. U Milano je premje\u0161ten 1840., a ve\u0107 dvije godine kasnije podnio je ostavku na \u010dasni\u010dku slu\u017ebu i vratio se u Hrvatsku kao po\u010dasni sudac Zagreba\u010dke \u017eupanije. U borbi protiv ma\u0111arizacije i cenzure ubrzo postaje jedan od najistaknutijih pripadnika hrvatskog narodnog preporoda te vode\u0107a osoba Ilirske, kasnije Narodne stranke. Uz Ljudevita Gaja, Janka Dra\u0161kovi\u0107a, Mirka O\u017eegovi\u0107a i Hermana Bu\u017eana, Kukuljevi\u0107 se strastveno zala\u017ee za uvo\u0111enje narodnog jezika u javni \u017eivot, osnivanje hrvatske vlade neovisne o ugarskoj te za\u0161titu hrvatskih prava i narodnosti \u2013 \u0161to izri\u010de na zasjedanju Hrvatskog sabora 2. svibnja 1843. godine u znamenitom govoru na hrvatskom jeziku. Najpoznatije Kukuljevi\u0107evo knji\u017eevno djelo je Juran i Sofija<\/i>, prva moderna hrvatska drama<\/b> premijerno izvedena 1839. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Od 1861. do 1867. Kukuljevi\u0107 je bio veliki \u017eupan Zagreba\u010dke \u017eupanije, a od 1865. do 1867. i banski namjesnik, kao prista\u0161a Ivana Ma\u017eurani\u0107a i bana Josipa \u0160ok\u010devi\u0107a koji su se zalagali za nagodbu Hrvatske s Austrijom i federalizaciju monarhije. Nakon sklapanja Austro-ugarske nagodbe 1867. povukao se iz politi\u010dkog \u017eivota.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Osim borbe za afirmaciju hrvatskog jezika i njegove uporabe u politici, znanosti i knji\u017eevnosti, u sredi\u0161tu Kukuljevi\u0107eva interesa nalazilo se otkrivanje, \u010duvanje i vrednovanje povijesne ba\u0161tine s ciljem o\u010duvanja nacionalnog identiteta, \u010dime je stvorio temelje moderne hrvatske historiografije<\/b>. Smatra ga se utemeljiteljem i niza drugih modernih znanstvenih disciplina<\/b> u Hrvatskoj, poput povijesti umjetnosti, arheologije, arhivistike, knji\u017eevne povijesti, etnologije i znanstvene bibliografije. Bio je osniva\u010d i predsjednik Dru\u0161tva za jugoslavensku povjestnicu i starine od 1850. do 1878., a zatim od 1878. do 1889. prvi predsjednik novoosnovanog Hrvatskog arheolo\u0161kog dru\u0161tva. Od 1874. do 1889. Kukuljevi\u0107 je bio i predsjednik Matice hrvatske. Bio je dopisni ili po\u010dasni \u010dlan tridesetak doma\u0107ih i inozemnih akademija, sveu\u010dili\u0161ta i dru\u0161tava. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Izlo\u017eba Ostav\u0161tina Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog iz Arhiva i Knji\u017enice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<\/span><\/i> mo\u017ee se besplatno razgledati svakog radnog dana od 9 do 15 sati. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Marijan Lipovac<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Ured za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU   <\/span><\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Izvor: http:\/\/info.hazu.hr\/<\/a><\/span><\/p>\n

            <\/span><\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2316","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":2316,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":2316,"position":1},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54213,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54213","url_meta":{"origin":2316,"position":2},"title":"Sve\u010dano progla\u0161enje novih \u010dlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u \u010detvrtak 18. lipnja 2026. odr\u017eana je sve\u010danost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove \u010dlanove Akademije izabrane na skup\u0161tini HAZU 21. svibnja: 12 redovitih \u010dlanova koji su time dobili titulu akademika, odnosno akademkinje, sedam dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53727,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53727","url_meta":{"origin":2316,"position":3},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eAnali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c (63\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 63. svezak \u201eAnala Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26168","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53857","url_meta":{"origin":2316,"position":4},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eRadova Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru\u201c (67\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 67. svezak \u201eRadova Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26346","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":2316,"position":5},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2316"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2316\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2316"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2316"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}