<\/p>\n
<\/p>\n <\/p>\n <\/span><\/b><\/p>\n IZLO\u017dBA OSTAV\u0160TINA IVANA KUKULJEVI\u0106A SAKCINSKOG IZ ARHIVA I KNJI\u017dNICE HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI<\/i><\/span><\/b><\/p>\n <\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/p>\n Zagreb, 29. svibnja 2016. \u2013 <\/span><\/b>Od ponedjeljka 30. svibnja u Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovom trgu 14 u Zagrebu mo\u0107i \u0107e se razgledati izlo\u017eba pod nazivom Ostav\u0161tina Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog iz Arhiva i Knji\u017enice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<\/span><\/i><\/b>. <\/span><\/i>Izlo\u017ebu organiziraju Arhiv i Knji\u017enica HAZU p<\/span>ovodom jubilarne 200. godi\u0161njice ro\u0111enja jednog od najistaknutijih javnih djelatnika hrvatskog politi\u010dkog, znanstvenog, knji\u017eevnog i kulturnog \u017eivota 19. stolje\u0107a, \u010dlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti zaslu\u017enog za osnutak njene Knji\u017enice i Arhiva. Cilj izlo\u017ebe je javnosti predstaviti dio arhivske gra\u0111e iz osobnog fonda Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog koja odra\u017eava njegovu plodnu i svestranu djelatnost. Autori izlo\u017ebe su dr. sc. Marinko Vukovi\u0107<\/b> i Ivana Burna\u0107<\/b>. <\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/p>\n Na izlo\u017ebi \u0107e po prvi put biti izlo\u017een koncept Kukuljevi\u0107evog govora u Hrvatskom saboru<\/b> o potrebi uvo\u0111enja hrvatskog jezika i njegovu zna\u010daju odr\u017eanog 2. svibnja 1843., \u0161to je bio prvi saborski govor na hrvatskom jeziku, kao i tekstovi nekih od njegovih drama i pjesama.<\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/p>\n Posjetitelji \u0107e mo\u0107i vidjeti i predbilje\u017eni ugovor Jugoslavenske akademije o kupnji Kukuljevi\u0107eve knji\u017enice i arhiva s vi\u0161e od 12.000 svezaka za 20.000 forinti iz 1868., \u010dime su postavljeni temelji dana\u0161njoj Knji\u017enici HAZU od koje se 1892. odvojio Arhiv kao zasebna jedinica.<\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/p>\n Posebno mjesto na izlo\u017ebi zauzimaju povelje i diplome koje su Ivanu Kukuljevi\u0107u upu\u0107ene od najzna\u010dajnijih znanstvenih i kulturnih institucija i udruga u Hrvatskoj i inozemstvu, dok privatni segment Kukuljevi\u0107eva \u017eivota oslikava nekoliko listi\u0107a iz njegovog spomenara, iz razdoblja od 1835. do 1846., s posvetama njegovih prijatelja na hrvatskom i njema\u010dkom jeziku. <\/span>Izlo\u017eena su i pisma koja je Kukuljevi\u0107 razmjenjivao s Ljudevitom Gajem<\/b>, Dimitrijem Demetrom<\/b> i Dragutinom Rakovcem<\/b> te tada\u0161njim predsjednikom i tajnikom Akademije Franjom Ra\u010dkim<\/b> i Bogoslavom \u0160ulekom<\/b>. <\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/p>\n Ivan Kukuljevi\u0107 Sakcinski ro\u0111en je 29. svibnja 1816. u plemenita\u0161koj obitelji u Vara\u017edinu, a umro 1. kolovoza 1889. u kuriji Puhakovec. Nakon zavr\u0161ene klasi\u010dne gimnazije boravi u plemi\u0107kom konviktu u Zagrebu gdje zapo\u010dinje studij filozofije. Prekinuv\u0161i \u0161kolovanje, 1833. se opredjeljuje za vojni\u010dku slu\u017ebu i poha\u0111a kadetsku \u0161kolu u Kremsu, a tri godine kasnije (1836.) postaje \u010dasnik u Be\u010du. U Milano je premje\u0161ten 1840., a ve\u0107 dvije godine kasnije podnio je ostavku na \u010dasni\u010dku slu\u017ebu i vratio se u Hrvatsku kao po\u010dasni sudac Zagreba\u010dke \u017eupanije. U borbi protiv ma\u0111arizacije i cenzure ubrzo postaje jedan od najistaknutijih pripadnika hrvatskog narodnog preporoda te vode\u0107a osoba Ilirske, kasnije Narodne stranke. Uz Ljudevita Gaja, Janka Dra\u0161kovi\u0107a, Mirka O\u017eegovi\u0107a i Hermana Bu\u017eana, Kukuljevi\u0107 se strastveno zala\u017ee za uvo\u0111enje narodnog jezika u javni \u017eivot, osnivanje hrvatske vlade neovisne o ugarskoj te za\u0161titu hrvatskih prava i narodnosti \u2013 \u0161to izri\u010de na zasjedanju Hrvatskog sabora 2. svibnja 1843. godine u znamenitom govoru na hrvatskom jeziku. Najpoznatije Kukuljevi\u0107evo knji\u017eevno djelo je Juran i Sofija<\/i>, prva moderna hrvatska drama<\/b> premijerno izvedena 1839. <\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/p>\n Od 1861. do 1867. Kukuljevi\u0107 je bio veliki \u017eupan Zagreba\u010dke \u017eupanije, a od 1865. do 1867. i banski namjesnik, kao prista\u0161a Ivana Ma\u017eurani\u0107a i bana Josipa \u0160ok\u010devi\u0107a koji su se zalagali za nagodbu Hrvatske s Austrijom i federalizaciju monarhije. Nakon sklapanja Austro-ugarske nagodbe 1867. povukao se iz politi\u010dkog \u017eivota.<\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/p>\n Osim borbe za afirmaciju hrvatskog jezika i njegove uporabe u politici, znanosti i knji\u017eevnosti, u sredi\u0161tu Kukuljevi\u0107eva interesa nalazilo se otkrivanje, \u010duvanje i vrednovanje povijesne ba\u0161tine s ciljem o\u010duvanja nacionalnog identiteta, \u010dime je stvorio temelje moderne hrvatske historiografije<\/b>. Smatra ga se utemeljiteljem i niza drugih modernih znanstvenih disciplina<\/b> u Hrvatskoj, poput povijesti umjetnosti, arheologije, arhivistike, knji\u017eevne povijesti, etnologije i znanstvene bibliografije. Bio je osniva\u010d i predsjednik Dru\u0161tva za jugoslavensku povjestnicu i starine od 1850. do 1878., a zatim od 1878. do 1889. prvi predsjednik novoosnovanog Hrvatskog arheolo\u0161kog dru\u0161tva. Od 1874. do 1889. Kukuljevi\u0107 je bio i predsjednik Matice hrvatske. Bio je dopisni ili po\u010dasni \u010dlan tridesetak doma\u0107ih i inozemnih akademija, sveu\u010dili\u0161ta i dru\u0161tava. <\/span><\/p>\n <\/p>\n