{"id":23147,"date":"2020-10-16T16:54:15","date_gmt":"2020-10-16T16:54:15","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23147"},"modified":"2020-10-16T16:54:15","modified_gmt":"2020-10-16T16:54:15","slug":"radenko-milak-katastrofa-nevidenog-15-10-2020-29-11-2020-muzej-suvremene-umjetnosti-zagreb","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23147","title":{"rendered":"Radenko Milak &#8211; Katastrofa nevi\u0111enog (15.10.2020 &#8211; 29.11.2020 \/ Muzej suvremene umjetnosti Zagreb)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svjetsku muzejsku i galerijsku scenu Milak je zaintrigirao fascinantnim crno-bijelim akvarelima s motivima uglavnom preuzetim iz svijeta dokumentarne fotografije, iz on-line arhiva, sa dru\u0161tvenih mre\u017ea i elektronskih portala.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od ranih 2000-tih Milak razvija vje\u0161tinu slikarske tehnike crno-bijelog akvarela, ali i izo\u0161trava fokus na teme kao \u0161to su velike svjetske katastrofe, ratovi, globalne ekolo\u0161ke krize, prijelomni dru\u0161tveni i kulturni doga\u0111aji itd. Izlo\u017eba tematski pokriva turbulentno 20. stolje\u0107e, ali je usredoto\u010dena na na\u0161u nestabilnu stvarnost. Bit \u0107e to autorski prikaz povijesti dru\u0161tvenih i politi\u010dkih prevrata s izazovnim motivima svekolikih borbi za slobodu, izbjegli\u010dkih i migrantskih kriza, klimatskim promjenama te dru\u0161tvene povijesti ekonomske i rasne neravnopravnosti i nejednakosti, dru\u0161tvene opresije nadzorom i kontrolom pa sve do trenutne krize vezane uz pandemiju virusa COVID-19. Na zagreba\u010dkoj izlo\u017ebi Milak \u0107e izlo\u017eiti nekoliko kompozitnih cjelina velikog formata te animirane filmove izvedene prema motivima postoje\u0107ih filmskih dokumentarnih predlo\u017eaka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njegovi su akvareli crno-bijeli i zbog toga neodoljivo podsje\u0107aju na svoje fotografske i filmske uzorke. Milak je nomad u svijetu digitalnih slika uz koje je odrastao i za njega su dokumentarne fotografije koje kolaju prostorima interneta izazovne kao slike, medij kojim svijet oduvijek komunicira, a danas izuzetno u\u010destalo. Utoliko su njegovi akvareli uvijek slike bile one preuzete kao fotografske ili nekog od medija pokretne slike, filma ili videa. No, taj svjesni medijski mimezis, to prevo\u0111enje iz jednog medija u drugi te izbor tema omogu\u010dili su umjetniku da poja\u010da zna\u010denje poruke prvotno zapisane fotografskom slikom, mehani\u010dkim medijem za kojeg znamo da objektivno bilje\u017ei sliku stvarnosti. Me\u0111utim njegova djela daleko su &nbsp;iznad postupka kopiranja te je svaka sli\u010dnost s izvornikom zapravo \u201eslu\u010dajna\u201c. Ovdje se radi o poeti\u010dnom, analognom slikarskom postupku ponavljanja, ponovnog izno\u0161enja zaboravljene, nevidljive, skrivene ili potisnute stvarnosti \u0161to njegovim djelima daje sna\u017enu i autenti\u010dnu vizualnu senzaciju pretvorenu u vlastiti apsurd, u ljepotu dru\u0161tvene traume. Upravo tim postupkom medijske tranzicije, tim prijevodom iz jednog u drugi medij i suvislom, su\u0161tinskom redukcijom sadr\u017eaja slike, ali i postupkom pro\u017eimanja pro\u0161losti i sada\u0161njosti Milak je uklonio sve suvi\u0161ne \u0161umove i motiv izolirao u sna\u017ean, univerzalni znak \u0161to mu trenutno daje zasebno mjesto na svjetskoj sceni suvremene umjetnosti. Njegove slike nisu informacije ve\u0107 duboko pro\u017eivljena stanja koja se kao takva prenose i na promatra\u010de.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radenko Milak banjalu\u010dki je umjetnik mla\u0111e generacije sa zna\u010dajnom me\u0111unarodnom karijerom koji je 2017. predstavljao BiH na 58. venecijanskom bijenalu projektom \u201eUniverse of Disaster\u201c. Izla\u017ee u presti\u017enim svjetskim muzejima i galerijama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kustos izlo\u017ebe: Tihomir Milovac, muzejski savjetnik<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"http:\/\/www.msu.hr\/dogadanja\/Radenko-Milak-Katastrofa-nevi%C4%91enog-ili-kako-Europa-ne-uspijeva\/499\/hr.html\">http:\/\/www.msu.hr\/dogadanja\/Radenko-Milak-Katastrofa-nevi%C4%91enog-ili-kako-Europa-ne-uspijeva\/499\/hr.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/1150424708692857\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/1150424708692857\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23148,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-23147","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/milak.jpg?fit=960%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55195,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55195","url_meta":{"origin":23147,"position":0},"title":"Eldina Lova\u0161, &#8220;Stanovni\u0161tvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka u osvit modernoga doba&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest i Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku objavljena je 2026. godine knjiga Eldine Lova\u0161 \"Stanovni\u0161tvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka u osvit modernoga doba\". IZ RECENZIJA: \u201cDjelo predstavlja iznimno vrijedan znanstveni doprinos prou\u010davanju i razumijevanju dru\u0161tvenih i demografskih procesa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55316,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55316","url_meta":{"origin":23147,"position":1},"title":"I. me\u0111unarodni znanstveni skup \u201cIz povijesti \u0161kolstva: \u0161kolstvo i pedagogija izme\u0111u dvaju svjetskih ratova\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Prvi me\u0111unarodni znanstveni skup \"Iz povijesti \u0161kolstva: \u0161kolstvo i pedagogija izme\u0111u dvaju svjetskih ratova\" odr\u017ean je 10. i 11. rujna 2026. na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Skup je posve\u0107en povijesti \u0161kolskih institucija, obrazovne politike, pedagogijskih ideja, u\u010diteljstva, kurikuluma i obrazovanja razli\u010ditih dru\u0161tvenih skupina u razdoblju izme\u0111u dvaju svjetskih ratova. Njegova\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Skup.jpg?fit=500%2C261&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54364,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54364","url_meta":{"origin":23147,"position":2},"title":"Zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U nakladi Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru i HKD Napredak Glavna podru\u017enica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split, ovih dana iz tiska je izi\u0161ao zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c. Ovo izdanje predstavlja jedno od najzna\u010dajnijih novijih djela posve\u0107enih tom va\u017enom prijelomnom razdoblju povijesti Bosne i Hercegovine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55266,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55266","url_meta":{"origin":23147,"position":3},"title":"Pet stolje\u0107a nakon Moha\u010da \u2013 novi prilozi povodom 500. godi\u0161njice bitke","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom 500. obljetnice Moha\u010dke bitke, jednoga od prijelomnih doga\u0111aja hrvatske, ugarske i srednjoeuropske povijesti, posljednjih su tjedana na internetskim portalima objavljeni brojni stru\u010dni i popularno-znanstveni prilozi. Obljetnica je potaknula ponovno razmatranje vojnih, politi\u010dkih i dru\u0161tvenih posljedica poraza 29. kolovoza 1526., ali i pitanja njegova mjesta u hrvatskoj povijesnoj periodizaciji i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53458","url_meta":{"origin":23147,"position":4},"title":"Poziv za dostavu radova \u2013 Cris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci (2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo autore da do 15. listopada 2026. godine po\u0161alju svoje radove (znanstvene, prethodna priop\u0107enja, pregledne radove, stru\u010dne) za objavu u 28. broju znanstveno-stru\u010dnog \u010dasopisa Cris.\u00a0 \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stru\u010dnjaka, objavljuju\u0107i njihova istra\u017eivanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina.\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":5696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696","url_meta":{"origin":23147,"position":5},"title":"Branimir Jankovi\u0107 \u2013 kolumna \u201cJavna povijest\u201d \u2013 Jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2017.","format":false,"excerpt":"Pitanje iz naslova vrijedi postaviti za bolje razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti kada ih su\u010delimo s odre\u0111enim globalnim procesima. Naime, etablirani specijalist javne povijesti Jerome de Groot u knjizi Consuming History: Historians and Heritage in Contemporary Popular Culture (2008; usp. osvrt S. Treskanice, Historijski zbornik, 2, 2013) \u2013 u kojoj identificira mnogobrojne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23147","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23147"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23147\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23149,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23147\/revisions\/23149"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23148"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23147"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23147"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23147"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}