{"id":2311,"date":"2016-05-29T22:00:05","date_gmt":"2016-05-29T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2311"},"modified":"2016-05-29T22:00:05","modified_gmt":"2016-05-29T22:00:05","slug":"izlozba-ikona-hrvatske-moderne-zagrebacka-crkva-svetog-blaza-od-19-do-21-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2311","title":{"rendered":"Izlo\u017eba “Ikona hrvatske moderne \u2013 zagreba\u010dka crkva svetog Bla\u017ea od 19. do 21. stolje\u0107a”"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Muzej grada Zagreba<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.mgz.hr\/<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

mjesto odr\u017eavanja: Muzej grada Zagreba, Opati\u010dka 20<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

datum: 01.06.2016. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

otvorenje: 19 sati<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

radno vrijeme: utorak – petak: 10 – 18; subota: 11 – 19; nedjelja: 10 – 14 sati<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

organizator: Muzej grada Zagreba<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Muzej grada Zagreba ima \u010dast pozvati vas na otvorenje izlo\u017ebe<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ikona hrvatske moderne \u2013 zagreba\u010dka crkva svetog Bla\u017ea od 19. do 21. stolje\u0107a<\/font><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>u srijedu, 1. lipnja 2016. godine u 19 sati<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/span>Muzej grada Zagreba, Opati\u010dka 20<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Izlo\u017eba \u0107e biti otvorena do 25. rujna 2016.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ikona hrvatske moderne \u2013 zagreba\u010dka crkva svetog Bla\u017ea od 19. do 21. stolje\u0107a<\/font><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

01.06.2016 – 25.09.2016<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Koncepcija izlo\u017ebe: Vesna Vrabec<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Oblikovanje izlo\u017ebe: \u017deljko Kova\u010di\u0107<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Oblikovanje plakata: Lana Krpina<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Povijest zagreba\u010dke crkve sv. Bla\u017ea po\u010dinje osamdesetih godina 19. stolje\u0107a kada se, zbog pove\u0107anja broja stanovnika, pojavila potreba osnivanja nove \u017eupe u zapadnom dijelu grada. Eduard Suhin 1886. godine izradio je elaborat o osnivanju novih \u017eupa, prva bi bila sv. Bla\u017ea u Primorskoj ulici, a druga sv. Kri\u017ea izme\u0111u Savske i Petrinjske. Za gradili\u0161te \u017eupnog dvora i nove crkve sv. Bla\u017ea Suhin je darovao zemlji\u0161te prebende sv. Kri\u017ea u Primorskoj ulici.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Nadbiskupski duhovni stol 1889. godine donosi odluku o osnivanju \u017dupe sv. Bla\u017ea. Osnovan je Gra\u0111evni odbor koji je trebao brinuti o provedbi natje\u010daja i gradnji crkvenog kompleksa. No do kona\u010dne izgradnje crkve i \u017eupnog dvora te po\u010detka rada \u017eupe pro\u0107i \u0107e jo\u0161 mnogo godina i rasprava.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Na prvom natje\u010daju za gradnju crkve sv. Bla\u017ea, raspisanom 1889. godine, niti jedan projekt nije zadovoljio, stoga su, 1891. godine, \u010dlanovi Odbora zatra\u017eili od arhitekta Josipa Vanca\u0161a izradu projekta za novu crkvu. S gradnjom se nije odmah krenulo jer su po\u010dele rasprave o mjestu gradnje crkve i \u017eupnog dvora. Prijedloga je bilo vi\u0161e; jedni su bili za gradnju na kri\u017eanju Prilaza i Primorske ulice, drugi na Ili\u010dkom trgu, tre\u0107i na Ciglani. Na temelju projekta, koji je Vanca\u0161 izradio 1897. godine, dobivena je gra\u0111evinska dozvola 1898., no ni ta gradnja nije nikad zapo\u010deta.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nakon burnih polemi\u010dkih rasprava novi Gra\u0111evni odbor raspisao je natje\u010daj u trajanju od 6. kolovoza 1908. do 16. sije\u010dnja 1909. godine.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Na natje\u010daj je prijavljeno devet arhitektonskih projekata. Sjednica Odbora za prosu\u0111ivanje nacrta za \u017eupnu crkvu sv. Bla\u017ea odr\u017eana je 25. i 26. sije\u010dnja 1909. godine. Tre\u0107a nagrada od 1000 kruna pripala je projektu arhitekta Vjekoslava Bastla. Drugu nagradu od 1500 kruna dobio je arhitekt Dioniz Sunko. Prva nagrada od 2500 kruna dodijeljena je projektu pod \u0161ifrom Deo iza koje se krio arhitekt Viktor Kova\u010di\u0107.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Na neveliku parcelu Viktor Kova\u010di\u0107 spretno smje\u0161ta crkveni kompleks: uz zapadni rub parcele projektira \u017eupni dvor, pro\u010deljem okrenut prema Prilazu, crkvu uvla\u010di prema sjeveru te tako ispred crkve i ulaza u \u017eupni dvor formira mali trg za okupljanje vjernika, a gra\u0111evni blok zatvara s isto\u010dne strane smje\u0161tajem zvonika uz Primorsku ulicu. Kova\u010di\u0107 kao dio kompleksa planira i gradnju ku\u0107e zvonara i ostale gospodarske objekte, a osim toga nudi novo urbanisti\u010dko rje\u0161enje za cijeli gradski blok.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Crkvu sv. Bla\u017ea Viktor Kova\u010di\u0107 je projektirao u obliku gr\u010dkog kri\u017ea s kupolom na kri\u017ei\u0161tu. Kupola je izvedena od armiranog betona smjelog promjera oko 18 metara te je prva takva armirano-betonska konstrukcija, ne samo u Hrvatskoj ve\u0107 i u svijetu.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Gra\u0111evna dozvola za gradnju crkve sv. Bla\u017ea i \u017eupnog dvora izdana je 24. kolovoza 1910. godine. Gradnja je zapo\u010dela 19. srpnja 1911., a uporabna dozvola postala je va\u017ee\u0107a 14. sije\u010dnja 1914. godine. Blagoslov crkve obavio je 28. o\u017eujka 1915. pomo\u0107ni biskup zagreba\u010dki dr. Dominik Premu\u0161. Viktor Kova\u010di\u0107 zadu\u017een je besplatno napraviti provizorno ure\u0111enje crkve.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Unutarnje ure\u0111enje crkve, zbog rata i poratne krize, nastavljeno je tek 1923. godine. Pokrenuta je izrada glavnog oltara, nabava zvona, izrada klupa i ispovjedaonica. Na zahtjev Odbora Kova\u010di\u0107 je izradio detaljne nacrte za cjelokupno unutarnje ure\u0111enje: za glavni i dva pokrajnja oltara, za klupe i ispovjedaonice. Nakon smrti Viktora Kova\u010di\u0107a, 21. listopada 1924., kratko vrijeme radove je vodio arhitekt Alfred Albini.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Arhitekt Stjepan Hribar 1926. godine nastavlja radove na unutarnjem ure\u0111enju crkve. Hribar je izradio nekoliko idejnih skica slijede\u0107i nacrte Viktora Kova\u010di\u0107a. Glavni oltar crkve sv. Bla\u017ea postavljen je za Bo\u017ei\u0107 1932. godine.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Umjetni\u010dki odbor, u kojem su bili kipar Ivo Kerdi\u0107, slikar Ljubo Babi\u0107, dr. Dragutin Kniewald i arhitekt Stjepan Hribar, 1938. godine pokrenuo je akciju za izradu pokrajnjih oltara Majke Bo\u017eje \u201cImakulate\u201d i Presvetog Srca Isusovog. Nacrte za oltare napravio je Stjepan Hribar, a za mozaike Ljubo Babi\u0107. <\/span>Reljefe Imakulate i Presvetog Srca Isusovog izradio je kipar Ivo Kerdi\u0107. Oltar Bla\u017eene Djevice Marije dovr\u0161en je 1942. godine, a 1943. postavljen je oltar Presvetog Srca Isusovog.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Godine 1995. raspisan je natje\u010daj za idejno rje\u0161enje ure\u0111enja unutra\u0161njosti crkve sv. Bla\u017ea na kojem nije dodijeljena prva nagrada, ve\u0107 su ve\u0107inom glasova ocjenjiva\u010dkog suda dodijeljene tri jednakovrijedne nagrade timovima arhitekata: Andreju Uchytilu i Renati Waldagoni, Ivanu Crnkovi\u0107u i Marku Piljeku te Nenadu Fabijani\u0107u sa suradnicima.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Arhitekt \u017deljko Kova\u010di\u0107 prve planove za ure\u0111enje crkve sv. Bla\u017ea izradio je 1983. godine. Sudjelovao je na natje\u010daju 1995. godine, a na poziv tada\u0161njeg \u017eupnika Mije Gorskog 1999. potpisuje ugovor o izradi nacrta za ure\u0111enje unutra\u0161njosti crkve. Na poticaj sada\u0161njeg \u017eupnika Zvonimira Sekelja radovi su zapo\u010deli 2014. godine. Kardinal Josip Bozani\u0107, nadbiskup zagreba\u010dki, novi oltar i sveti\u0161te posvetio je 1. velja\u010de 2015. godine.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Vesna Vrabec<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2311","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":2311,"position":0},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":2311,"position":1},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2311,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2311,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":2311,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":2311,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Lica Sljemena”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2311","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2311"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2311\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2311"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2311"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2311"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}