{"id":23039,"date":"2020-10-13T15:39:05","date_gmt":"2020-10-13T15:39:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=23039"},"modified":"2020-10-13T15:40:10","modified_gmt":"2020-10-13T15:40:10","slug":"povratak-polemika-o-khuenu-hedervaryju-i-hrvatsko-madarskim-odnosima-kroz-povijest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23039","title":{"rendered":"Povratak polemika o Khuenu-H\u00e9derv\u00e1ryju i hrvatsko-ma\u0111arskim odnosima kroz povijest"},"content":{"rendered":"\n<p>Povodom izlo\u017ebe \u2018Ars et virtus: Hrvatska \u2013 Ma\u0111arska. 800 godina zajedni\u010dke kulturne ba\u0161tine\u2019 objavljeni su tekstovi Zvonimira Despota &#8220;Da bar danas imamo jednog H\u00e9derv\u00e1ryja&#8221; i Nikole Vukobratovi\u0107a &#8220;Je li sad rehabilitiran Khuen-H\u00e9derv\u00e1ry?&#8221; koji upu\u0107uju na povratak polemika o Khuenu-H\u00e9derv\u00e1ryju i hrvatsko-ma\u0111arskim odnosima kroz povijest i suvremenost.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Da bar danas imamo jednog H\u00e9derv\u00e1ryja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ma\u0111ari nisu bez veze podignuli monumentalni spomenik Nikoli \u0160ubi\u0107u Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu \u010duvene bitke kod Sigeta!<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zvonimir Despot<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Ve\u010dernji list<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>21. kolovoza 2020.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad danas spomenemo na\u0161 zajedni\u010dki <strong>\u017eivot s Ma\u0111arima<\/strong>, zajedni\u010dku dr\u017eavu, naj\u010de\u0161\u0107e \u0107emo \u010duti kako su nas Ma\u0111ari htjeli asimilirati, podjarmiti, kako su nas ugnjetavali, pa se sjetimo zapre\u0161i\u0107kih \u017ertava, omra\u017eenog bana <strong>K\u00e1rolya Khuen-H\u00e9derv\u00e1ryja<\/strong>&#8230; I uglavnom sve crno, negativno, lo\u0161e, kao da je za nas sve bilo spasonosno kad smo iza\u0161li iz te dr\u017eavne zajednice 1918. godine. I onda odjednom vijest da se u Zagrebu krajem rujna otvara izlo\u017eba<strong> \u201cArs et virtus Hrvatska \u2013 Ma\u0111arska. 800 godina zajedni\u010dke kulturne ba\u0161tine\u201c <\/strong>koja bi trebala pru\u017eiti uvid u dodire na podru\u010dju kulture i likovnih umjetnosti obaju naroda te prikazati umjetnine iz ba\u0161tine ma\u0111arsko-hrvatskih veza od srednjega vijeka do 1918. godine. Nevjerojatno da se netko sjetio obilje\u017eiti tu veliku nadolaze\u0107u obljetnicu! Jer povijest nikada nije crno-bijela, pa tako ni <strong>u odnosima Hrvata i Ma\u0111ara<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>(\u2026)<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/premium\/da-bar-danas-imamo-jednog-hedervaryja-1424989\">https:\/\/www.vecernji.hr\/premium\/da-bar-danas-imamo-jednog-hedervaryja-1424989<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Je li sad rehabilitiran Khuen-H\u00e9derv\u00e1ry?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nedavno je u Zagrebu otvorena izlo\u017eba \u201cArs et virtus. Hrvatska \u2013 Ma\u0111arska. 800 godina zajedni\u010dke kulturne ba\u0161tine\u201d. Nikola Vukobratovi\u0107 ju je posjetio i priredio vodi\u010d kroz povijesne proturje\u010dnosti koje izlo\u017eba sustavno zanemaruje.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Nikola Vukobratovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Bilten<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>8. listopada 2020.<\/p>\n\n\n\n<p>(&#8230;)<\/p>\n\n\n\n<p>Mogli bismo, uz rizik da previ\u0161e zagnjavimo \u010ditatelja\/icu, spomenuti kako izlo\u017eeni barokni grbovi sugeriraju sasvim druga\u010diji odnos izme\u0111u \u201cdvije kraljevine\u201d od onog koji se poku\u0161ava predstaviti izlo\u017ebom, ili primijetiti kako se velik portret K\u00e1roly Khuen-H\u00e9derv\u00e1ryja Vlaha Bukovca pojavljuje bez ikakvog dodatnog komentara, kao da nije rije\u010d o neobi\u010dnom paru: najve\u0107em (?) nacionalnom slikaru i omrznutom tiraninu koji je \u201c(bilo je to godine) 1903. silom htio Hrvatsku da nam poma\u0111ari\u201d. Mogli bismo cini\u010dno primijetiti i kako naslovni lik iz pjesme koja sadr\u017eava ove stihove \u2013 ban Jela\u010di\u0107 \u2013 vidno nedostaje iz izlo\u017ebe, unato\u010d va\u017enoj ulozi u hrvatsko-ma\u0111arskoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>(&#8230;)<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-bilten\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"gtayNfFAYr\"><a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34711\">Je li sad rehabilitiran Khuen-H\u00e9derv\u00e1ry?<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Je li sad rehabilitiran Khuen-H\u00e9derv\u00e1ry?&#8221; &#8212; Bilten\" src=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34711&#038;embed=true#?secret=gtayNfFAYr\" data-secret=\"gtayNfFAYr\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"lh20k4oH3l\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22742\">Izlo\u017eba &#8216;Ars et virtus: Hrvatska \u2013 Ma\u0111arska. 800 godina zajedni\u010dke kulturne ba\u0161tine&#8217;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Izlo\u017eba &#8216;Ars et virtus: Hrvatska \u2013 Ma\u0111arska. 800 godina zajedni\u010dke kulturne ba\u0161tine&#8217;&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22742&#038;embed=true#?secret=lh20k4oH3l\" data-secret=\"lh20k4oH3l\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23040,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-23039","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Izlozba-ZG.jpg?fit=750%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54976","url_meta":{"origin":23039,"position":0},"title":"Hadrijan Franjo Borak &#8211; Tomislav Janko \u0160agi-Buni\u0107. Korespondencija 1947. \u2013 1979.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Uredili: Andrea Fili\u0107 i Anto Bari\u0161i\u0107 Broj stranica: 648Godina izdanja: 2026.Izdava\u010d: Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandi\u0107a, Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost d.o.o. Ova iznimna knjiga donosi vi\u0161e od trideset godina korespondencije dvojice istaknutih hrvatskih kapucina, profesora i teologa \u2013 Hadrijana Franje Boraka i Tomislava Janka \u0160agi-Buni\u0107a. U razdoblju od 1947. do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54849,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54849","url_meta":{"origin":23039,"position":1},"title":"Glazbeno-scenska ve\u010der i predstavljanje knjige &#8220;OD HRVATSKOGA KRALJEVSTVA DO LIJEPE NA\u0160E&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"31. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Trogiru i\u201eRadovan\u201c dru\u0161tvo za za\u0161titu kulturnih dobara Trogira s rado\u0161\u0107u vas pozivaju na glazbeno-scensku ve\u010der i predstavljanje knjige OD HRVATSKOGA KRALJEVSTVA DO LIJEPE NA\u0160E Sudjeluju:Vlatko Belas, baritonBarbara Gari\u0107, sopranprof. Ratko Bartulovi\u0107, glazbenikNik\u0161a Buble, recitatori autori knjige dr. sc. Danka Radi\u0107 i Radovan Slade-\u0160ilovi\u0107 Radujemo se Va\u0161em\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":23039,"position":2},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":23039,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54587,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54587","url_meta":{"origin":23039,"position":4},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201cEuropa danas: izazovi, identitet, budu\u0107nost\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na blagdan svetoga Benedikta, suza\u0161titnika Europe i nebeskog za\u0161titnika Hrvatske udruge Benedikt, u Splitu je u subotu, 11. srpnja 2026., odr\u017ean sve\u010dani program kojim je ujedno obilje\u017eena i 15. obljetnica djelovanja udruge. Program je okupio velik broj sudionika i uzvanika, a crkva sv. Katarine Aleksandrijske tijekom misnog slavlja te dvorana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54840,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54840","url_meta":{"origin":23039,"position":5},"title":"Chiara Bonfiglioli, &#8220;\u017dene i industrija na Balkanu. Uspon i pad tekstilne industrije u Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga donosi pri\u010du o \u017eenama koje su desetlje\u0107ima \u010dinile okosnicu jedne od najva\u017enijih industrijskih grana socijalisti\u010dke Jugoslavije. Kroz njihove glasove otvara se povijest tekstilne industrije \u2013 od poslijeratne industrijalizacije i \u0161irenja tvornica, koje su mijenjale \u017eivote \u017eena i lokalnih zajednica, do dramati\u010dne deindustrijalizacije, zatvaranja pogona i gubitka stotina tisu\u0107a radnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23039","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23039"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23039\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23042,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23039\/revisions\/23042"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23040"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23039"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23039"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23039"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}