{"id":22946,"date":"2020-10-06T16:32:50","date_gmt":"2020-10-06T16:32:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22946"},"modified":"2020-10-06T16:32:50","modified_gmt":"2020-10-06T16:32:50","slug":"elisabeth-roudinesco-jacques-lacan-prikaz-jednog-zivota-i-istorija-jednog-sistema-misljenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22946","title":{"rendered":"Elisabeth Roudinesco, \u201cJacques Lacan. Prikaz jednog \u017eivota i istorija jednog sistema mi\u0161ljenja\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Knjiga \u201eJacques Lacan. Prikaz jednog \u017eivota i istorija jednog sistema mi\u0161ljenja\u201c istorizuje kako Lacanov spolja\u0161nji i javni \u017eivot (porodi\u010dno poreklo, dinamika porodi\u010dnih odnosa, socijalni status, gra\u0111enje ili razgra\u0111ivanje slike o sebi, brakovi i prijateljstva) tako i Lacanov privatni, unutarnji i duhovni \u017eivot (duhovno osvajanje i izo\u0161travanje Freudovog nauka kroz strukturalnu, logi\u010dku i matemati\u010dku preradu, izuzetna izobra\u017eenost u naukama (filozofija, medicina, psihijatrija, matematika, lingvistika) i jezicima (latinski, nema\u010dki, engleski, kineski), primanje uticaja i vr\u0161enje uticaja). Ovako podrobnu biografiju Jacquesa Lacana (sa\u010dinjenu od devet delova, trideset dva poglavlja i skoro hiljadu napomena) Elisabeth Roudinesco napisala je kako kao istori\u010darka i psihoanaliti\u010darka, tako i kao Lacanova savremenica koja je s nekim \u010dlanovima njegove porodice bila u prisnim odnosima. Ova bri\u017eljivo pisana biografija o Lacanu sadr\u017ei i iscrpan kriti\u010dki aparat i dodatke koji su sistematizovani u vidu celokupne bibliografije Lacanovih radova, tabela i genealogije, a sadr\u017ei i fotografije, detaljan indeks imena i registar pojmova i ideja. \u010citava ova biografija proistekla je iz pomnog autorkinog istra\u017eivanja dvadesetak pisanih, zvu\u010dnih i fotografskih arhiva, iz prikupljanja neposrednih svedo\u010danstava preko devedeset sagovornika, iz i\u0161\u010ditavanja (razli\u010ditih verzija) Lacanovih dela i dela o Lacanu, i iz upore\u0111ivanja i ponovnog proveravanja prikupljenih podataka.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>\u00c9lisabeth Roudinesco<\/strong> (1944, Pariz) je francuska univerzitetska profesorka, istori\u010darka, psihoanaliti\u010darka i biografkinja Jacquesa Lacana i Sigmunda Freuda. Autorka je nau\u010dnih studija, dokumentarnih filmova i preko dvadeset nagra\u0111ivanih, polemi\u010dnih, hvaljenih i osporavanih knjiga (me\u0111u kojima su i dvotomna \u201eIstorija psihoanalize u Francuskoj\u201c, \u201eGenealogije\u201c, \u201e\u010cemu psihoanaliza?\u201c, \u201eAnaliza i arhiv\u201c, \u201ePovratak jevrejskom pitanju\u201c, \u201eFilozofi u previranju\u201c, \u201eAli \u010demu tolika mr\u017enja?\u201c, \u201eSigmund Freud u svom i na\u0161em vremenu\u201c) u kojima \u2013 s retkim iskustvom teoreti\u010darke (koja ve\u0161to ukr\u0161ta psihoanalizu, istoriju, knji\u017eevnost, feminizam i judaizam) i prakti\u010darke (koja se podvrgla psihoanalizi) \u2013 dokumentuje, istra\u017euje, preispituje i kontekstualizuje teorije, duhovne pokrete i \u017eestoke rasprave kroz koje je nastajala francuska psihoanaliti\u010dka pustolovina kojoj Roudinesco, u odnosu na polo\u017eaj psihoanalize u svim drugim delovima sveta, dodeljuje status \u201eizuzetka\u201c zbog sveobuhvatnosti dubinskog prodiranja psihoanalize u svaki segment francuskog socijalnog tkiva. Na srpski su prevedene dve njene knjige: (u koautorstvu s Michelom Plonom) \u201eRe\u010dnik psihoanalize\u201c (Izdava\u010dka knji\u017earnica Zorana Stojanovi\u0107a, 2002) i \u201ePorodica u rasulu\u201c (Akademska knjiga, 2012).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Prevod sa francuskog:<\/strong> Jelena Staki\u0107 i Goran Bojovi\u0107<br><strong>Broj strana:<\/strong> 602<br><strong>Izdanje sadr\u017ei devet delova, trideset dva poglavlja, oko hiljadu napomena, predmetni i imenski indeks, fotografije, napomene, tabele, bibliografiju, genealogiju<\/strong><br><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2020.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/karposbooks.rs\/shop\/biografeme\/jacques-lacan\/\">http:\/\/karposbooks.rs\/shop\/biografeme\/jacques-lacan\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22947,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-22946","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/lacan.jpg?fit=688%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":22946,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":22946,"position":1},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":22946,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52876,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52876","url_meta":{"origin":22946,"position":3},"title":"Juraj Bali\u0107, \u201cNA\u0160I \u017dIVOTI PRIPADAJU CARU\u201d: PRIKAZ RATOVANJA I VOJNI\u010cKOG \u017dIVOTA U XVIII. STOLJE\u0106U NA PRIMJERU LI\u010cKE PUKOVNIJE","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Jurja Bali\u0107a \u201cNA\u0160I \u017dIVOTI PRIPADAJU CARU\u201d: PRIKAZ RATOVANJA I VOJNI\u010cKOG \u017dIVOTA U XVIII. STOLJE\u0106U NA PRIMJERU LI\u010cKE PUKOVNIJE. Izvori: https:\/\/www.kliofest.hr https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/nasi-zivoti-pripadaju-caru-prikaz-ratovanja-i-vojnickog-zivota-u-xviii-stoljecu-na-primjeru-licke-pukovnije\/","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":22946,"position":4},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53567","url_meta":{"origin":22946,"position":5},"title":"Prikazivanje filma Ivana Salati\u0107a &#8220;Otapanje vladara&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 21. 05. 2026, u 19h, u Mikro-kinu MaMa u Zagrebu bit \u0107e prikazan igrani film redatelja Ivana Salati\u0107a Otapanje vladara. Film je nadahnut zavr\u0161nom dionicom \u017eivota Petra II Petrovi\u0107a Njego\u0161a, vladike, dr\u017eavnika i najve\u0107eg pjesnika Crne Gore, koji uz pomo\u0107 vjernog sluge u Italiji tra\u017ei lijek protiv smrtonosne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22946","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22946"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22946\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22948,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22946\/revisions\/22948"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22947"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22946"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22946"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22946"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}