{"id":22935,"date":"2020-10-06T14:32:19","date_gmt":"2020-10-06T14:32:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22935"},"modified":"2020-10-06T14:32:19","modified_gmt":"2020-10-06T14:32:19","slug":"izlozba-suncana-strana-modernizma-turisticka-arhitektura-u-hrvatskoj-1962-1972","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22935","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cSun\u010dana strana modernizma: Turisti\u010dka arhitektura u Hrvatskoj 1962. \u2013 1972.\u201d"},"content":{"rendered":"\n

U \u010detvrtak 8. listopada 2020. u 19 sati, u Oris Ku\u0107i arhitekture (Kralja Dr\u017eislava 3) u Zagrebu, otvara se izlo\u017eba SUN\u010cANA STRANA MODERNIZMA: Turisti\u010dka arhitektura u Hrvatskoj 1962. \u2013 1972. <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tijekom 1960-ih i u prvoj polovici 1970-ih Jadranska obala u Hrvatskoj i Jugoslaviji prolazi kroz temeljitu preobrazbu bitno pokrenutu ekonomijom i socijalnim dinamikama masovnog turizma.<\/p>\n\n\n\n

Neo\u010dekivano, upravo komodificirana i visoko normirana tipologija hotela postaje jedan od glavnih poligona arhitektonskih istra\u017eivanja. U svega desetak godina odvija se brza evolucija koncepata i estetika, od visokog modernizma do brutalizma, od regionalizma do strukturalizma. Svim tim istra\u017eivanjima zajedni\u010dko je nastojanje da se prilikom projektiranja za najve\u0107e brojeve<\/em> uspostavi balans me\u0111u razli\u010ditim proturje\u010dnostima: izme\u0111u individualnog i kolektivnog, lokalnog i internacionalnog, prirode i artificijelnosti, popularne<\/em> i visoke<\/em> kulture, instrumentalnih ciljeva i humanisti\u010dkih vrijednosti. Va\u017eni su partneri arhitektima urbanisti koji razvijaju opse\u017enu planersku aktivnost i metodologiju integralnog planiranja<\/em> u razli\u010ditim teritorijalnim mjerilima. Oblikovanje interijera tako\u0111er je va\u017eno polje istra\u017eivanja u kojem se isku\u0161avaju postavke sinteze<\/em> plasti\u010dkih umjetnosti <\/em>pa hoteli udomljuju impresivne kolekcije umjetni\u010dkih i dizajnerskih radova.<\/p>\n\n\n\n

Rade\u0107i u osjetljivim ambijentima obilje\u017eenima bogatom urbanom i graditeljskom tradicijom, niz arhitekata koristi upravo turisti\u010dku arhitekturu za izgradnju novog urbano-kulturnog sloja u kojem se poku\u0161avaju definirati odrednice na\u0161e arhitekture<\/em>. Ta arhitektura korespondira s internacionalnim kretanjima, no ona odgovara i na lokalne kulturne, topografske i klimatske datosti te se time razvija i autenti\u010dnost. Turizam tako pokre\u0107e izgradnju sun\u010dane strane<\/em> Hrvatske i tada\u0161nje Jugoslavije, a hoteli i prate\u0107a infrastruktura postaju optimisti\u010dni ambijenti u kojima su pouke mediteranske kulture prenesene u specifi\u010dne oblike privremenog habitata i socijalnih praksi dokolice.<\/p>\n\n\n\n

Projekti prikazani na izlo\u017ebi pokazuju homogenost i visoku razinu lokalne arhitektonske kulture, ali i razli\u010ditost pojedina\u010dnih pristupa i poetika.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017ean dio izlo\u017ebe \u010dini serija realizacija turisti\u010dkih projekata, a dio kojih je uklju\u010den u selekciju izlo\u017ebe Concrete Utopia<\/em> u njujor\u0161kom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA). <\/p>\n\n\n\n

U sklopu izlo\u017ebe bit \u0107e prikazani i projekti arhitekata Ante Ro\u017ei\u0107a, Julija DeLuce, Matije Salaja, Borisa Maga\u0161a, Branka \u017dnidareca, Petra Ku\u0161ana uz originalne radove umjetnika Ede Murti\u0107a, Jagode Bui\u0107 i Du\u0161ana D\u017eamonje. <\/p>\n\n\n\n

Projekti prikazani na izlo\u017ebi: Hotel Maestral (Julije DeLuca, Ante Ro\u017ei\u0107, Matija Salaj, interijer: Bernardo Bernardi, 1962. \u2013 1965.), Brela, Hotel Berulia (Ante Ro\u017ei\u0107, interijer: Bernardo Bernardi, 1968. \u2013 1970.), Brela, Vila Berulia (Ante Ro\u017ei\u0107, 1967. \u2013 1970.), Brela, Turisti\u010dki centar Brela (Ante Ro\u017ei\u0107, interijer: Bernardo Bernardi, 1967. \u2013 1969.), Hotel Solaris (Boris Maga\u0161, 1967. \u2013 1968.), Zabla\u0107e pored \u0160ibenika, Hotelski kompleks Haludovo (Boris Maga\u0161, 1969. \u2013 1972.), Malinska, Hotel Adriatic II (Branko \u017dnidarec, 1971.), Opatija, Hotel Plat (Petar Ku\u0161an, 1969. \u2013 1971.), Mlini, Hotel Soline (Julije de Luca, J. Duma\u010di\u0107, 1973. \u2013 1982.), Brela <\/p>\n\n\n\n

Autor izlo\u017ebe: Maroje Mrdulja\u0161 <\/p>\n\n\n\n

Koautor izlo\u017ebe: Mira Stani\u0107<\/p>\n\n\n\n

Suradnici: <\/p>\n\n\n\n

Irena Baki\u0107, Sonja Halapir (aksonometrijski prikazi)<\/p>\n\n\n\n

Tin Jakopec, Nikola Brlek (makete)<\/p>\n\n\n\n

Miho K\u00e1rolyi (digitalizacija i obrada fotografija)<\/p>\n\n\n\n

Sr\u0111an Kova\u010devi\u0107 (snimanje i monta\u017ea video-intervjua s Borisom Maga\u0161em)<\/p>\n\n\n\n

Senad Zemunovi\u0107 (snimanje i monta\u017ea video-intervjua s Antom Ro\u017ei\u0107em)<\/p>\n\n\n\n

Libertas Means Freedom, Jadran film<\/p>\n\n\n\n

Fotografije: Aleksandar K\u00e1rolyi, CCN Images, Zagreb<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba se oslanja na umjetni\u010dko-istra\u017eiva\u010dki projekt Turisti\u010dka arhitektura i njene performanse<\/em> proveden na Arhitektonskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, voditelj umjetni\u010dko-istra\u017eiva\u010dkog projekta: Goran Rako<\/p>\n\n\n\n

Otvorenje izlo\u017ebe odr\u017eat \u0107e se sukladno Preporukama za sprje\u010davanje zaraze bole\u0161\u0107u COVID-19 tijekom odr\u017eavanja javnih doga\u0111anja i okupljanja, izdanim od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017ebu mo\u017eete pogledati do 31. listopada 2020., radnim danom od 9 do 19 i subotom od 10 do 13 sati.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izvor: http:\/\/www.oris.hr\/hr\/oris-plus\/suncana-strana-modernizma-turisticka-arhitektura-u-hrvatskoj-1962—1972,3005.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22936,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-22935","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Oris-izlozba.jpg?fit=540%2C360&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53985,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53985","url_meta":{"origin":22935,"position":0},"title":"Otvorenje izlo\u017ebe \u0110or\u0111a Romi\u0107a \u201eCentimetri humanosti\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvorenje izlo\u017ebe \u0110or\u0111a Romi\u0107a \u201eCentimetri humanosti\u201c odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 10. lipnja 2026. godine u 19:00 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC), Preradovi\u0107eva 21, Zagreb. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 3. srpnja 2026. Organizatori: Srpsko narodno vije\u0107e i Arhiv Srba u Hrvatskoj Autor projekta: Andrej \u0160imi\u0107 (autor projekta) i Davorka\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":22935,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Hrvatska kultura u Krakovu” (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":22935,"position":2},"title":"Radionica “Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52862","url_meta":{"origin":22935,"position":3},"title":"Ljiljana Dobrov\u0161ak, “Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Ljiljane Dobrov\u0161ak \"Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla\". U knjizi je iznesen sintetski pregled doprinosa pojedinaca \u017eidovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stolje\u0107a pa sve do stvaranja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Dodatne obavijesti: https:\/\/www.nacional.hr\/prve-tvornice-zidovi-su-ovdje-pokrenuli-industriju-moraju-ostati-dio-hrvatske-kulture\/","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak.webp?fit=500%2C750&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":22935,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":22935,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22935","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22935"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22935\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22937,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22935\/revisions\/22937"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22936"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22935"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22935"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22935"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}