{"id":22858,"date":"2020-09-29T17:02:55","date_gmt":"2020-09-29T17:02:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22858"},"modified":"2020-09-29T17:02:55","modified_gmt":"2020-09-29T17:02:55","slug":"pricaj-mi-o-europi-je-li-europa-dom-erzahle-mir-von-europa-ist-europa-ein-zuhause","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22858","title":{"rendered":"Pri\u010daj mi o Europi: Je li Europa dom? \/ Erz\u00e4hle mir von Europa: Ist Europa ein Zuhause?"},"content":{"rendered":"\n<p>U \u010detvrtak, 1. listopada 2020. u 19 sati u prostoru kina Urania u Zagrebu gostuju germanistica Aida Alagi\u0107, povjesni\u010dar Tvrtko Jakovina, novinarka i aktivistica Marinella Matej\u010di\u0107, politologinja Nora Sefa i knji\u017eevna prevoditeljica Truda Stama\u0107. Govornici \u0107e u ovom me\u0111ugeneracijskom dijalogu predstaviti svoj do\u017eivljaj Europe i otkriti je li ona za njih dom. Razgovor moderira Dragan Nikoli\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Seriju razgovara i doga\u0111anja pod nazivom \u201ePri\u010daj mi o Europi\u201c osmislio je Goethe-Institut u sklopu njema\u010dkog predsjedanja Vije\u0107em Europske unije s ciljem poticanja me\u0111ugeneracijskog dijaloga o Europi. Na temelju projekta \u201eEuropski arhiv glasova\u201c kustoski tim Edouard Barthen i Leona Lynen izabrao je dvadeset intervjua i na osnovu njih definirao razli\u010dite teme koje \u0107e biti u fokusu, kao \u0161to su: potraga za identitetom, Europa nacija, dijalog izme\u0111u Istoka i Zapada, europska javnost, Europa generacija, migracije i emigracije, kako \u017eivjeti Europu\u2026<\/p>\n\n\n\n<p>Projekt \u201eEuropski arhiv glasova\u201c inicirala je 2019. godine udruga \u201eArbeit an Europa\u201c. Taj arhiv obuhva\u0107a 50 intervjua s europskim svjedocima vremena koji su svi ro\u0111eni prije 1945. godine \u2013 osobama iz javnog \u017eivota koje su svojim intelektualnim stvarala\u0161tvom obilje\u017eile europski diskurzivni prostor i koje u intervjuima reflektiraju svoje \u017eivotno iskustvo u kontekstu europske ideje. Tema intervjua su osim toga i proces stvaranja ujedinjene Europe te dijelom jo\u0161 i osobna iskustva rata, \u017eivota u diktaturi i izbjegli\u0161tva. Intervjue su vodili mladi ljudi iz zemalja iz kojih dolaze osobe koje su intervjuirane, i to na njihovom materinskom jeziku. U Hrvatskoj su intervju vo\u0111eni s Irenom Vrkljan i Trudom Stama\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Broj osoba u prostoru kina Urania ograni\u010den je u skladu s propisanim epidemiolo\u0161kim mjerama i zato je dobro do\u0107i ranije. No\u0161enje maske je obavezno.<\/p>\n\n\n\n<p>Doga\u0111aj \u0107e se prenositi u\u017eivo na na\u0161oj Facebook-stranici i Youtube-kanalu Goethe-Instituta Kroatien.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p>Wir bringen euch einen generations\u00fcbergreifenden Dialog mit Europa im Mittelpunkt: Truda Stama\u0107, Aida Alagi\u0107, Nora Sefa, Marinella Matej\u010di\u0107 und Tvrtko Jakovina unterhalten sich \u00fcber ihr Erlebnis von Europa und entdecken, ob Europa ihr Zuhause ist. Das Gespr\u00e4ch wird von Ivana Dragi\u010devi\u0107 moderiert.<\/p>\n\n\n\n<p>Eine Reihe von Vortr\u00e4gen und Veranstaltungen mit dem Titel \u201eErz\u00e4hle mir von Europa\u201c wurde vom Goethe-Institut anl\u00e4sslich der deutschen Ratspr\u00e4sidentschaft der Europ\u00e4ischen Union mit dem Ziel entworfen, den generationen\u00fcbergreifenden Dialog \u00fcber Europa zu f\u00f6rdern. Aus dem Projekt \u201eEurop\u00e4isches Archiv der Stimmen\u201c w\u00e4hlte das Kuratorenteam Edouard Barthen und Leona Lynen zwanzig Interviews aus und stellte verschiedene wiederkehrende Themen fest, z. B.: Suche nach Identit\u00e4t, Europa der Nationen, Ost-West-Dialog, europ\u00e4ische \u00d6ffentlichkeit, Europa der Generationen, Migration und Auswanderung, wie man Europa lebt&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>Das Projekt \u201eEurop\u00e4isches Archiv der Stimmen\u201c wurde 2019 vom Verein \u201eArbeit an Europa\u201c initiiert. Dieses Archiv umfasst 50 Interviews mit europ\u00e4ischen Zeitzeug*innen, die alle vor 1945 geboren wurden. Personen aus dem \u00f6ffentlichen Leben, die mit ihrer Arbeit den europ\u00e4ischen Diskurs mitgestaltet haben, reflektieren in den Interviews ihre Lebenserfahrungen im europ\u00e4ischen Kontext. Das Thema des Interviews sind auch die Prozesse zur Schaffung eines geeinten Europas und zum Teil pers\u00f6nliche Erfahrungen mit Krieg, Leben in einer Diktatur und Flucht. Die Interviews wurden von jungen Menschen aus den L\u00e4ndern, aus denen die Befragten kamen, in ihrer Muttersprache gef\u00fchrt. In Kroatien wurden Interviews mit Irena Vrkljan und Truda Stama\u0107 gef\u00fchrt.<\/p>\n\n\n\n<p>Die Anzahl der Personen im Kino Urania a ist begrenzt im Sinne der vorgeschriebenen Ma\u00dfnahmen gegen COVID-19 und deswegen w\u00e4re es gut, etwas fr\u00fcher zu kommen. Mundschutz ist Pflicht.<\/p>\n\n\n\n<p>Die Veranstaltung wird live auf unserer Facebook-Seite und dem Youtube-Kanal des Goethe-Instituts Kroatien \u00fcbertragen.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/727695671168336\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/727695671168336\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22859,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-22858","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Europa.jpg?fit=851%2C605&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":22858,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":22858,"position":1},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":22858,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":22858,"position":3},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":22858,"position":4},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":22858,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22858","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22858"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22858\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22860,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22858\/revisions\/22860"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22859"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22858"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22858"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22858"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}