{"id":2285,"date":"2016-05-22T22:00:05","date_gmt":"2016-05-22T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2285"},"modified":"2016-05-22T22:00:05","modified_gmt":"2016-05-22T22:00:05","slug":"vera-mutafcieva-povijesni-roman-slucaj-dzem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2285","title":{"rendered":"Vera Mutaf\u010dieva, povijesni roman \u201cSlu\u010daj D\u017eem\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Vera Mutaf\u010dieva<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Slu\u010daj D\u017eem<\/font><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izdava\u010d: Sandorf <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Godina izdanja: 2016.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Broj stranica: 550<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Petnaesto stolje\u0107e prebogato je povijesnim doga\u0111ajima i slavnim li\u010dnostima: kraj srednjega vijeka i po\u010detak novoga doba, otkri\u0107e Novog svijeta, pad Carigrada, kraj rekonkviste i po\u010detak \u0161panjolske inkvizicije…, Leonardo da Vinci, Ivana Orleanska, Vlad Tepe\u0161, Matija Korvin, Botticelli, Kopernik, Gutenberg…<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Me\u0111utim, u tom zbivanjima bogatom stolje\u0107u, izme\u0111u imena vladara, papa, umjetnika i svakojakih pustolova, neprimjetno se provla\u010di jo\u0161 jedno ime koje je, iz pomalo neobja\u0161njivih razloga, ostalo manje poznato \u2013 ime D\u017eem sultana.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nakon smrti Mehmeda II. Osvaja\u010da 1481. dolazi do sukoba izme\u0111u njegova dva sina, D\u017eema i Bajazita. Bje\u017ee\u0107i od Bajazitove odmazde, D\u017eem pronalazi uto\u010di\u0161te kod viteza ivanovaca na Rodosu. Postupno, u i\u0161\u010dekivanju vojne pomo\u0107i kr\u0161\u0107anske Europe, postaje njezin zato\u010denik i adut u borbama protiv Turaka.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Lucidan i maestralan roman Vere Mutaf\u010dieve otkriva tragi\u010dnu dimenziju ovoga autenti\u010dnog povijesnog junaka, nesu\u0111enog vladara i pjesnika, i baca novo svjetlo na odnos Istoka i Zapada na uvijek nemirnome Mediteranu.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Vera Mutaf\u010dieva zapo\u010dela je svoje knji\u017eevno djelovanje 1952. pi\u0161u\u0107i stru\u010dne \u010dlanke i monografije o povijesti Bugarske u Osmanskom Carstvu te o povijesti Balkana. Autorica je trideset i pet romana te vi\u0161e od osamdeset \u010dlanaka. Roman Slu\u010daj D\u017eem<\/i> \u2013 koji stoji uz bok najboljim svjetskim povijesnim romanima \u2013 do\u017eivio je deset izdanja na bugarskome, prevedenje na brojne svjetske jezike, a po prvi put je dostupan i na hrvatskom jeziku.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: <\/font>http:\/\/www.sandorf.hr\/portfolioa_hr.php<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Miljenko Jergovi\u0107<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u2018Slu\u010daj D\u017eem\u2019, veliki bugarski roman o ubogom osmanskom princu i Europi na\u0161ih dana<\/font><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.jergovic.com\/subotnja-matineja\/slucaj-dzem-veliki-bugarski-roman\/<\/a><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2285","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54980,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54980","url_meta":{"origin":2285,"position":0},"title":"Jurica Pavi\u010di\u0107, “\u017digice”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Ni\u0161ta se od toga nije trebalo dogoditi. A ipak, dogodilo se \u2013 onako kako se nad isto\u010dnim Jadranom dogodilo tisu\u0107u puta, ponavljaju\u0107i isti, vje\u010dni obrazac, stariji od ljudi, stariji od ku\u0107a, gradova, nacija i jezika\u2026 Orkanska bura rasplamsa zastra\u0161uju\u0107i po\u017ear koji spali planinu i ugrozi grad Split. Policija je uvjerena\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Zigice.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":2285,"position":1},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":2285,"position":2},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55214,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55214","url_meta":{"origin":2285,"position":3},"title":"Komentari slu\u010daja ka\u017enjavanja etnomuzikologinje i pjeva\u010dice Svetlane Spaji\u0107 zbog videa izvo\u0111enja tradicijske pjesme “Oj Krajino, moja mila mati”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Slu\u010daj ka\u017enjavanja etnomuzikologinje i pjeva\u010dice Svetlane Spaji\u0107 u Zadru zbog videa izvo\u0111enja tradicijske pjesme \"Oj Krajino, moja mila mati\" prethodno objavljenog na dru\u0161tvenim mre\u017eama izazvao je brojne kriti\u010dke i polemi\u010dke komentare, me\u0111u njima i povjesni\u010dara i drugih autora. Iz medija: https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/pjevacicu-kaznili-zbog-rijeci-krajina-povjesnicar-ta-rijec-je-na-bascanskoj-ploci\/2825843.aspx https:\/\/ideje.hr\/presuda-svetlani-spajic-kako-smo-prognali-vlastitu-rijec-krajina https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/dvostruke-konotacije-postoje-samo-kad-je-u-pitanju-ustasovanje-kod-krajine-i-sajkace-ih-nema-15741356 https:\/\/misao.hr\/zabranimo-pjesmu-i-sve-smo-probleme-u-drustvu-rijesili-slucaj-svetlane-spajic\/ https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/hocemo-li-uskoro-opet-imati-i-verbalni-delikt-1993647 https:\/\/ravnododna.com\/sudenje-svetlani-spajic-sram-nas-bilo https:\/\/www.portalnovosti.com\/krajina-para-sudske-usi https:\/\/www.portalnovosti.com\/oj-krajino-jebem-li-ti-mati https:\/\/www.popodnevnik.hr\/blog\/vlahovic-ideja-velike-srbije-stara-je-barem-200-godina-to-je-kontekst-pjesme-oj-krajino\/581 https:\/\/p-portal.net\/svetlana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":2285,"position":4},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54778,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54778","url_meta":{"origin":2285,"position":5},"title":"Boris Akunin, “Pelagija i crni monah”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"U ovom romanu \u010ditatelji mogu \u010duti odjeke Tolstoja, Dostojevskog i \u010cehova, u\u017eivati u intrigantnom krimi\u0107u i u dobroj knji\u017eevnosti. Los Angeles Times Mali ruski gradi\u0107 Zavol\u017esk nije se jo\u0161 do kraja oporavio od slu\u010daja Bijelog buldoga, a njegovu je snenu ruralnu rutinu uzdrmala jo\u0161 jedna neobi\u010dna pojava. U grad je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2285"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2285\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}