{"id":22803,"date":"2020-09-25T17:19:49","date_gmt":"2020-09-25T17:19:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22803"},"modified":"2020-09-25T17:21:03","modified_gmt":"2020-09-25T17:21:03","slug":"strip-serijal-jugurta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22803","title":{"rendered":"Strip serijal \u201cJugurta\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Nakladnik Frontispis zapo\u010deo je 2020. objavljivanje hrvatskog izdanja strip serijala &#8220;Jugurta&#8221; koji je po\u010deo izlaziti u belgijskom \u010dasopisu Tintin 1968. godine. Inspiriran je djelom &#8220;Ratovi protiv Jugurte&#8221; rimskog povjesni\u010dara Gaja Salustija Krispa i usmenim legendama o pobuni numidskog kralja protiv najmo\u0107nijeg carstva antike.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>JUGURTA (1. KNJIGA)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Inspiriran povijesnim djelom Gaja Salustija Krispa i usmenim legendama o pobuni numidskog kralja protiv najmo\u0107nijeg carstva antike, ovaj serijal scenarista Jean-Luca Vernala (1944. \u2013 2017.) specifi\u010dan je po tome \u0161to su ga crtala dva ponajbolja Tintinova crta\u010da, Hermann Huppen (r. 1938.) i Franz Drappier (1948. \u2013 2003.).<\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga sadr\u017ei tri nastavka:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pustinjski lavi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Jugurta, ne\u0107ak kralja Micipse, vladara Numidije, satelitske dr\u017eave Rimske Republike, svojim vrlinama izaziva ljubomoru prijestolonasljednika Hijempsala i Adherbala, koji ga spletkama \u0161alju u pogibeljnu misiju. Ovjen\u010dan slavom svojih ratni\u010dkih podviga, Jugurtine ambicije rastu i \u017eeli vladati sam. Nakon Hijempsalove vi\u0161e-manje slu\u010dajne smrti, Rimljani dijele Numidiju popola.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Keltiberska kaciga<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Mir izme\u0111u dvaju prin\u010deva ne traje dugo. Adherbalovo masovno trovanje stanovni\u0161tva izaziva Jugurtinu odmazdu i opsadu Cirte, grada pod rimskom za\u0161titom. Republika jo\u0161 pamti karta\u0161kog neprijatelja i ne mo\u017ee tolerirati takvog despota na svojim granicama, te \u0161alje svoje legije na afri\u010dke obale. Gerilski rat i mito put su do novog mira, no Rim sumnja u Jugurtinu iskrenost.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>No\u0107 \u0161korpiona<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u0161le su godine&#8230; Jugurtu nalazimo u zatvoru Tulijanumu, gdje je dospio nakon izdaje najbli\u017eeg saveznika. Rimskim du\u017enosnicima je i pora\u017eeni neprijatelj opasnost, pa ga se odlu\u010duju rije\u0161iti isceniranim ubojstvom. Na scenu stupa pas bez gospodara, Habrija, koji \u0107e u\u010diniti sve da skrati muke svom nekada\u0161njem neprijatelju&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>JUGURTA 2. KNJIGA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nakon uspje\u0161nog obnavljanja serijala, scenarist Jean-Luc Vernal i Franz Drappier stvaraju nove nastavke ritmom od jednog ili dva godi\u0161nje. Isprva svaki od njih tvori zasebnu pri\u010du, no, kad se glavnom junaku pridru\u017ei Vanija,radnja po\u010dinje te\u0107i kontinuirano.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga sadr\u017ei tri nastavka:<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">OTOK USKRSNU\u0106A<\/h5>\n\n\n\n<p>Pobjegav\u0161i iz rimskog ropstva, Jugurta okuplja numidske izbjeglice i bretonske Gale u potrazi zanovom domovinom. Iskrcav\u0161i se na pusti otok, stvaraju utopijsko dru\u0161tvo koje brzo dosadi Habriji. Prilikom jednog izleta u udaljeniji kraj, on otkriva davno napu\u0161teni grad. Idilu \u0107e naru\u0161iti invazija do\u0161ljaka sa sjevera koji sa sobom nose tajnu iz pro\u0161losti otoka\u2026<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">RAT SEDAM BRE\u017dULJAKA<\/h5>\n\n\n\n<p>Galijom haraju rimske legije i odvode stanovni\u0161tvo u ropstvo. Impulzivni poglavica Amnorikspokre\u0107e pohod kojem je cilj kona\u010dno uni\u0161tenje Vje\u010dnoga grada. Jugurta se udru\u017euje s Amnoriksovim protivnicima, Brentom i Luernom, i okuplja drugu galsku vojsku, oja\u010danu vojnicima iz Utopije.U ru\u0161evinama spaljene Placencije, Jugurta spa\u0161ava djevojku s darom vidovitosti, Vaniju\u2026<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">STEPSKI VUKOVI<\/h5>\n\n\n\n<p>Jugurta i Vanija padaju u zarobljeni\u0161tvo kretskih pirata i bivaju odvedeni na Crno more, u Pontsko kraljevstvo, kojim vlada beskrupulozni vladar \u017eeljan mo\u0107i, Mitridat VI. Vanija slijedi svoju sudbinui odlazi prema izlaze\u0107em suncu, a Jugurta svladava mnoge prepreke kako bi joj se pridru\u017eio. Putuju\u0107i sibirskom stepom sti\u017eu na drugi kraj svijeta \u2013 pred veliki zid.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-frontispis\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"xSTRLZKwFw\"><a href=\"https:\/\/frontispis.com\/strip\/strip-jugurta-1\/\">Jugurta 1<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Jugurta 1&#8221; &#8212; Frontispis\" src=\"https:\/\/frontispis.com\/strip\/strip-jugurta-1\/embed\/#?secret=xSTRLZKwFw\" data-secret=\"xSTRLZKwFw\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-frontispis\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"D9WjcjyG52\"><a href=\"https:\/\/frontispis.com\/strip\/jugurta-2\/\">Jugurta 2<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Jugurta 2&#8221; &#8212; Frontispis\" src=\"https:\/\/frontispis.com\/strip\/jugurta-2\/embed\/#?secret=D9WjcjyG52\" data-secret=\"D9WjcjyG52\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.culturenet.hr\/default.aspx?id=99932\">https:\/\/www.culturenet.hr\/default.aspx?id=99932<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22804,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-22803","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/JUGURTA-01.jpg?fit=884%2C1230&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53627,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","url_meta":{"origin":22803,"position":0},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu O upravljanju carstvom o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":22803,"position":1},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda &#8211; sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53897,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53897","url_meta":{"origin":22803,"position":2},"title":"Objavljena online baza bizanskih pe\u010data (DBBS)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Baza podataka bizantskih olovnih pe\u010data (DBBS) (njem. Datenbank byzantinischer Bleisiegel) zami\u0161ljena je kao tehni\u010dko pomagalo za sve discipline koje se bave bizantskim olovnim pe\u010datima i bizantskom povije\u0161\u0107u u naj\u0161irem smislu. Povijesno gledano, baza obuhva\u0107a razdoblje od tzv. kasne antike, odnosno ranobizantskog carstva u 4. do 5. stolje\u0107u, pa sve do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":22803,"position":3},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":22803,"position":4},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53460,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53460","url_meta":{"origin":22803,"position":5},"title":"Poziv na javno savjetovanje na temu obrazovanja o ba\u0161tini antifa\u0161izma","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sudjelovanje u javnom savjetovanju pod nazivom \u201dKako danas pristupamo ba\u0161tini stradanja i antifa\u0161izma? Drugi svjetski rat i antifa\u0161izam u suvremenim muzejskim, umjetni\u010dkim i obrazovnim praksama\u201d o kvalitetnijem informiranju mladih i drugog zainteresiranog gra\u0111anstva o mjestima stradanja te antifa\u0161isti\u010dkog otpora i ba\u0161tini antifa\u0161izma koje \u0107e se odr\u017eati u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22803","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22803"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22803\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22806,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22803\/revisions\/22806"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22804"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22803"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22803"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22803"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}