{"id":22800,"date":"2020-09-24T21:14:42","date_gmt":"2020-09-24T21:14:42","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22800"},"modified":"2022-09-19T13:40:24","modified_gmt":"2022-09-19T13:40:24","slug":"premijera-predstave-cement","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22800","title":{"rendered":"Premijera predstave “Cement”"},"content":{"rendered":"\n

“Gleb \u010cumalov se nakon nekoliko godina gra\u0111anskog rata i Oktobarske revolucije vra\u0107a ku\u0107i gdje se zatekne u tvornici cementa koja, usprkos godinama revolucionarnih te\u017enji za preuzimanjem privatnog vlasni\u0161tva, samuje, prazna i neaktivna. Njegov je povratak ku\u0107i istodobno i povratak \u017eeni i zajedni\u010dkom djetetu. Ali \u017eena mu ne uzvra\u0107a. Zaljubljena je: njezina je ljubav sad Revolucija, tijelo i srce su joj zape\u010da\u0107eni. Od tog je trenutka Glebov cilj dvostruk: uvjeriti novu vlast da omogu\u0107i ljudima\/radnicima osposobiti cementaru koja bi mogla raditi i proizvoditi i vi\u0161e i bolje nego prije, te ponovno pridobiti srce svoje odjednom emancipirane \u017eene.”<\/p>\n\n\n\n

—<\/p>\n\n\n\n

ZKM PREMIJERA: CEMENT 25.RUJNA<\/p>\n\n\n\n

Ljubav u doba revolucije – jedna od najve\u0107ih ljubavnih pri\u010da svjetske knji\u017eevnosti 25. rujna u 20:00 sati premijerno na daskama ZKM-a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Podsjetimo, premijera Cementa<\/em> bila je najavljivana jo\u0161 u o\u017eujku, ali je zbog lockdowna koji je zapo\u010deo ba\u0161 uo\u010di premijere, ZKM radi pandemije kao i ostala kazali\u0161ta morao zatvoriti svoja vrata.  A sad vas pozivamo na premijeru Cementa<\/em> pod sloganom ove sezone Vrati se u normalu<\/em>. Vratite se umjetnosti koja se ba\u0161 u tom trenutku doga\u0111a i stvara pred vama upravo u kazali\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

U re\u017eiji Sebastijana Horvata<\/strong> prvi put u Hrvatskoj u Zagreba\u010dkom kazali\u0161tu mladih (ZKM)<\/strong><\/a> \u2013 napokon 25. rujna gledatelji imaju priliku premijerno pogledati “Cement” dramu velikog njema\u010dkog dramati\u010dara Heinera M\u00fcllera<\/strong>, koji je preina\u010dio istoimeni roman socrealisti\u010dkog pisca Fjodora Gladkova<\/strong>. Cement<\/em> je, prema redatelju Horvatu, jedna od najve\u0107ih ljubavnih pri\u010da svjetske dramske knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n

U predstavi glume: Rakan Rushaidat<\/strong>, Sreten Mokrovi\u0107<\/strong>, Ugo Korani<\/strong>, Nata\u0161a Kope\u010d<\/strong>, Petra Svrtan<\/strong>, Milica Manojlovi\u0107<\/strong>, Tina Orlandini<\/strong>, Barbara Prpi\u0107<\/strong>, Pjer Meni\u010danin<\/strong>, Dado \u0106osi\u0107<\/strong>, Vedran \u017divoli\u0107<\/strong>, Toma Medve\u0161ek<\/strong>, Mateo Videk<\/strong> i Milivoj Beader<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Gleb \u010cumalov<\/strong> se nakon nekoliko godina gra\u0111anskog rata i Oktobarske revolucije vra\u0107a ku\u0107i gdje se zatekne u tvornici cementa koja, usprkos godinama revolucionarnih te\u017enji za preuzimanjem privatnog vlasni\u0161tva, samuje, prazna i neaktivna. Njegov je povratak ku\u0107i istodobno i povratak \u017eeni i zajedni\u010dkom djetetu.<\/p>\n\n\n\n

Ali \u017eena mu ne uzvra\u0107a. Zaljubljena je: njezina je ljubav sad Revolucija, tijelo i srce su joj zape\u010da\u0107eni. Od tog je trenutka Glebov cilj dvostruk: uvjeriti novu vlast da omogu\u0107i ljudima\/radnicima osposobiti cementaru koja bi mogla raditi i proizvoditi i vi\u0161e i bolje nego prije, te ponovno pridobiti srce svoje odjednom emancipirane \u017eene.<\/p>\n\n\n\n

Cement<\/em> je ljubavno pismo u nekom trenutku prijeloma, reza izme\u0111u postoje\u0107ega i radikalno novoga, naslikanog brutalno surovom silom i mrakom, koji u pisanju neumoljivo ispovijedaju vjeru da sve to jest i mora biti, bez obzira na stravi\u010dne ishode, i da je na\u0161a budu\u0107nost, budu\u0107nost \u010dovje\u010danstva to\u010dno taj prijelom, ili\u2026 je uop\u0107e ne\u0107e biti’.<\/p>\n\n\n\n

Reprizne izvedbe od 26. – 30. rujna.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/www.zekaem.hr\/vijesti\/zkm-premijera-cement-25-rujna\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22801,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[22,3],"tags":[],"class_list":["post-22800","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kazalisne-predstave","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/ZKM-CEMENT.jpg?fit=400%2C300&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":22800,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":22800,"position":1},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":22800,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":22800,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":22800,"position":4},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":22800,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22800","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22800"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22800\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22802,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22800\/revisions\/22802"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22801"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22800"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22800"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22800"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}