Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb i Ma\u0111arski nacionalni muzej, Budimpe\u0161ta
s ponosom najavljuju izlo\u017ebeni doga\u0111aj godine<\/p>\n\n\n\n
ARS ET VIRTUS<\/strong> Malo je naroda u Europi \u010dija je povijesna sudbina toliko isprepletena kao sudbina Hrvata i Ma\u0111ara.<\/em><\/p>\n\n\n\n Izlo\u017eba u Galeriji Klovi\u0107evi dvori i Ma\u0111arskome nacionalnom muzeju pru\u017eit \u0107e uvid u dodire na podru\u010dju kulture i likovnih umjetnosti. Prikazat \u0107e najljep\u0161e umjetnine iz ba\u0161tine ma\u0111arsko-hrvatskih veza u kronolo\u0161kome rasponu od srednjega vijeka do 1918. godine.<\/p>\n\n\n\n Jedan od najljep\u0161ih arhitektonskih spomenika dinastije Arpadovi\u0107 u Hrvatskoj jest zvonik crkve zadarskih benediktinki koji je 1105. godine podigao kralj Koloman Arpadovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kraljevske dinastije Arpadovi\u0107a i An\u017euvinca \u0161irile su kult ugarskih svetaca, stoga \u0107e dragocjenim djelom zajedni\u010dke ba\u0161tine postati brojne crkve \u010diji su za\u0161titnici upravo sveti Stjepan, sveti Emerik, sveti Ladislav, sveta Elizabeta i sveta Margareta, a iznimnu \u0107e vrijednost u europskim razmjerima ostvariti njima posve\u0107ene slike, kipovi i zlatarski radovi, osobito u doba baroka.<\/p>\n\n\n\n Na dvoru Matija\u0161a Korvina stvaraju umjetnici Hrvatskog primorja i Dalmacije od kojih je najpoznatiji Ivan Duknovi\u0107, veliki majstor hrvatske renesanse, dok \u0107e na dvoru Ludovika II. izme\u0111u 1523. i 1526. iluminirati Julije Klovi\u0107, najve\u0107i majstor renesansne minijature.<\/p>\n\n\n\n U razdoblju od 15. do 17. stolje\u0107a veliku \u0107e ulogu borbi protiv Osmanlijskog carstva imati Hrvati. Jedno od dvanaest hrvatskih plemena \u010dija se imena spominju uz Pactu conventu <\/em>1102. godine, bribirski su knezovi \u0160ubi\u0107i. Njihov je kasniji uspon vezan uz posjed Zrin na padinama Zrinske gore, uz lijevu obalu rijeke Une, po kojem \u0107e obitelj promijeniti ime u Zrinski. Uloga Zrina kao utvrde u obrani od Osmanlija obilje\u017eila je i sudbinu obitelji iz koje potje\u010du slavni junaci u vi\u0161estoljetnim ratovanjima s Osmanlijama, od Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog Sigetskog do Nikole VII. Zrinskog. Osim ratnih pothvata i juna\u0161tva, obitelj se isti\u010de sakupljanjem umjetni\u010dkih djela i knjiga, a njezini \u010dlanovi kao knji\u017eevnici i pjesnici. Zrinski pripadaju, kako je ve\u0107 vi\u0161e puta istaknuto, i hrvatskoj i ma\u0111arskoj kulturi. U 18. i dijelom 19. stolje\u0107u aristokratske obitelji Fe\u0161teti\u0107, Erd\u00f6dy, Batthy\u00e1ny, Dra\u0161kovi\u0107, Peja\u010devi\u0107, Jankovi\u0107 i druge imaju posjede u Hrvatskoj i Ugarskoj, gdje su kao naru\u010ditelji i mecene igrali ozbiljnu ulogu u povijesti veza dvaju naroda na podru\u010dju umjetnosti i kulture.<\/p>\n\n\n\n Devetnaesto je stolje\u0107e, kao stolje\u0107e revolucija i nacionalnih te\u017enji, istodobno razdoblje suprotnosti i prijepora ma\u0111arskog i hrvatskog naroda gdje se izmjenjuju netrpeljivost, ali i osje\u0107aj privr\u017eenosti ovisno o prilikama u Habsbur\u0161kom\/Austro-Ugarskom carstvu.<\/p>\n\n\n\n U nagodbenom periodu, nakon 1868., Hrvatska \u0107e u okviru ugarskog dijela Monarhije zadr\u017eati autonomiju na podru\u010dju unutarnjih poslova, pravosu\u0111a, kulture i \u0161kolstva. Unato\u010d politi\u010dkim razmiricama gradovi poput Zagreba i Rijeke razvijat \u0107e svoju gospodarsku, kulturnu i umjetni\u010dku infrastrukturu na osnovu koje \u0107e se prometnuti u vode\u0107a sredi\u0161ta regije. Upravo na podru\u010dju arhitekture, ali i slikarstva i skulpture, ma\u0111arsko-hrvatske veze \u0107e katkad i nevidljivo kreirati zajedni\u010dko naslje\u0111e. Kruna tih odnosa ostvarit \u0107e se na Milenijskoj izlo\u017ebi 1896. godine u Budimpe\u0161ti kojom se slavilo 1000 godina dolaska Ma\u0111ara u Panonski bazen kada \u0107e se hrvatska umjetnost, gospodarstvo i znanost u autonomnim prostorima, za to posebno projektiranim i dizajniranim paviljonima predstaviti na najbolji mogu\u0107i na\u010din, a napori u\u010dinjeni u tome pravcu trasirat \u0107e putove modernizacije na svim navedenim podru\u010djima. Slikarskim, kiparskim i arhitektonskim svjedocima ove kulminacije zaklju\u010dit \u0107e se i na\u0161a izlo\u017eba i to remek-djelima najzna\u010dajnijih umjetnika razdoblja, napose slikama hrvatskog i ma\u0111arskog slikara Vlahe Bukovca i Mih\u00e1lya Munk\u00e1csya \u010dija su djela bila izlagana na spomenutoj izlo\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n Ne propustite jedinstvenu priliku upoznati se sa vi\u0161estoljetnom ba\u0161tinom dvaju naroda povezanih zajedni\u010dkom pro\u0161losti koja je iznjedrila remek-djela europske umjetnosti poput jednog od najljep\u0161ih predmeta zlatarstva kasnog srednjeg vijeka \u0160krinje sv. \u0160imuna, najstarijeg sa\u010duvanog djela \u0161tafelajnog slikarstva Raspe\u0107a, G. F. Tolmezza, zlatnoga jelena nekada u posjedu Zrinskih, antependija iz benediktinske crkve u Zadru iz 14. stolje\u0107a, koji se danas nalazi u Muzeju primijenjenih umjetnosti u Budimpe\u0161ti. Mo\u0107i \u0107ete vidjeti i nikada izlaganu hrvatsku zastavu iz sredine 17. stolje\u0107a s latinskim natpisom Croatiae<\/em> te \u0161ahiranim grbom Hrvatske Kraljevine koja \u0107e biti samo za ovu priliku po prvi puta posu\u0111ena iz Privatne zaklade obitelji Esterh\u00e1zy u Austriji. Izlo\u017eene \u0107e biti i kaciga i sablja Nikole Zrinskog iz Kunsthistorisches muzeja u Be\u010du. Posebnu senzaciju \u010dini monumentalna Bukov\u010deva slika Dubravka<\/em> koja je otkupom ma\u0111arske vlade s Milenijske izlo\u017ebe 1896. godine do\u0161la u posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpe\u0161ti. Brojni \u0107e predmeti hrvatsko-ma\u0111arskih umjetni\u010dkih veza biti prikupljeni iz najzna\u010dajnijih ma\u0111arskih muzejskih institucija, a Ma\u0111arski nacionalni muzej kao partner izlo\u017ebe posudit \u0107e neke od svojih najvrjednijih umjetnina. U Hrvatskoj \u0107e se predmeti posu\u0111ivati iz crkvenih i samostanskih riznica, muzeja i galerija te arhiva i knji\u017enica kao i privatnih kolekcija.<\/p>\n\n\n\n Na tragu izlo\u017ebe o vezama Zagreba i Be\u010da, a u istome ciklusu u kojem kroz lokalnu selekciju umre\u017eujemo hrvatsku umjetnost na globalnome planu, ova \u0107e izlo\u017eba kao plod suradnje dviju nacionalnih muzejskih institucija te hrvatskih i ma\u0111arskih stru\u010dnjaka apostrofirati i revalorizirati dosada\u0161nje poimanje hrvatsko-ma\u0111arskih me\u0111usobnih dodira i to ne samo na planu umjetnosti, ve\u0107 i kulture op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n Tu povijesnu sudbinsku povezanost, mo\u017eda neo\u010dekivano, u doba najja\u010dih hrvatsko-ma\u0111arskih politi\u010dkih sukoba, najljep\u0161e je opisao najve\u0107i pobornik ideje hrvatske neovisnosti u 19. stolje\u0107u, nekada\u0161nji student pe\u0161tanskog sveu\u010dili\u0161ta, ina\u010de o\u0161tar kriti\u010dar tada\u0161nje budimpe\u0161tanske (i be\u010dke) politike, Ante Star\u010devi\u0107, koji je do\u0161ao do uvjerenja da Bog nije stvorio, da zemljopisno nisu namje\u0161\u0107ena osim Hrvata i Ma\u0111ara dva naroda, koji bi tako bili upu\u0107eni i pozvani na me\u0111usobno prijateljstvo i upravo bratimstvo<\/em>. S druge strane knji\u017eevnik J\u00f3zsef Bajza \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti je 1918., u vrijeme ukidanja hrvatsko-ugarske dr\u017eavne zajednice, napisao sljede\u0107e: \u201eJedan od najgrje\u0161nijih propusta sada zatvorenog razdoblja ma\u0111arsko-hrvatske unije bilo je potpuno zapostavljanje ma\u0111arsko-hrvatskih dru\u0161tvenih veza. Poku\u0161ajmo stvoriti takve veze!\u201d <\/em>Izlo\u017eba, koja \u0107e se otvoriti u Zagrebu, u Klovi\u0107evim dvorima u rujnu, a krajem godine i u Ma\u0111arskom nacionalnom muzeju u Budimpe\u0161ti, bit \u0107e konkretan dokaz preporoda takvih veza. Nadamo se da \u0107e potvrditi Bajzine rije\u010di: \u201eI nije mogu\u0107e da je osamsto godina su\u017eivota bio samo hir povijesti. Nije mogu\u0107e da smo mogli provesti zajedno toliko vremena, da nije postojalo me\u0111u nama duhovno srodstvo<\/em>.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n ARS ET VIRTUS<\/strong> Izlo\u017ebu su zajedno organizirali Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb i Ma\u0111arski nacionalni muzej, Budimpe\u0161ta na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske u prigodi predsjedanja Republike Hrvatske Vije\u0107em Europske unije 2020 godine.<\/p>\n\n\n\n Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 24. rujna \u2013 22. studenoga 2020.
HRVATSKA \u2013 MA\u0110ARSKA. 800 GODINA ZAJEDNI\u010cKE KULTURNE BA\u0160TINE<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Ugarski je kralj Ladislav Sveti utemeljenjem zagreba\u010dke biskupije udario temelje razvoju dana\u0161njeg glavnoga grada Hrvatske. Njegov je nasljednik Koloman 1102. okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije u Biogradu na Moru te je od toga povijesnog trenutka po\u010dela postojati ugarsko-hrvatska dr\u017eavna zajednica koja se pokazala najduljim i najmirnijim dr\u017eavnim su\u017eivotom u Europi. Od 1102. do 1918. Hrvati i Ma\u0111ari proveli su u istoj dr\u017eavnoj zajednici, a zajedni\u010dki \u017eivot je u ve\u0107em dijelu svoga trajanja bio na dobrobit i jednima i drugima.<\/p>\n\n\n\n
Oba naroda determinirana su kr\u0161\u0107anskom vjerom i latinskim srednjovjekovljem svrstavaju\u0107i se tako neprijeporno u obrazovane narode zapadnog djela Europe. Liturgijske knjige i predmeti doneseni u Zagreb prilikom osnutka biskupije remek-djela su romani\u010dke knji\u017eevnosti, zlatarstva, tekstilne umjetnosti i minijaturnog slikarstva.<\/p>\n\n\n\n
S An\u017euvincima je do\u0161la europeizacija i internacionalizacija Hrvatsko-Ugarske Krune. Remek-djelo zlatarske umjetnosti jest srebrna \u0160krinja svetog \u0160imuna, poklon Elizabete Kotromani\u0107, supruge Ludovika I. Velikog.<\/p>\n\n\n\n
HRVATSKA-MA\u0110ARSKA: 800 GODINA ZAJEDNI\u010cKE KULTURNE BA\u0160TINE<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Ma\u0111arski nacionalni muzej, Budimpe\u0161ta, 16. prosinca 2020. \u2013 15. o\u017eujka 2021.<\/strong><\/p>\n\n\n\n