{"id":2274,"date":"2016-05-19T22:00:05","date_gmt":"2016-05-19T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2274"},"modified":"2016-05-19T22:00:05","modified_gmt":"2016-05-19T22:00:05","slug":"u-trogiru-pronaden-segment-nekropole-iz-1-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2274","title":{"rendered":"U Trogiru prona\u0111en segment nekropole iz 1. stolje\u0107a"},"content":{"rendered":"

<\/font><\/p>\n

Otkri\u0107e rimske nekropole<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izuzetno va\u017eno i jedinstveno otkri\u0107e: u Trogiru prona\u0111en segment nekropole iz 1. stolje\u0107a! <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Krajem pro\u0161log tjedna Muzej grada Trogira zaprimio je poziv obitelji Bili\u0107 (Panto) o pronalasku kamenih urni prilikom zemljanih radova na pro\u0161irenju obiteljskog parkinga na parceli u vlasni\u0161tvu Ivana – Ice Bili\u0107a (Panta). Rije\u010d je o zemlji\u0161tu koje se nalazi u ulici Put Dragulina, sa sjeverozapadne strane ulice koja prati trasu glavne rimske (i srednjovjekovne) komunikacije (koja je i\u0161la od podru\u010dja Dobri\u0107a sjeverno od grada do zapadnog ruba trogirskog polja, te usjekom izme\u0111u brda Sv. Ilija i dana\u0161njeg zaseoka Baradi\u0107i vodila dalje u trogirsko zale\u0111e).<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Uz sjeverni i isto\u010dni rub pro\u0161irenja su radnici prilikom zemljanih radova na iskopu temelja za ogradni zid nai\u0161li na grobove, od kojih su – zahvaljuju\u0107i zalaganju vlasnika – sa\u010duvane 4 kamene urne i nekoliko kamenih plo\u010da – poklopnica grobova. U jednoj je urni prona\u0111en stakleni balzamarij, a me\u0111u kostima pokojnika druge urne i bron\u010dana igla. Budu\u0107i da vlasnik nije bio prisutan na po\u010detku zemljanih radova, vrlo je vjerojatno da je iskopom uni\u0161teno i vi\u0161e grobova, \u010diji je sadr\u017eaj vjerojatno odvezen na deponij zajedno s iskopanim materijalom.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Na veliku gusto\u0107u grobova upu\u0107ivali su ostatci vidljivi u profilima iskopa za temelj zida, gdje su, u po\u010detku uo\u010dena jo\u0161 3 groba s pokojnicima pohranjenima u kamenim urnama, te o\u0161te\u0107ena obra\u0111ena kamena plo\u010da, za koju je mogu\u0107e da je rije\u010d o nadgrobnim spomeniku jednog od pokojnika. Na dana\u0161nji je dan prona\u0111eno ukupno 18 grobova te se o\u010dekuje njih jo\u0161 nekoliko.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Radi se o izuzetno va\u017enom, i za sada jedinstvenom nalazi\u0161tu – rije\u010d je o najstarijim za sada otkrivenim rimskim grobovima na podru\u010dju Trogira, koji se prema prona\u0111enom materijalu mogu datirati u sredinu i drugu polovicu 1. stolje\u0107a! Istra\u017eivanje segmenta zapadne nekropole rimskog Tragurija, koje je u tijeku, omogu\u0107it \u0107e pobli\u017ei uvid u na\u010din pokapanja i pogrebne obi\u010daje rimskih Trogirana, ali i uvid u dru\u0161tvene i rodbinske odnose te socijalnu strukturu tada\u0161njeg stanovni\u0161tva. Dosada\u0161nji nalazi upu\u0107uju na to da se radi o grobnoj parceli bogatijeg sloja dru\u0161tva.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Osim izuzetnog znanstvenog zna\u010daja za poznavanje trogirske povijesti i ba\u0161tine, istra\u017eivanjem \u0107e se nadopuniti Arheolo\u0161ka zbirka i anti\u010dki stalni postav Muzeja. Naime, za ovo je razdoblje karakteristi\u010dno da se u grobove prila\u017ee velik broj cjelovitih predmeta – od kerami\u010dkog i staklenog posu\u0111a, do nakita, toaletnog pribora i drugih predmeta svakodnevne uporabe. Rije\u010d je o predmetima koji nisu do sada in situ prona\u0111eni na ovom podru\u010dju, a \u010dije \u0107e predstavljanje javnosti putem stalnog postava, izlo\u017ebi i publikacija uvelike pridonijeti oboga\u0107ivanju kulturno-turisti\u010dke ponude grada Trogira.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zanimljivo je da su na istom podru\u010dju ve\u0107 ranije registrirani rimski grobovi. Naime, i prilikom izgradnje gara\u017ee obitelji Bili\u0107 1966. godine prona\u0111eno je nekoliko kamenih urni koje su predane Muzeju grada Trogira, i koje se zajedno s prona\u0111enim osobnim predmetima pokojnika (stakleni balzamariji) nalaze izlo\u017eeni u stalnom postavu muzeja. Tako\u0111er je i 1997. godine anonimni vlasnik predao u Muzej 2 kerami\u010dka balzamarija i bron\u010danu fibulu prona\u0111ene prilikom poljoprivrednih radova na podru\u010dju Dragulina, a koji nesumnjivo potje\u010du iz rimskih grobova. Svi ovi nalazi upu\u0107uju na to da se uz sredi\u0161nji dio rimske nekropole, koja se nalazila na podru\u010dju dana\u0161njeg Dobri\u0107a, nekropola pru\u017eala i uz zapadnu rimsku komunikaciju, a vjerojatno i uz druge ceste koje su vodile iz grada.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nagla\u0161avamo jo\u0161 jednom da je rije\u010d o izuzetno va\u017enom i jedinstvenom nalazi\u0161tu na trogirskom podru\u010dju.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/muzejgradatrogira.blogspot.hr\/<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2274","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2274,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":2274,"position":1},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":2274,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":2274,"position":3},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2274,"position":4},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":2274,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2274","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2274"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2274\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2274"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2274"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2274"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}