\u201cTako u svojemu najnovijem romanu Golubovi iz Brna odlazi do sredine devetnaestoga stolje\u0107a i odande razvija svoju pri\u010du o Johannu Karlu von Sothenu, koji se bogatstva dokopao prijevarama na lutriji. Pravilo je naime bilo takvo da dok glasnik s rezultatima izvla\u010denja ne stigne iz Brna u Be\u010d, uplate su se primale. Trebalo je dakle samo presti\u0107i glasnika, za \u0161to je Sothen koristio golubove pismono\u0161e.\u201d<\/p>\n\n\n\n
—<\/p>\n\n\n\n
Upi\u0161emo li ime Bettine Bal\u00e0ke (koju \u0107emo tako zvati, jer to je njezin slu\u017ebeno registrirani umjetni\u010dki izbor, bez obzira \u0161to joj je izvorno prezime Wieland) u tra\u017eilicu, Google \u0107e ispod njezine slike i imena ponuditi i ime Margaret Atwood kao povezanu pretragu. To se doga\u0111a zbog toga \u0161to je njezina spisateljska strategija u pojedinim crtama sli\u010dna onoj Margaret Atwood i kriti\u010dari, blogeri, komentatori i \u010ditatelji tu su usporedivost uo\u010dili. Zapravo je usporednica samo jedna: obje nastoje svakim novim romanom otvoriti novi svijet, i to ne samo tematski, ne samo u smislu knji\u017eevnoga postupka, nego i stilski, tekstovi su im me\u0111usobno jednostavno vrlo razli\u010diti, a to je danas rijetka spisateljska ambicija. Naime brojni pisci, mo\u017ee se re\u0107i ve\u0107ina, imaju neki omiljeni tematski krug \u2013 rat, mu\u0161ko-\u017eenske odnose, urbane marginalce \u2013 i onda se uvijek usmjeravaju tim istim putem, otkuda god krenuli. \u010cesto su te pri\u010de utemeljene u vlastitim \u017eivotopisima i iskustvima iz mladosti, pa su im romani fikcionalizirane biografije. Tko se nakon eseja, novinskih \u010dlanaka i kratkih pri\u010da odlu\u010di oku\u0161ati u romanu, obi\u010dno pi\u0161e obiteljski roman. Bettine Bal\u00e0ka tu je mnogo hrabrija i odlu\u010dnija i pomi\u010de se po obje osi, i po onoj vodoravnoj tematskoj i po povijesnoj odnosno vremenskoj. Tako u svojemu najnovijem romanu Golubovi iz Brna odlazi do sredine devetnaestoga stolje\u0107a i odande razvija svoju pri\u010du o Johannu Karlu von Sothenu, koji se bogatstva dokopao prijevarama na lutriji. Pravilo je naime bilo takvo da dok glasnik s rezultatima izvla\u010denja ne stigne iz Brna u Be\u010d, uplate su se primale. Trebalo je dakle samo presti\u0107i glasnika, za \u0161to je Sothen koristio golubove pismono\u0161e. Oko njega Bal\u00e0ka gradi kompleksnu, psiholo\u0161ki rafiniranu i atmosferski bogatu i napetu pri\u010du, \u010dijemu razvoju uop\u0107e ne smeta to \u0161to nam je povijesna situacija sa Sothenom poznata. Ovaj roman mo\u017eemo pridru\u017eiti S\u00fcsskindovu \u201eParfemu\u201c i Kehlmannovu \u201eMjerenju svijeta\u201c, koji su iznimno dobro pro\u0161li ne samo kod njema\u010dke, nego i kod na\u0161e \u010ditateljske publike. Roman \u201eGolubovi iz Brna\u201c druga je po redu knjiga Bettine Bal\u00e0ke prevedena na hrvatski jezik (prvi je bio prijevod romana \u201eKasiopeja\u201c).<\/p>\n\n\n\n
Bettina Bal\u00e0ka (Salzburg, 1966), austrijska spisateljica. Knji\u017eevnica, pjesnikinja te autorica kazali\u0161nih i radio drama. Za svoj rad primila je brojna priznanja i nagrade uklju\u010duju\u0107i nagradu Theodor K\u00f6rner (2004.) i Salzbur\u0161ku nagradu za poeziju (2006.). Ured saveznog kancelara dodijelio joj je premiju za zbirku pjesama Im Packeis (2001.) te za roman Eisfl\u00fcstern (2006.), za koji je nagra\u0111ena i knji\u017eevnom nagradom FriedrichSchiedel (2008.). Objavila je zbirku poezije Schaumschluchten (2009.), zbirku kratkih pri\u010da Auf offenem Meer (2010.) te roman Unter Menschen (2014.). Roman KASIOPEJA (Hena com 2015.) osvojio je prvo mjesto na listi najboljih naslova austrijske radiotelevizije, knji\u017eevnu nagradu grada Be\u010da te knji\u017eevnu nagradu Saveznog ministarstva obrazovanja, umjetnosti i kulture.<\/p>\n\n\n\n