{"id":22725,"date":"2020-09-18T19:08:10","date_gmt":"2020-09-18T19:08:10","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22725"},"modified":"2020-09-18T19:08:57","modified_gmt":"2020-09-18T19:08:57","slug":"dan-carlin-kraj-je-uvijek-blizu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22725","title":{"rendered":"Dan Carlin, \u201eKraj je uvijek blizu\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Tvorac nevjerojatno popularnog podcasta \u201eHardcore History\u201c u ovoj nam jedinstvenoj knjizi donosi pogled na apokalipti\u010dne trenutke iz povijesti kako bi nam pomogao razmi\u0161ljati o izazovima budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ra\u0111aju li te\u0161ka vremena \u017eilavije ljude? Mo\u017ee li se ljudska vrsta nositi sa snagom svojega oru\u017eja, a da se ne uni\u0161ti? Ho\u0107e li tehnologija ikada do\u0107i do svojega vrhunca, ili \u0107e nazadovati? Nitko ne zna odgovore na ta pitanja, no nitko ih ne postavlja na tako zanimljiv na\u010din kao \u0161to to \u010dini Dan Carlin.<\/p>\n\n\n\n<p>Dan Carlin u ovoj knjizi razmatra pitanja i povijesne doga\u0111aje koji nas tjeraju da se zamislimo oko mogu\u0107nosti koja nam zvu\u010di gotovo nevjerojatno: da \u0107emo mo\u017eda do\u017eivjeti sudbinu svih prethodnih era. Ho\u0107e li se na\u0161 svijet ikada pretvoriti u ru\u0161evinu koju \u0107e iskapati arheolozi u budu\u0107nosti? Pitanja su duboko filozofska, no istodobno nas podsje\u0107aju na ne\u0161to iz Zone sumraka.<\/p>\n\n\n\n<p>Carlin povezuje svoju poznatu vje\u0161tinu pripovijedanja s povije\u0161\u0107u i njezinim neobi\u010dnostima te tako na fascinantan na\u010din spaja pro\u0161lost i budu\u0107nost. Istodobno, pitanja koja nam postavlja uklju\u010duju najva\u017eniji problem koji mo\u017eemo zamisliti \u2013 pre\u017eivljavanje ljudske vrste. Od propasti Bron\u010danoga doba do izazova nuklearnoga razdoblja, to pitanje visi nad ljudskom vrstom poput Damoklova ma\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p>Inspirirana podcastom, knjiga Kraj je uvijek blizu natjerat \u0107e vas da dobro razmislite o pro\u0161losti i o samima sebi. U ovoj zbirci Carlin se bavi potpuno novim pri\u010dama koje \u0107e o\u010darati \u010ditatelje. Izuzetno svojstvena i prepuna znanja, neuobi\u010dajena i duboka, ova se knjiga bavi pitanjima koja rijetko postavljamo, no zbog njih povijest postaje nevjerojatno relevantna za na\u0161u turbulentnu sada\u0161njost.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201eDan Carlin vrhunaravni je pripovjeda\u010d koji pomo\u0107u \u017eivopisnih detalja i intuitivne empatije zami\u0161lja kako bi bilo pre\u017eivjeti kraj svijeta\u2026 Carlinov pristupa\u010dan stil poziva nas da razmi\u0161ljamo o usponu i padu civilizacija i upitamo se u kojem smjeru idemo. Kraj svijeta nije samo katastrofa koja nas \u010deka na kraju puta; to je duh koji opsjeda mjesta na kojima smo ve\u0107 bili.\u201c Mike Duncan, autor bestselera New York Timesa \u201eThe Storm Before the Storm\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOvo je savr\u0161eni misaoni eksperiment za sve one koji vjeruju da je svijet osu\u0111en na propast, ako ni zbog \u010dega, a onda da ih podsjeti na jednu klju\u010dnu \u010dinjenicu: oduvijek se \u010dinilo da je svijet osu\u0111en na propast\u2026 neobi\u010dno je opisati knjigu o barbarima, epidemijama gripe i moralnosti nuklearnoga rata kao \u201ezabavnu\u201c, no to je najbolja rije\u010d koju mogu upotrijebiti za Kraj je uvijek blizu. Ovo je apokalipti\u010dna diskoteka.\u201c Chuck Klosterman, autor knjige \u201eBut What If We\u2019re Wrong?\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eCarlin je savr\u0161en primjer osobe koja je u stanju promi\u0161ljeno i sebi svojstveno raspravljati o mnogobrojnim problemima.\u201c Los Angeles Times<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eObo\u017eavatelji njegova podcasta svaku novu epizodu do\u017eivljavaju poput finala ameri\u010dkog nogometa\u2026 Dan Carlin, biv\u0161i radijski voditelj, s mnogo strasti i vje\u0161tine donosi povijesne pri\u010de prepune napetosti i intenziteta.\u201c AV Club<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eCarlinove se pri\u010de usredoto\u010duju na najnasilnije i najdramati\u010dnije trenutke u ljudskoj povijesti. Te pri\u010de sigurno nikada niste \u010duli u srednjoj \u0161koli.\u201c Time<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOperacija Barbarossa, njema\u010dki napad na Moskvu, Bitka za Staljingrad \u2013 kroz sve nas te stra\u0161ne pri\u010de Carlin vodi poput kakva \u017eivopisna, znati\u017eeljnog vodi\u010da.\u201c Slate<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz autorova predgovora knjizi:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cRazmi\u0161ljate li katkad o tome da \u0107e se moderna civilizacija uru\u0161iti i da \u0107e se na\u0161i gradovi pretvoriti u ru\u0161evine?<\/p>\n\n\n\n<p>Ta pomisao zvu\u010di poput kakve pre\u010desto kori\u0161tene teme iz znanstvene fantastike. Arheolozi budu\u0107nosti pa\u017eljivo \u0107e kopati po hr\u0111avim kosturima nebodera, podzemnih \u017eeljeznica ili kanalizacija u New Yorku, Londonu ili Tokiju; izvla\u010dit \u0107e na\u0161e mrtve iz njihovih grobova, prou\u010davat \u0107e ih onako kako mi danas prou\u010davamo drevne egipatske mumije; poku\u0161avat \u0107e de\u0161ifrirati na\u0161 jezik i na\u0161e pismo i shvatiti tko smo bili. Mo\u017eda je te\u0161ko zamisliti da se na\u0161e grobnice, gra\u0111evine i pokojnici tretiraju onako kako mi danas tretiramo drevne arheolo\u0161ke nalaze, ali gotovo je sigurno da si to nije mogla zamisliti ni mumija koju smo upravo iskopali.<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno, nema pravog odgovora na ovakvo pitanje. Mnoga pitanja kojima \u0107emo se baviti u ovoj knjizi tako\u0111er ne\u0107e imati odgovora. Mo\u017eda su ba\u0161 zato toliko zanimljiva.<\/p>\n\n\n\n<p>Ekstrapolacija dokaza iz pro\u0161losti na doga\u0111aje iz budu\u0107nosti lako prelazi u \u010disto naga\u0111anje. \u010cim zamislimo da se pro\u0161li doga\u0111aji mogu ponoviti u budu\u0107nosti zna\u010di da se ve\u0107 bavimo znanstvenom fantastikom. Tanka je linija izme\u0111u \u010dinjeni\u010dne povijesti i nedokazive, spekulativne fantastike. Trenutak u kojemu \u017eivimo to\u010dka je u kojoj se te dvije stvari \u2013 \u010dvrsta kronologija zabilje\u017eenih imena i datuma te naga\u0111anja i alternativne stvarnosti mogu\u0107ih budu\u0107nosti \u2013 susre\u0107u. Zami\u0161ljanje da svijet dvadeset i prvog stolje\u0107a poga\u0111a smrtonosna epidemija nalik na pandemije koje su se doga\u0111ale u pro\u0161losti pripada svijetu fantazije, a istodobno je takav doga\u0111aj uistinu mogu\u0107 i mnogo se puta dogodio. Gdje je poveznica izme\u0111u \u010dinjeni\u010dne povijesti i spekulativne budu\u0107nosti?<\/p>\n\n\n\n<p>Re\u010deno mi je da bi sve konvencionalne knjige trebale odgovarati na pitanja, ili barem imati \u010dvrstu jezgru argumenata. Ako je tome tako, ovo ne\u0107e biti konvencionalna knjiga. Ovdje je rije\u010d o zbirci labavo povezanih vinjeta. Ni\u0161ta ne poku\u0161avam dokazati, \u0161to je u skladu i sa na\u0161im pristupom podcastu. Povijesti pristupam kao nestru\u010dnjak, \u0161to je ono \u0161to ja i jesam. Povjesni\u010dari, politolozi, geografi, fizi\u010dari, sociolozi, filozofi, spisatelji i op\u0107enito intelektualci stolje\u0107ima su razmatrali pitanja kojima se bavimo u ovoj knjizi, a svaki im je pristupio pomo\u0107u vlastitih metoda i promatrao ih kroz prizmu vlastitoga doba, stru\u010dnosti i kulture.\u201d<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>PREVODITELJ: Ana Bri\u0161ki \u0110ur\u0111evac<\/p>\n\n\n\n<p>GODINA IZDANJA: 2020<\/p>\n\n\n\n<p>JEZIK IZDANJA: Hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p>NAKLADNIK: KONCEPT IZDAVA\u0160TVO J.D.O.O.<\/p>\n\n\n\n<p>BROJ STRANICA\u00a0: 300 stranica<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: \u00a0<a href=\"https:\/\/znanje.hr\/product\/kraj-je-uvijek-blizu\/406466\">https:\/\/znanje.hr\/product\/kraj-je-uvijek-blizu\/406466<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22726,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-22725","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Kraj.jpg?fit=360%2C552&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53604,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53604","url_meta":{"origin":22725,"position":0},"title":"O budu\u0107nosti arhiva Ha\u0161kog suda","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savjet sigurnosti UN-a 2010. godine osnovao je Me\u0111unarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (MRMKS) koji je preuzeo osnovne preostale funkcije Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ) i Me\u0111unarodnog kaznenog suda za Ruandu (MKSR). Jedna od zada\u0107a Mehanizma jest \u010duvanje i vo\u0111enje arhiva te osiguravanje njegove dostupnosti javnosti. Baza podataka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53768","url_meta":{"origin":22725,"position":1},"title":"Ciklus tribina \u201eU lavirintu\u201c: Kud plovi ovaj svet","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru programa U lavirintu, Muzej 90-ih u Beogradu organizuje razgovor 28. maja 2026. u 19 \u010dasova o savremenim globalnim krizama, ratu, me\u0111unarodnom pravu i politi\u010dkim promenama koje oblikuju dana\u0161nji svet. Ratovi u Ukrajini, Gazi, Libanu i Iranu, kao i duboke politi\u010dke promene u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama tokom druge administracije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":22725,"position":2},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":22725,"position":3},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":22725,"position":4},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":22725,"position":5},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22725","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22725"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22725\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22728,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22725\/revisions\/22728"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22726"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22725"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22725"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22725"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}