{"id":22713,"date":"2020-09-17T20:48:24","date_gmt":"2020-09-17T20:48:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22713"},"modified":"2020-09-17T20:48:48","modified_gmt":"2020-09-17T20:48:48","slug":"madeleine-thien-ne-reci-da-nemamo-nista","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22713","title":{"rendered":"Madeleine Thien, \u201eNe reci da nemamo ni\u0161ta\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><em>Ne reci da nemamo ni\u0161ta<\/em> veli\u010danstveno je ispripovijedana pri\u010da o Istoku i Zapadu, hipnoti\u010dka saga o glazbi i ti\u0161ini, koja je Madeleine Thien pretvorila u knji\u017eevnu zvijezdu. Odlu\u010dna da od krhotina sje\u0107anja i obiteljske povijesti sastavi lik davno nestaloga oca, mlada Kana\u0111anka kineskog podrijetla Li-ling morat \u0107e zaroniti u more pri\u010da; krenuti putem koji od \u017eivopisnih \u010dajana iz doba uspona Mao Ce-tunga, kroz gradove u previranju i pustinjska prostranstva vodi do svojega tragi\u010dnog vrhunca \u2013 krvavo ugu\u0161ene studentske revolucije na pekin\u0161kom Trgu nebeskog mira 1989. Prate\u0107i isprepletene sudbine dviju obitelji kineskih glazbenika \u2013 onih koji su poku\u0161avali pre\u017eivjeti Maovu kulturnu revoluciju i njihove djece, koja su gorke plodove povijesti ubirala jo\u0161 dugo, na raznim stranama svijeta \u2013 Madeleine Thien s mnogo je humora i ljepote, sr\u010dano i sa zadivljuju\u0107im razumijevanjem napisala roman o ljubavi i izdaji, o snazi i privr\u017eenosti u najte\u017eim vremenima. <em>Ne reci da nemamo ni\u0161ta<\/em> intimna je i duboko politi\u010dna knjiga, nezamjenjivo ukorijenjena u Kinu, ali jo\u0161 vi\u0161e \u2013 u glazbu ljudskog postojanja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201cProza Madeleine Thien nalik je na simfoniju; motivi se ponavljaju i preple\u0107u, i svoj kre\u0161endo nalaze u doga\u0111ajima iz 1989. Jezik i glazba postaju sredstvo kojim se nadvladava ideologija. Hrabar i dubok, ovaj roman svjedo\u010di o razdoblju \u010dija se prava povijest jo\u0161 uvijek osporava.\u201d \u2013 <em>Observe<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cU sredi\u0161tu ove ambiciozne sage o totalitarnoj Kini stoje glazba i glazbenici progonjeni tijekom Maove kulturne revolucije\u2026 razdoblja u kojemu je klasi\u010dna glazba morala pre\u017eivljavati u tajnosti, kao zabranjena ljubav.\u201d \u2013 <em>Sunday Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cVeli\u010danstvena meditacija o jeziku i sje\u0107anju koja se prote\u017ee kroz pola stolje\u0107a povijesti Kine.\u201d \u2013 <em>Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201c<em>Ne reci da nemamo ni\u0161ta<\/em> postavlja neka od bezvremenih knji\u017eevnih pitanja: koga volimo i kako nas ljubav prema umjetnosti, prema drugima i prema sebi samima odr\u017eava \u017eivima, kao pojedince i kao zajednicu, pred prijetnjom genocida. Predivan <em>hommage<\/em> glazbi i ljudskom duhu.\u201d \u2013 iz obrazlo\u017eenja \u017eirija nagrade Scotiabank Giller Prize<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cZavodljivo&#8230; Velika saga koja se odmotava kao svila&#8230; Virtuozno.\u201d \u2013 <em>The New York Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPosredovati emocionalnu dubinu u knji\u017eevnom je tekstu postignu\u0107e, ali uspjeti u tome ovako elegantno zadivljuju\u0107e je\u2026 <em>Ne reci da nemamo ni\u0161ta<\/em> podsje\u0107a nas na to \u0161to fikcija mo\u017ee u\u010diniti za istinu.\u201d \u2013 <em>New Statesman<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: engleski<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Lada Sila\u0111in<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 431<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: o\u017eujak 2020.<\/p>\n\n\n\n<p>ISBN: 978-953358210-8<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: Do not say we have nothing<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/ne-reci-da-nemamo-nista.html\">https:\/\/fraktura.hr\/ne-reci-da-nemamo-nista.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22714,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-22713","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/ne_reci_da_nemamo_nista.jpg?fit=408%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52121,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52121","url_meta":{"origin":22713,"position":0},"title":"Francesca Albanese, \u201eKad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Kad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine Autor: Fran\u010deska Albaneze Prevod: Gordana Suboti\u0107 \u201eDokle \u0107emo sti\u0107i dok svet kao da spava \u010dvrstim snom i zatvara o\u010di pred tom ranom velikom kao ceo jedan narod, tom ranom za koju niko ne \u017eeli da se pobrine, ni da je le\u010di ni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":22713,"position":1},"title":"Madeline Miller, &#8220;Kirka&#8221; i &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":22713,"position":2},"title":"Osnovna \u0161kola &#8220;Vladimir Nazor&#8221; \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":22713,"position":3},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, &#8220;Ulazi Duh&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55050,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55050","url_meta":{"origin":22713,"position":4},"title":"Francesca Albanese, &#8220;Kad svijet spava&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon srpskog izdanja na koje smo prethodno uputili, objavljeno je i hrvatsko izdanje knjige Francesce Albanese, posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju. Duh mjesta \u2013 genius loci \u2013 \u010dine ljudi i njihove pri\u010de, a Palestina je mjesto gdje se povijest i svakodnevni \u017eivot sudaraju rijetko\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":22713,"position":5},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22713","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22713"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22713\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22716,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22713\/revisions\/22716"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22714"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22713"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22713"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22713"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}