{"id":22596,"date":"2020-09-09T16:25:22","date_gmt":"2020-09-09T16:25:22","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22596"},"modified":"2020-09-09T16:26:27","modified_gmt":"2020-09-09T16:26:27","slug":"hrt-dupla-projekcija-dvije-zene-margarethe-von-trotta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22596","title":{"rendered":"HRT \u2013 Dupla projekcija: Dvije \u017eene Margarethe von Trotta"},"content":{"rendered":"\n<p>Tre\u0107i program Hrvatske televizije prikazuje u \u010detvrtak, 10. rujna 2020. u 20:05 film \u201eVizija: \u017divot svete Hildegarde iz Bingena\u201c, a u 21:51 film \u201eRosa Luxemburg\u201c u sklopu tematske projekcije \u201eDvije \u017eene Margarethe von Trotta\u201c.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>HRT &#8211; HTV3&nbsp;10.09.2020.&nbsp;20:05<strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vizija: \u017divot svete Hildegarde iz Bingena, njema\u010dko-francuski film<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vision &#8211; Aus dem Leben der Hildegard von Bingen<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Biografska drama o katoli\u010dkoj misti\u010darki, knji\u017eevnici i skladateljici iz 12. stolje\u0107a Hildegard von Bingen. Hildegard je bila deseto dijete iz plemi\u0107ke obitelji, bole\u017eljiva, i ve\u0107 je s osam godina poslana u samostan gdje ju je podu\u010davala tada poznata Jutta von Sponheim, me\u0111u ostalim o medicini i ljekovitim travama. Hildegard (B. Sukowa) ju je naslijedila i postala je vrlo poznata po svojim vizijama, kao i po borbi za prava \u017eena&#8230;<br>Barbara Sukowa za ulogu Hildegard dobila je bavarsku nagradu za glumu, a film je nominiran u nekoliko razli\u010ditih kategorija na festivalima. Kao u mnogim svojim filmovima redateljica M. Von Trotta i u ovom se bavi \u017eenom koja se bori za svoj vlastiti put i slobodu, odnosom me\u0111u \u017eenama, kao i njihovim odnosom s mu\u0161karcima.<br>Margarethe von Trotta jedna je od vode\u0107ih figura novog njema\u010dkog filma, ujedno jedna od najzna\u010dajnijih svjetskih redateljica koje se bave feministi\u010dkim temama. Nakon svojeg nezavisnog prvijenca, &#8220;Drugog bu\u0111enja Christe Klages&#8221; (1978.), snimila je va\u017ene i kontroverzne filmove, \u010desto sura\u0111uju\u0107i s Barbarom Sukowom: &#8220;Sestre ili ravnote\u017ea sre\u0107e&#8221; (1979.), &#8220;Marianne i Juliane&#8221; (1981. &#8211; Zlatni lav na Venecijanskom filmskom festivalu), &#8220;Rosa Luxemburg&#8221; (1986.), &#8220;Rosenstrasse&#8221; (2003.), &#8220;Hannah Arendt&#8221; (2012.) i dr.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Uloge:\u00a0 <strong>Barbara Sukowa, Heino Ferch, Hannah Herzsprung<\/strong><\/li><li>Scenarij:\u00a0 <strong>Margarethe von Trotta<\/strong><\/li><li>Re\u017eija:\u00a0 <strong>Margarethe von Trotta<\/strong><\/li><li>Godina proizvodnje:\u00a0 <strong>2009.<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>HRT &#8211; HTV3\u00a010.09.2020.\u00a021:51<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Rosa Luxemburg, njema\u010dko-\u010dehoslova\u010dki film<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>ROSA LUXEMBURG<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Biografski film. Poljska socijalistica i marksistica Rosa Luxemburg sanja o revoluciji za vrijeme vladavine Vilima II. Neumorno promi\u010de svoja uvjerenja i \u010desto je zatvaraju, kako u Njema\u010dkoj, tako i u Poljskoj. Sukobljava se i sa svojim ljubavnicima i istomi\u0161ljenicima, sve dok je ne ubiju pripadnici njema\u010dkih dragovolja\u010dkih postrojbi, frajkora, zbog njezinog vodstva ustanka nakon I. svjetskog rata, 1919. godine.<br>Film je 1986. godine dobio nagrade Njema\u010dke filmske akademije za najbolji film i najbolju glumicu; u Cannesu nagrada za najbolju glumicu (Barbara Sukowa), nominiran je za Zlatnu palmu itd.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Uloge:&nbsp; <strong>Barbara Sukowa, Daniel Olbrychski, Otto Sander<\/strong><\/li><li>Scenarij:&nbsp; <strong>Margarethe von Trotta<\/strong><\/li><li>Re\u017eija:&nbsp; <strong>Margarethe von Trotta<\/strong><\/li><li>Godina proizvodnje:&nbsp; <strong>1986.<\/strong><\/li><li>Urednik:&nbsp; <strong>Dean \u0160o\u0161a<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/raspored.hrt.hr\/\">https:\/\/raspored.hrt.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/\">https:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22599,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,3],"tags":[],"class_list":["post-22596","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/01_Rosa_Luxemburg.jpg?fit=688%2C388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54878,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54878","url_meta":{"origin":22596,"position":0},"title":"Sta\u0161a Aras, &#8220;Suhozid&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugi svjetski rat odvija se na dalmatinskom otoku, a \u010detiri \u017eene i jedna djevoj\u010dica poku\u0161avaju \u017eivjeti normalnim \u017eivotom u neo\u010dekivanim i nenormalnim okolnostima. Sta\u0161a Aras u romanu Suhozid poetskim jezikom pripovijeda o sudbinama Anke, Mile, Lidije, Vere, Marte i Blage, toliko ih pribli\u017eavaju\u0107i \u010ditatelju da gotovo mo\u017eete osjetiti miris makije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54704","url_meta":{"origin":22596,"position":1},"title":"Najava filma \u201ePosljednji rimski bog\u201c o caru Dioklecijanu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je trailer za film \"Posljednji rimski bog\", igrani film u produkciji HRT-a o \u017eivotu cara Dioklecijana, koji u kina sti\u017ee na jesen 2026. godine. Film donosi dosad neispri\u010danu pri\u010du o Dioklecijanu, jednom od najmo\u0107nijih i najkontroverznijih rimskih careva, \u010dovjeku koji je iz skromnih po\u010detaka postao vladar najve\u0107eg carstva svog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54872","url_meta":{"origin":22596,"position":2},"title":"Margaret Atwood, &#8220;Penelopeja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja romana Margaret Atwood \"Penelopeja: mit o Penelopi i Odiseju\" iz 2005. (u prijevodu Gige Gra\u010dan), objavljeno je 2022. i 2023. novo hrvatsko izdanje romana \"Penelopeja\" (u prijevodu Marka Marasa). Margaret Atwood Penelopeja Nakladnik: Lumen Preveo: Marko Maras 147 str. Zagreb 2022, 2. izd. 2023. Sjajno\u2026 Margaret Atwood, autorica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":22596,"position":3},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55069,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55069","url_meta":{"origin":22596,"position":4},"title":"Uwe Wittstock, \u201eVelja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Autor u knjizi Velja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti prikazuje kako je tijekom prvog mjeseca Hitlerove vladavine nacisti\u010dki teror uni\u0161tio kulturni i intelektualni \u017eivot Weimarske Republike te prisilio brojne pisce i umjetnike na progon ili unutarnju emigraciju. Knjigu je prevela\u00a0Gordana-Dana Grozdani\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \"Da uni\u0161te demokraciju, antidemokratima je potrebno otprilike toliko vremena\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":22596,"position":5},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22596","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22596"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22596\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22598,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22596\/revisions\/22598"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22599"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22596"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22596"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22596"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}