{"id":22596,"date":"2020-09-09T16:25:22","date_gmt":"2020-09-09T16:25:22","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22596"},"modified":"2020-09-09T16:26:27","modified_gmt":"2020-09-09T16:26:27","slug":"hrt-dupla-projekcija-dvije-zene-margarethe-von-trotta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22596","title":{"rendered":"HRT \u2013 Dupla projekcija: Dvije \u017eene Margarethe von Trotta"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tre\u0107i program Hrvatske televizije prikazuje u \u010detvrtak, 10. rujna 2020. u 20:05 film \u201eVizija: \u017divot svete Hildegarde iz Bingena\u201c, a u 21:51 film \u201eRosa Luxemburg\u201c u sklopu tematske projekcije \u201eDvije \u017eene Margarethe von Trotta\u201c.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">HRT &#8211; HTV3&nbsp;10.09.2020.&nbsp;20:05<strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vizija: \u017divot svete Hildegarde iz Bingena, njema\u010dko-francuski film<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vision &#8211; Aus dem Leben der Hildegard von Bingen<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Biografska drama o katoli\u010dkoj misti\u010darki, knji\u017eevnici i skladateljici iz 12. stolje\u0107a Hildegard von Bingen. Hildegard je bila deseto dijete iz plemi\u0107ke obitelji, bole\u017eljiva, i ve\u0107 je s osam godina poslana u samostan gdje ju je podu\u010davala tada poznata Jutta von Sponheim, me\u0111u ostalim o medicini i ljekovitim travama. Hildegard (B. Sukowa) ju je naslijedila i postala je vrlo poznata po svojim vizijama, kao i po borbi za prava \u017eena&#8230;<br>Barbara Sukowa za ulogu Hildegard dobila je bavarsku nagradu za glumu, a film je nominiran u nekoliko razli\u010ditih kategorija na festivalima. Kao u mnogim svojim filmovima redateljica M. Von Trotta i u ovom se bavi \u017eenom koja se bori za svoj vlastiti put i slobodu, odnosom me\u0111u \u017eenama, kao i njihovim odnosom s mu\u0161karcima.<br>Margarethe von Trotta jedna je od vode\u0107ih figura novog njema\u010dkog filma, ujedno jedna od najzna\u010dajnijih svjetskih redateljica koje se bave feministi\u010dkim temama. Nakon svojeg nezavisnog prvijenca, &#8220;Drugog bu\u0111enja Christe Klages&#8221; (1978.), snimila je va\u017ene i kontroverzne filmove, \u010desto sura\u0111uju\u0107i s Barbarom Sukowom: &#8220;Sestre ili ravnote\u017ea sre\u0107e&#8221; (1979.), &#8220;Marianne i Juliane&#8221; (1981. &#8211; Zlatni lav na Venecijanskom filmskom festivalu), &#8220;Rosa Luxemburg&#8221; (1986.), &#8220;Rosenstrasse&#8221; (2003.), &#8220;Hannah Arendt&#8221; (2012.) i dr.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Uloge:\u00a0 <strong>Barbara Sukowa, Heino Ferch, Hannah Herzsprung<\/strong><\/li><li>Scenarij:\u00a0 <strong>Margarethe von Trotta<\/strong><\/li><li>Re\u017eija:\u00a0 <strong>Margarethe von Trotta<\/strong><\/li><li>Godina proizvodnje:\u00a0 <strong>2009.<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">HRT &#8211; HTV3\u00a010.09.2020.\u00a021:51<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Rosa Luxemburg, njema\u010dko-\u010dehoslova\u010dki film<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>ROSA LUXEMBURG<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Biografski film. Poljska socijalistica i marksistica Rosa Luxemburg sanja o revoluciji za vrijeme vladavine Vilima II. Neumorno promi\u010de svoja uvjerenja i \u010desto je zatvaraju, kako u Njema\u010dkoj, tako i u Poljskoj. Sukobljava se i sa svojim ljubavnicima i istomi\u0161ljenicima, sve dok je ne ubiju pripadnici njema\u010dkih dragovolja\u010dkih postrojbi, frajkora, zbog njezinog vodstva ustanka nakon I. svjetskog rata, 1919. godine.<br>Film je 1986. godine dobio nagrade Njema\u010dke filmske akademije za najbolji film i najbolju glumicu; u Cannesu nagrada za najbolju glumicu (Barbara Sukowa), nominiran je za Zlatnu palmu itd.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Uloge:&nbsp; <strong>Barbara Sukowa, Daniel Olbrychski, Otto Sander<\/strong><\/li><li>Scenarij:&nbsp; <strong>Margarethe von Trotta<\/strong><\/li><li>Re\u017eija:&nbsp; <strong>Margarethe von Trotta<\/strong><\/li><li>Godina proizvodnje:&nbsp; <strong>1986.<\/strong><\/li><li>Urednik:&nbsp; <strong>Dean \u0160o\u0161a<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/raspored.hrt.hr\/\">https:\/\/raspored.hrt.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/\">https:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22599,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,3],"tags":[],"class_list":["post-22596","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/01_Rosa_Luxemburg.jpg?fit=688%2C388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54878,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54878","url_meta":{"origin":22596,"position":0},"title":"Sta\u0161a Aras, &#8220;Suhozid&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugi svjetski rat odvija se na dalmatinskom otoku, a \u010detiri \u017eene i jedna djevoj\u010dica poku\u0161avaju \u017eivjeti normalnim \u017eivotom u neo\u010dekivanim i nenormalnim okolnostima. Sta\u0161a Aras u romanu Suhozid poetskim jezikom pripovijeda o sudbinama Anke, Mile, Lidije, Vere, Marte i Blage, toliko ih pribli\u017eavaju\u0107i \u010ditatelju da gotovo mo\u017eete osjetiti miris makije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55783,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55783","url_meta":{"origin":22596,"position":1},"title":"Poziv za priloge za zbornik radova &#8220;\u017dENE U HRVATSKOJ POVIJESTI: BIOGRAFSKE PERSPEKTIVE&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Biografije su dugo bile gurnute u zape\u0107ak historiografije. Povjesni\u010dari su ih odbacili kao formu koja se bavi \u201evelikim ljudima\u201c i bazira na anegdotalnosti i psihologiziranju. No posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, donekle i pod utjecajem povijesti \u017eena i roda, bilje\u017eimo promjene u valorizaciji historiografskog potencijala pojedina\u010dnih \u017eivotnih pri\u010da. Uo\u010dilo se da upravo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54704","url_meta":{"origin":22596,"position":2},"title":"Najava filma \u201ePosljednji rimski bog\u201c o caru Dioklecijanu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je trailer za film \"Posljednji rimski bog\", igrani film u produkciji HRT-a o \u017eivotu cara Dioklecijana, koji u kina sti\u017ee na jesen 2026. godine. Film donosi dosad neispri\u010danu pri\u010du o Dioklecijanu, jednom od najmo\u0107nijih i najkontroverznijih rimskih careva, \u010dovjeku koji je iz skromnih po\u010detaka postao vladar najve\u0107eg carstva svog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54872","url_meta":{"origin":22596,"position":3},"title":"Margaret Atwood, &#8220;Penelopeja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja romana Margaret Atwood \"Penelopeja: mit o Penelopi i Odiseju\" iz 2005. (u prijevodu Gige Gra\u010dan), objavljeno je 2022. i 2023. novo hrvatsko izdanje romana \"Penelopeja\" (u prijevodu Marka Marasa). Margaret Atwood Penelopeja Nakladnik: Lumen Preveo: Marko Maras 147 str. Zagreb 2022, 2. izd. 2023. Sjajno\u2026 Margaret Atwood, autorica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":22596,"position":4},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":22596,"position":5},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22596","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22596"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22596\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22598,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22596\/revisions\/22598"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22599"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22596"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22596"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22596"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}