{"id":22592,"date":"2020-09-09T16:03:15","date_gmt":"2020-09-09T16:03:15","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22592"},"modified":"2020-09-09T16:09:06","modified_gmt":"2020-09-09T16:09:06","slug":"zoom-konferencija-spomenici-u-kulturi-sjecanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22592","title":{"rendered":"ZOOM konferencija &#8220;Spomenici u kulturi sje\u0107anja&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Fondacija Friedrich Ebert, Udru\u017eenje za dru\u0161tvena istra\u017eivanja i komunikacije i O\u0161tra Nula organiziraju 9. i 10. rujna 2020. godine ZOOM konferenciju \u201eSpomenici u kulturi sje\u0107anja. Svjedo\u010danstvo vremena, mjesta sje\u0107anja, mjesta prijepora\u201c koju je mogu\u0107e pratiti u\u017eivo.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Spomenici u kulturi sje\u0107anja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pozivamo sve zainterosovane gra\u0111ane i gra\u0111anke da nam se pridru\u017ee na online panel diskusijama, koje \u0107e se odr\u017eati 9. i 10. septembra u sklopu konferencije &#8220;Spomenici u kulturi sje\u0107anja&#8221;, putem aplikacije ZOOM. Na na\u0161oj FB stranici mo\u0107i \u0107ete da pratite LIVE konferencije.<\/p>\n\n\n\n<p>Cilj konferencije je da kroz dijalog i razmjenu mi\u0161ljenja otvorimo temu memorijalizacije i spomenika u kulturi sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>PROGRAM:<\/p>\n\n\n\n<p>SPOMENICI U KULTURI SJE\u0106ANJA<\/p>\n\n\n\n<p>SVJEDO\u010cANSTVO VREMENA, MJESTA SJE\u0106ANJA, MJESTA PRIJEPORA<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>9. septembar \/ rujan 2020:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>18:00 Otvaranje konferencije i pozdravna rije\u010d:<\/p>\n\n\n\n<p>Peter Hurrelbrink, direktor Fondacije Friedrich Ebert BiH<\/p>\n\n\n\n<p>Edvin Kanka \u0106udi\u0107, direktor Udru\u017eenja za dru\u0161tvena istra\u017eivanja i komunikacije<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>18:10-18:30 Izlaganje: <strong>Planirani \u201ePoljska<\/strong> \u2013 <strong>spomenik\u201c u Berlinu i<\/strong> <strong>diskusija o NS politikama opsade u Evropi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Bert Hoppe, istori\u010dar Berlin<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>18:30-19:40 <strong>Panel I:<\/strong> \u0160ta nam spomenici govore, a \u0161ta ne govore. Spomenici u funkciji gradnje identiteta. Nasilje i identitet. Spomenici i njihov doprinos pomirenju i kriti\u010dkom suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Spomenici kao opomena u Njema\u010dkoj. Priznanje strahota pro\u0161losti i odr\u017eavanje sje\u0107anja na njih \u2013 iskustva iz Njema\u010dke. Tipologija spomenika s obzirom na stepen demokratije u odre\u0111enom dru\u0161tvu \u2013 tipologija na primjeru Hrvatske i BiH<\/p>\n\n\n\n<p>Moderator: Vjeran Pavlakovi\u0107, Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci<\/p>\n\n\n\n<p>Panelisti: Tamara Banjeglav, nezavisna istra\u017eiva\u010dica Zagreb<\/p>\n\n\n\n<p>Natasha Zupan, FriEnt Berlin<\/p>\n\n\n\n<p>Dragan Markovina, istori\u010dar Mostar<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvoje Klasi\u0107, istori\u010dar Zagreb<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>19:40-20:00 <strong>\u0160utnja u kamenu: podizanje spomenika nasilju me\u0111u zajednicama u zemlji bratstva i jedinstva<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Zoom prezentacija: Izgradnja spomenika u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini tokom ranih 80-tih godina. Limiti i ograni\u010denja kori\u0161\u0107enja spomenika u eri nasilja u Drugom svjetskom ratu kao put pomirenja u Jugoslaviji.<\/p>\n\n\n\n<p>Referent: Max Bergholz, profesor istorije na Concordia Univerzitetu Montreal<\/p>\n\n\n\n<p>Radni jezik: engleski<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>10. septembar \/ rujan 2020:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>17:00-18:30 <strong>Panel II<\/strong>: \u0160ta nam govore spomenici u BiH \u2013 da li su oni izraz nadmetanja u tome ko je najvi\u0161e stradao? Spomenici kao podsjetnik na to koliko smo mi stradali. Uloga lokalnih zajednica u izgradnji spomenika. Da li su \u017ertve vidljive kroz spomenike? Doprinos spomeni\u010dke kulture izgradnji kriti\u010dke kulture sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p>Obilje\u017eavanje neobilje\u017eenih mjesta.<\/p>\n\n\n\n<p>Uvodni\u010dar: Edin Ja\u0161arevi\u0107, BZK Preporod Br\u010dko<\/p>\n\n\n\n<p>Moderatorica: Marijana Stoj\u010di\u0107, Centar za primjenjenu istoriju, Beograd<\/p>\n\n\n\n<p>Panelisti:<\/p>\n\n\n\n<p>Ramiz Ahmetovi\u0107, Udru\u017eenje porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih<\/p>\n\n\n\n<p>Bo\u0161njaka Br\u010dko distrikt BiH,<\/p>\n\n\n\n<p>Ned\u017ead Novali\u0107, Centar za nenasilnu akciju (CNA) Sarajevo<\/p>\n\n\n\n<p>Aneta Vladimirov, Srpsko narodno vije\u0107e Zagreb Hrvatska<\/p>\n\n\n\n<p>Branko \u0106ulibrk, Centar za mlade \u201eKVART\u201c Prijedor<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>18:30-20:00 <strong>Panel III:<\/strong> Spomenici u medijima, da li mediji tematiziraju ulogu spomenika u kulturi sje\u0107anja. Uloga medija u procesu kriti\u010dkog suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Da li su medijske slike kulture sje\u0107anja u BIH suprotstavljene, jednostrane, etnocentri\u010dne. Ignori\u0161u li mediji stradanje Drugih.<\/p>\n\n\n\n<p>Uvodni\u010dar: Dinko Gruhonji\u0107, novinar<\/p>\n\n\n\n<p>Moderator: Marija Arnautovi\u0107, novinarka Radio Slobodna Evropa, Sarajevo<\/p>\n\n\n\n<p>Panelisti:<\/p>\n\n\n\n<p>Jelena Dikovi\u0107, novinarka lista Danas Beograd Srbija<\/p>\n\n\n\n<p>Razim Medini\u0107, Radio Br\u010dko distrikta BiH<\/p>\n\n\n\n<p>Boris Paveli\u0107, novinar Zagreb<\/p>\n\n\n\n<p>Eugen Jakov\u010di\u0107, Documenta Zagreb Hrvatska<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Radni jezik drugog dana konferencije: BHS<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Ovu konferenciju partnerski organizuju Fondacija Friedrich Ebert, Udru\u017eenje za dru\u0161tvena istra\u017eivanja i komunikacije i O\u0161tra Nula.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/3404143593010320\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/3404143593010320\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=217\">https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=217<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22593,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-22592","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Spomenici.jpg?fit=1920%2C1006&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":22592,"position":0},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":22592,"position":1},"title":"Radionica &#8220;Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":22592,"position":2},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54085,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54085","url_meta":{"origin":22592,"position":3},"title":"Drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 17. do 19. lipnja 2026. Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u organizira drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d, posve\u0107enog kulturi sje\u0107anja, ljudskim pravima i dru\u0161tvenoj odgovornosti. Festival okuplja istra\u017eiva\u010de_ice, umjetnike_ice, novinare_ke, aktiviste_ice i predstavnike_ice civilnog dru\u0161tva s ciljem otvaranja prostora za dijalog o naslje\u0111u devedesetih godina, izazovima suo\u010davanja s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53166,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53166","url_meta":{"origin":22592,"position":4},"title":"Izdanje &#8220;Glina 1941. &#8211; Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu&#8221; dostupno online","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Obavje\u0161tavamo Vas da je\u00a0izdanje Glina 1941. - Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu. Zbornik znanstvenih radova s me\u0111unarodnim sudjelovanjem\u00a0(Zagreb: Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest, Hrvatski dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, Srpsko narodno vije\u0107e u Zagrebu, 2022.)\u00a0sada dostupno u slobodnom pristupu na \u00a0poveznici: Glinski zbornik book za\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Glina_1941.jpg?fit=500%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":22592,"position":5},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22592","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22592"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22592\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22595,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22592\/revisions\/22595"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22593"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}