Naklada Ljevak objavila je 2020. godine hrvatsko izdanje (u prijevodu Andyja Jel\u010di\u0107a) knjige Michaela Martensa, \u201eVatra u vatri: Ivo Andri\u0107 \u2013 jedan europski \u017eivot\u201c koja je nakon njema\u010dkog izvornika, o kojem smo ve\u0107 obavje\u0161tavali, prevedena i u Bosni i Hercegovini i Srbiji.<\/p>\n\n\n\n
—<\/p>\n\n\n\n
Utemeljena na autorovim arhivskim istra\u017eivanjima, knjiga Vatra u vatri<\/em> Michaela Martensa (1973) prva je cjelovita biografija Ive Andri\u0107a, knji\u017eevnika koji je bio i izravnim svjedokom klju\u010dnih doga\u0111aja jugoslavenske i europske povijesti 20. stolje\u0107a. Nastoje\u0107i rasvijetliti razli\u010dite izvanknji\u017eevne pojave, koje se ustrajno javljaju kao polazi\u0161ta u tuma\u010denjima Andri\u0107evog djela, a ti\u010du se nacionalno-kulturnih te dru\u0161tveno-politi\u010dkih prilika, kako u doba kad nastaje, tako i danas, Martens najvi\u0161e pa\u017enje posve\u0107uje rekonstrukciji razdoblja Andri\u0107eve diplomatske slu\u017ebe u Berlinu pred Drugi svjetski rat te lokalnih i \u0161ire europskih politi\u010dkih okolnosti u kojima mu je 1961. dodijeljena Nobelova nagrada, narativno povezuju\u0107i te dvije vremenski udaljene i zna\u010denjski disparatne epizode u smislenu \u2013 iako nipo\u0161to kona\u010dnu, ni jedinu mogu\u0107u \u2013 interpretativnu konstrukciju.<\/p>\n\n\n\n \u201eVeli\u010dina Martensove knjige u tome je \u0161to je uspio napisati tekst koji je mogu\u0107e obuhvatiti iz kulturolo\u0161ki tako udaljenih perspektiva i iz toliko razli\u010ditih interesa. Onim \u010ditateljima \u010diji su materinji jezici ujedno i jezik Andri\u0107eve knji\u017eevnosti Martens se ne doima kao stranac kolonijalne perspektive, koji pojednostavljuje, upro\u0161\u0107ava ili krivo razumijeva najve\u0107u knji\u017eevnost njihova svijeta. Ako se i ne slo\u017ee s njim, razlog nikada ne\u0107e biti taj \u0161to Martens ne\u0161to ne razumije. I to je, zapravo, najve\u0107i kompliment koji se mo\u017ee dati ovoj dragocjenoj knjizi.\u201c<\/p>\n\n\n\n \u2014 Miljenko Jergovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n Ne znamo koji je bio motiv Michaela Martensa da odvoji pet-\u0161est godina svoga \u017eivota i napi\u0161e ovu knjigu. Mo\u017eda je njome htio vratiti Andri\u0107u dug za \u010ditateljske u\u017eitke koje mu je pru\u017eio. Mo\u017eda ga je privukao neobi\u010dan \u017eivotopis koji je samo \u010dekao pravog autora da ga uobli\u010di u lijepu knjigu. No bilo kako bilo, Martens je reafirmirao jednu istinski europsku veli\u010dinu koja se ra\u0111ala u umjetniku i umjetnosti izrazito nesklonim vremenima, upravo \u201eu po\u017earu svjetova\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u2014 Kre\u0161imir Nemec<\/em><\/p>\n\n\n\n Michael Martens<\/strong> (Hamburg, 1973), njema\u010dki je novinar, pisac i stru\u010dnjak za balkanska pitanja, dugogodi\u0161nji politi\u010dki dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. Tokom svoje novinarske karijere Martens je izvje\u0161tavao iz Sankt-Peterburga, Atene, Istanbula, Beograda i Be\u010da. Prije monografije U po\u017earu svjetova: Ivo Andri\u0107 jedan europski \u017eivot, napisao je dokumentarni roman U potrazi za junakom \u2013 Pri\u010da o vojniku koji nije htio ubijati (2001).<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n