{"id":22548,"date":"2020-09-04T12:35:16","date_gmt":"2020-09-04T12:35:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22548"},"modified":"2020-09-04T12:35:16","modified_gmt":"2020-09-04T12:35:16","slug":"kampanja-uz-knjigu-gladijadori-povijest-svakodnevnog-zivota-u-hrvatskoj-s-pokojom-turistickom-preporukom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22548","title":{"rendered":"Kampanja uz knjigu \u201cGladijadori: povijest svakodnevnog \u017eivota u Hrvatskoj s pokojom turisti\u010dkom preporukom\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Nadahnuta povijesno-putopisnim vodi\u010dem \u201eGladijadori\u201c (krajem 2019. izdan u sklopu projekta Culsperience Croatia), kampanja knjigu koristi kao svojevrsni vau\u010der. Osim zanimljivih pri\u010da koje u njoj mogu prona\u0107i, \u010ditatelji-izletnici pomo\u0107u knjige ostvaruju i popuste na 40-ak odredi\u0161ta diljem Lijepe Na\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Kampanja koja vra\u0107a vjeru u doma\u0107eg gosta<\/strong><\/p>\n\n\n\n

            Mogu li dobra knjiga, skupina mladih kulturno-turisti\u010dkih radnika i doma\u0107i gosti spasiti COVID-om uzdrmani hrvatski turizam i ekonomiju? Vjerojatno ne. Me\u0111utim, to ne zna\u010di da se ne vrijedi potruditi. Tako je nedavno pokrenuta kampanja #izovihstopa<\/strong> \u201c1000 pri\u010da, 300 stranica gu\u0161ta, 1 zemlja \u2013 istra\u017ei je!\u201c Cilj joj je predstaviti turisti\u010dke sadr\u017eaje koji tradiciju promi\u010du kroz inovativan i odr\u017eiv pristup turizmu i lokalnoj ekonomiji; do\u017eivljaje namijenjene doma\u0107im ljudima \u017eeljnima upoznavanja vlastite zemlje; pru\u017eatelje (kulturno)-turisti\u010dkih usluga, mahom mla\u0111e generacije, \u010dija vizija turizma i kulture ne staje na suncu i moru, srpnju i kolovozu.<\/p>\n\n\n\n

            To su tradicijski ugostitelji koji ne \u0161tede kilometre da do\u0111u do najbolje namirnice, vodi\u010di \u010dije su ture prave male predstave, voditelji kulturnih ustanova bez kojih je nemogu\u0107e zamisliti kulturnu kartu cijelih regija. Kako navodi Danijela Re\u0161etar iz Interpretacijskog centra \u201eKu\u0107a Petra Preradovi\u0107a\u201c u Grabrovnici (jednog od sudionika kampanje), potrebne su nam akcije populariziranja destinacija u nastajanju, malih bisera diljem ruralne Hrvatske koji mo\u017eda nemaju razvikane atrakcije, ali su sa\u010duvali \u201edu\u0161u\u201c i pri\u010du koja je njihov glavni adut u privla\u010denju gostiju.<\/p>\n\n\n\n

            Osim \u0161to predstavlja kvalitetne doma\u0107e kulturne i turisti\u010dke sadr\u017eaje u okolnostima krize koja je najja\u010de pogodila upravo ova dva sektora, kampanja #izovihstopa afirmira i \u201einstituciju\u201c doma\u0107eg turista, zadnjih godina sve ugro\u017eenije vrste. Za razliku od nekih drugih zemalja, u Hrvatskoj se poku\u0161aji poticanja sna\u017enije doma\u0107e turisti\u010dke potro\u0161nje uglavnom nisu proslavili. Iako u tom pogledu ne\u0107e spasiti stvar, rije\u010dima Luke Jakop\u010di\u0107a, inicijatora kampanje, cilj je pokazati da je i u Hrvatskoj mogu\u0107e formirati zajedni\u010dku turisti\u010dku ponudu koja doma\u0107em stanovni\u0161tvu nudi kvalitetne, tematski povezane sadr\u017eaje, i to po sni\u017eenim cijenama.<\/p>\n\n\n\n

            <\/strong>Cijela pri\u010da funkcionira prili\u010dno jednostavno. Nadahnuta povijesno-putopisnim vodi\u010dem \u201eGladijadori\u201c (krajem 2019. izdan u sklopu projekta Culsperience Croatia), kampanja knjigu koristi kao svojevrsni vau\u010der. Osim zanimljivih pri\u010da koje u njoj mogu prona\u0107i, \u010ditatelji-izletnici pomo\u0107u knjige ostvaruju i popuste na 40-ak odredi\u0161ta diljem Lijepe Na\u0161e. Ima tu priobalnih konoba i stancija, skrivenih ku\u0107a za odmor i restorana na kontinentu, tematskih tura i vodi\u010da, prirodnih atrakcija poput Parka prirode Papuk, kulturnih poslastica poput Muzeja vu\u010dedolske kulture i dvorca Eltz (Gradskog muzeja) u Vukovaru, Muzeja Apoksiomena na Lo\u0161inju, Trako\u0161\u0107ana na sjeveru… Ukratko, za svakoga pone\u0161to u paleti vikend-izleta i putovanja tijekom, nadamo se, dugog i toplog babljeg ljeta.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u201cGladijadori\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U sklopu projekta Culsperience Croatia<\/a> pokrenuli smo kampanju #izovihstopa \u201c1000 pri\u010da, 300 stranica gu\u0161ta, 1 zemlja \u2013 istra\u017ei je!\u201d <\/strong>Cilj akcije je promovirati povijesno-putopisni vodi\u010d \u201cGladijadori\u201d<\/strong> i povezanu turisti\u010dku ponudu: muzeje, vo\u0111ene ture, konobe i restorane, prirodne atrakcije, ku\u0107e za odmor i originalne hrvatske suvenire i proizvode.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom trajanja kampanje (do 15.10.2020.) \u201cGladijadore\u201d mo\u017eete naru\u010diti po akcijskoj cijeni od 90,00 kn<\/strong> te istodobno ostvariti popuste<\/strong> na odredi\u0161tima diljem Hrvatske > POPIS SUDIONIKA AKCIJE<\/a><\/p>\n\n\n\n

Knjigu mo\u017eete nabaviti putem:<\/p>\n\n\n\n

1. Culsperience FB stranice<\/a><\/p>\n\n\n\n

2. E-maila culsperience@gmail.com<\/a><\/p>\n\n\n\n

(navesti adresu za dostavu i \u017eeljeni broj primjeraka)<\/p>\n\n\n\n

Iznos od 90,00 kn\/kom (PDV i po\u0161tarina uklju\u010deni) mo\u017eete uplatiti pomo\u0107u 2D koda sa slike, pouze\u0107em ili na ra\u010dun nakladnika:<\/p>\n\n\n\n

Recider projekt d.o.o.<\/p>\n\n\n\n

Rapska 44, 10000 Zagreb<\/p>\n\n\n\n

IBAN: HR1023600001102459413<\/p>\n\n\n\n

Opis pla\u0107anja: Gladijadori \u2013 prezime\/naziv naru\u010ditelja<\/p>\n\n\n\n

3. Kupnja mogu\u0107a i u Heritage Croatian Food, Petrinjska 14, Zagreb,<\/strong> te u udruzi Vestigium, Rude\u0161ka cesta 142, tako\u0111er u Zagrebu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

4. Za narud\u017ebe i informacije mo\u017eete se obratiti i na broj 097 6733 943<\/p>\n\n\n\n

***<\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eaj knjige pregledajte ovdje<\/a>. Rije\u010d je o djelu koje na popularno-znanstveno-humoristi\u010dan na\u010din opisuje svakodnevicu na\u0161ih starih od Prevlake do Dunava, od cipela starih Vu\u010dedolaca do visokih peta suvremenih \u0161opingholi\u010dara. Usput vam, pomo\u0107u \u0161ezdesetak QR kodova, preporu\u010duje gdje i kako pojedinu povijesnu pri\u010du do\u017eivjeti u sada\u0161njosti, bilo da je rije\u010d o muzejima i spomenicima, konobama i doma\u0107instvima, ili pak doga\u0111anjima i zanimljivim pojedincima.<\/p>\n\n\n\n

Rekli su o \u201cGladijadorima\u201d:<\/p>\n\n\n\n

\u201cSavr\u0161en balans duhovitosti, o\u0161troumnosti, PR-a i povjesni\u010darske erudicije. Sjajno!\u201d (prof. dr. Zrinka Bla\u017eevi\u0107, Filozofski fakultet Zagreb)<\/p>\n\n\n\n

\u201cDeseci i deseci bite-sized pri\u010dica o \u017eivotima obi\u010dnih ljudi, a ispri\u010dane neusiljeno uz brojne humoristi\u010dne opaske. Kao da, dok \u010ditam, slu\u0161am Gorana Mili\u0107a :)\u201d (Iva Raji\u0107 aka Bibliovca)<\/p>\n\n\n\n

\u201cDa su nam ud\u017ebenici povijesti izgledali ovako, vjerojatno bismo je danas znali puno bolje.\u201d (Jasmina Krki\u0107 Pozni\u0107, Guesthouse Maksimilian Osijek)<\/p>\n\n\n\n

\u201cOva knjiga nije samo popularno-povijesni prikaz ili vodi\u010d kroz turisti\u010dku ponudu. Na svoj na\u010din, ovo je sinteza hrvatske povijesti.\u201d (Nikola Cik, Matica hrvatska \/ Podravske \u0161irine)<\/p>\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/recider.com\/gladijadori\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22549,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-22548","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Izlet-na-Unu-foto-Kreso-Saric-Culsperience.jpg?fit=1829%2C1213&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":22548,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak “Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":22548,"position":1},"title":"Osnovna \u0161kola “Vladimir Nazor” \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":22548,"position":2},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":22548,"position":3},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":22548,"position":4},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":22548,"position":5},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22548","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22548"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22548\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22550,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22548\/revisions\/22550"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22549"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22548"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22548"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22548"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}