{"id":22543,"date":"2020-09-04T12:20:16","date_gmt":"2020-09-04T12:20:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22543"},"modified":"2020-09-04T12:24:56","modified_gmt":"2020-09-04T12:24:56","slug":"osmi-festival-svjetske-knjizevnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22543","title":{"rendered":"Osmi Festival svjetske knji\u017eevnosti"},"content":{"rendered":"\n<p>Osmi Festival svjetske knji\u017eevnosti nakladnika Frakture \u2013 s nizom relevantnih sadr\u017eaja povijesne i suvremene tematike \u2013 odr\u017eat \u0107e se u prilago\u0111enom obliku od 6. do 12. rujna u Zagrebu, a u programu \u0107e sudjelovati 60-ak autora iz 12 zemalja, od kojih \u0107e neki na festivalu gostovati u\u017eivo pred kamerama a neki iz svojih domova ili tv studija.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Mo\u017eemo li \u017eivjeti pod maskama ili je knji\u017eevnost tu da ih skine, da poka\u017ee svijet onakvim kakvim jest ili kakvim bi mogao biti? Ove 2020. godine sve se okrenulo naglava\u010dke i nakon nje vi\u0161e ni\u0161ta ne\u0107e biti kao \u0161to je bilo \u2013 ni\u0161ta osim najdublje ljudske potrebe da pripovijeda i slu\u0161a pri\u010de i poeziju, da uz titravo svjetlo svoga ra\u010dunala u ugodnoj atmosferi doma, na pla\u017ei ili za radnim stolom \u010dita i pi\u0161e, da stvara nove svjetove i poku\u0161a razumjeti stare i druga\u010dije. Knji\u017eevnost i kultura u svakom su kriznom vremenu, pa tako i ovome, esencijalne, i zapravo tek u takvim vremenima shvatimo da su nam osnovne \u017eivotne&nbsp;potrebe mnogo ve\u0107e od samo hrane i stana. I upravo zato i ove godine organiziramo <strong>Festival svjetske knji\u017eevnosti<\/strong>, osmi po redu, dovode\u0107i u Hrvatsku najbolje od suvremene knji\u017eevnosti. I mi smo se prilagodili te smo u suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom producirali niz programa koje mo\u017eete gledati na Tre\u0107em programu nacionalne televizije, bilo u\u017eivo, bilo premijerno. Drugi dio programa odr\u017eat \u0107e se u novootvorenoj Knji\u017eari Fraktura u Ulica kneza Mislava 17 u Zagrebu i te programe emitirat \u0107emo u\u017eivo putem svojih web-platformi i u suradnji s <em>24sata<\/em>. Jedan program, po\u0161tuju\u0107i epidemiolo\u0161ke mjere,&nbsp;odr\u017eat \u0107emo u Hrvatskom glazbenom zavodu, gdje se pro\u0161le godine odvijao Festival. Izlo\u017ebe \u0107e se odr\u017eati u Galeriji Canvas i Galeriji \u0160ira, a filmove po knji\u017eevnim djelima mo\u0107i \u0107ete gledati tako\u0111er na Tre\u0107em programu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ove godine dovodimo \u0161ezdesetak autora iz dvanaest zemalja. Neki \u0107e gostovati i razgovarati s nama iz svojih domova ili TV studija, no mnogi \u0107e nastupati u\u017eivo pred kamerama, bilo iz studija HRT-a ili iz Knji\u017eare Fraktura, a na svakom doga\u0111anju mo\u0107i \u0107e prisustvovati i publika koliko to dopu\u0161taju kapaciteti prostora uz pridr\u017eavanje svih mjera.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 petoga rujna u najavnoj emisiji Festivala na HRT-u razgovarat \u0107emo o temama distopije i apokalipse u knji\u017eevnosti s IVANOM ROGAR, LUDWIGOM BAUEROM, o suvremenoj la\u017ei razgovarat \u0107emo s VIDOM BARI\u0106EM, a OZREN GRABARI\u0106 i MATEJ ME\u0160TROVI\u0106 s vrhuncima predstave <em>Krle\u017eino predavanje u Hrvatskom glazbenom zavodu<\/em> podsjetit \u0107e nas kako je svijet budu\u0107nosti i knji\u017eevnost vidio Miroslav Krle\u017ea. Sve\u010dano otvaranje Festivala prenosit \u0107e se u\u017eivo sa Sun\u010dane strane Prisavlja, a u emisiji \u0107e gostovati najbolji svjetski kratkopri\u010da\u0161 Izraelac ETGAR KERET, zatim troje programskih direktora hrvatskih knji\u017eevnih festivala MAGDALENA VODOPIJA, ROMAN SIMI\u0106 i SEID SERDAREVI\u0106 te \u0110UR\u0110ICA \u010cILI\u0106 i SEMEZDIN MEHMEDINOVI\u0106, dvoje autora \u010dije je pripovijedanje obilje\u017eeno autofikcijom, a pritom je iznimno poetsko.<\/p>\n\n\n\n<p>Na tribini <em>Razotkrivanje<\/em> ove godine ugo\u0161\u0107ujemo jednog od stalnih kandidata za Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost DAVIDA GROSSMANA, s kojim \u0107emo razgovarati o njegovu romanu <em>Kad je Nina znala<\/em>inspiriranom \u017eivotom Eve Pani\u0107. S nagra\u0111ivanom iznimno popularnom talijanskom autoricom FRANCESCOM MELANDRI o njezinu romanu <em>Prava krv<\/em> o afri\u010dkim emigrantima u Italiju, kolonizatorskoj povijesti Italije i ratu u Etiopiji razgovarat \u0107e jedna od na\u0161ih najboljih prevoditeljica s talijanskoga Ana Badurina, a s ljubimcem hrvatske publike JAVIEROM CERCASOM, autorom \u010diji je svaki novi roman knji\u017eevni dragulj, razgovarat \u0107e knji\u017eevni teoreti\u010dar Tomislav Brlek. Ta tri <em>Razotkrivanja<\/em> mo\u017eete gledati na TV programu, a ETGAR KERET o svojim \u0107e novim pri\u010dama razgovarati s Romanom Simi\u0107em u Knji\u017eari Fraktura. Taj i druge doga\u0111aje iz Knji\u017eare Fraktura mo\u0107i \u0107ete gledati u\u017eivo putem na\u0161ih platformi i uz suradnju s na\u0161im medijskim pokroviteljima <em>24sata<\/em> i tjednikom <em>Express<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Festival svjetske knji\u017eevnosti<\/strong> od svojih po\u010detka njeguje dijalog izme\u0111u svih sudionika, a ta ideja najbolje se ogleda u programu <em>Dvostruki portret<\/em>, gdje spajamo inozemne i doma\u0107e autore koji se negdje dodiruju \u2013 temom, stilom, idejom. Ove godine u tom programu spajamo dansku spisateljicu, dobitnicu niza nagrada i finalisticu za nagradu Man Booker International DORTHE NORS i esejisticu, prozaisticu i feministicu ASJU BAKI\u0106, s kojima \u0107e razgovarati Dunja Ku\u010dinac. Odrastanje u doba tranzicije jedna je od tema kojom se bavi niz pisaca tranzicijskih zemalja, svaki sa svojim pone\u0161to druga\u010dijim iskustvom. Korana Serdarevi\u0107 o tome \u0107e razgovarati s rumunjskim piscem i knji\u017eevnim urednikom BOGDAN-ALEXANDRUOM ST\u0102NESCUOM i s piscem, urednikom i kulturtregerom ANDRIJOM \u0160KAROM. U dana\u0161njem u\u017eurbanom, hekti\u010dnom svijetu svima je potrebna svojevrsna smirenost, potraga za istinskim poslom, za ne\u010dim \u0161to nas ispunjava, \u0161to nas povezuje s iskonskim ljudskim. O tim \u0107e iskustvima razgovarati Morana Zibar s OLEOM THORSTENSENOM, norve\u0161kim stolarom koji je postao svjetska knji\u017eevna senzacija, i MILANOM MAJEROVI\u0106-STILINOVI\u0106EM, koji se pak na\u0161ao na planini. S druge strane, pisce i dalje proganjaju stvari koje uznemiravaju \u2013 pedofilija, skrivene tajne \u010dovjeka, nasilje nad \u017eenama. O tome \u0107e s dobitnikom Europske nagrade za knji\u017eevnost, nizozemskim piscem JAMALOM OUARIACHIJEM i knji\u017eevnim otkri\u0107em godine MAGDALENOM BLA\u017dEVI\u0106 razgovarati Antonela Maru\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>U programu <em>Pisac i njegov \u010ditatelj<\/em> ove godine ugostit \u0107emo neke iznimne pisce i njihove prevoditelje ili urednike. Kruno Lokotar razgovarat \u0107e s dva Marka, MARKOM TOMA\u0160EM i MARKOM GREGUROM, o njihovim novim romanima. Seid Serdarevi\u0107 \u0107e pak sa SEMEZDINOM MEHMEDINOVI\u0106EM i \u0110UR\u0110ICOM \u010cILI\u0106 razgovarati o njihovim knjigama i poetikama, o sje\u0107anju i kako to sje\u0107anje uhvatiti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovogodi\u0161nje <em>Knji\u017eevne matineje<\/em> u ovim posebnim okolnostima odr\u017eavamo na livadi Hrvatske radiotelevizije, tako da su to i matineje i piknici. U\u010denici zagreba\u010dke V. gimnazije razgovarat \u0107e s MIHAELOM GA\u0160PAR o njezinim romanima i temama koje ju opsjedaju, u\u010denici X. gimnazije \u201cIvan Supek\u201d poku\u0161at \u0107e vidjeti i \u010duti kako pi\u0161e IVICA PRTENJA\u010cA, dok \u0107e VII. gimnazija razgovarati o <em>flash<\/em> pri\u010dama i detaljima koje lovi mobitelom s ANTOM ZLATKOM STOLICOM.<\/p>\n\n\n\n<p>S\u00dcNJE LEWEJOHANN, LARA MITRAKOVI\u0106 i OLJA SAVI\u010cEVI\u0106 IVAN\u010cEVI\u0106 pjesnikinje su razli\u010ditih generacija, ali sli\u010dnih poetika. Njihove pjesme \u010dut \u0107emo u\u017eivo, a o poeziji \u0107e s njima razgovarati Monika Herceg.<\/p>\n\n\n\n<p>\u017divimo u vremenu najve\u0107e globalne krize, nakon koje ni\u0161ta ne\u0107e i ne mo\u017ee biti kao \u0161to je bilo. O temama koje se ti\u010du svih nas, kulture, \u017eivota, a nadasve knji\u017eevnosti, organizirali smo nekoliko okruglih stolova. Posljednjih mjeseci gledali smo krizu i snagu Europske unije; o tome je li Europa nedovr\u0161ena unija, Igor \u0160tiks razgovarat \u0107e s IVANOM SAJKO, BORISOM BUDENOM i VLADIMIROM ARSENIJEVI\u0106EM. O svijetu nakon pandemije uz jo\u0161 jednu moderaciju Igora \u0160tiksa razgovarat \u0107e DEJAN JOVI\u0106, SEMEZDIN MEHMEDINOVI\u0106 i RENATA SALECL, dok \u0107e o ulozi i va\u017enosti knji\u017eevnosti Bruno Kragi\u0107 razgovarati s MARIJOM OTT FRANOLI\u0106, MA\u0160OM GRDE\u0160I\u0106, DAMIROM RADI\u0106EM i ALE\u0160OM \u0160TEGEROM.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovim posebnim okolnostima priredili smo i dvije specijalne emisije, jednu o poeziji, <em>Poezija u gradu<\/em>, koju je osmislila ROMANA PERE\u010cINEC, a u kojoj sudjeluju ANA BRNARDI\u0106, DENIS \u0106OSI\u0106, BRANKO \u010cEGEC, MONIKA HERCEG, MARIJA SKO\u010cIBU\u0160I\u0106 i ANDRIANA \u0160KUNCA, dok druga propituje suvremenu prozu, a osmislio ju je ANDRIJA \u0160KARE, s kojim o svojoj prozi razgovaraju VID BARI\u0106, LUIZA BOUHARAOUA, IVA GJURKIN, MARKO GREGUR, IVANA ROGAR i KORANA SERDAREVI\u0106.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao i svake godine organiziramo izlo\u017ebe inspirirane knji\u017eevnim djelima, ove godine \u010dak dvije. Ona u Galeriji Canvas okuplja suvremene i eminentne likovne umjetnike, a ona u Galeriji \u0160ira pokazat \u0107e radove studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu koji su pod mentorstvom svojih profesora motive za svoje radove na\u0161li u knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Na Preradovi\u0107evu trgu svakoga dana u trinaest sati u ku\u0107ici Barcaffea uz besplatnu kavu mo\u017eete se dru\u017eiti s autorima i dobiti njihov potpis.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako je vrijeme mesopusta odavno pro\u0161lo, ipak navucite svoju masku i posjetite <strong>Festival svjetske knji\u017eevnosti<\/strong>, bilo u\u017eivo, bilo virtualno \u2013 jer knji\u017eevnost otvara svjetove.<\/p>\n\n\n\n<p>Seid Serdarevi\u0107<br>programski direktor Festivala svjetske knji\u017eevnosti<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor i program:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/magazin.fraktura.hr\/hr\/festival\">https:\/\/magazin.fraktura.hr\/hr\/festival<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.culturenet.hr\/default.aspx?id=99415\">https:\/\/www.culturenet.hr\/default.aspx?id=99415<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22544,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-22543","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/fsk_2020.png?fit=730%2C456&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":22543,"position":0},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":22543,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":22543,"position":2},"title":"Drago Ma\u017ear, &#8220;Dva kurira&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":22543,"position":3},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, &#8220;Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":22543,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52976","url_meta":{"origin":22543,"position":5},"title":"Predavanje Sini\u0161e Male\u0161evi\u0107a &#8220;Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizira javno predavanje o temi Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107. Nasilje \u010dovjeka nad \u010dovjekom \u010desto se percipira kao transkulturni i transhistorijski fenomen. Stoga ve\u0107ina ljudi pretpostavlja da su rat i drugi oblici organiziranog nasilja oduvijek postojali i bili prisutni u svim dru\u0161tvima diljem svijeta.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22543","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22543"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22543\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22547,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22543\/revisions\/22547"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22544"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22543"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22543"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22543"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}