{"id":22479,"date":"2020-08-31T17:18:06","date_gmt":"2020-08-31T17:18:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22479"},"modified":"2020-08-31T17:18:06","modified_gmt":"2020-08-31T17:18:06","slug":"tomislav-jonjic-ivo-pilar-pisac-politicar-ideolog-1898-1918","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22479","title":{"rendered":"Tomislav Jonji\u0107, \u201cIvo Pilar \u2013 pisac, politi\u010dar, ideolog (1898.-1918.)\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Na 900 stranica Tomislav Jonji\u0107 donosi iscrpan pregled, pravu studiju o \u017eivotu i djelovanju pisca, pravnka, sociologa i najpoznatijeg hrvatskog geopoliti\u010dara Ive Pilara. Taj prava\u0161ki politi\u010dar pionir je hrvatskog zemljopisa, a njegovi poznati radovi jesu Politi\u010dki zemljopis hrvatskih zemalja<\/em> i Geopoliti\u010dka studija<\/em>, u kojima otvara nove teme i uvodi dotad nepoznate zemljopisne pojmove. No sve je to bio samo uvod u njegovo kapitalno djelo Ju\u017enoslavensko pitanje<\/em>, koje je izvorno objavio na njema\u010dkom jeziku i namijenio austrijskoj publici. Me\u0111utim djelo je imalo vi\u0161e odjeka na ju\u017enoslavenskom prostoru i izazvalo reakciju kod Srba i onih koji su zagovarali ujedinjenje u zajedni\u010dku tvorevinu. Iz Pilarove knjige shvatili su poruku da bi takvo ujedinjavanje bilo pugubno za Hrvate te su br\u017ee-bolje stali kupovati i uni\u0161tavati sve primjerke kako bi sprije\u010dili da dopru u \u0161iru javnost. Stoga je Ju\u017enoslavensko pitanje<\/em> postalo raritetno i vrlo tra\u017eeno izdanje.<\/p>\n\n\n\n

Djelo Tomislava Jonji\u0107a Ivo Pilar \u2013 pisac, politi\u010dar, ideolog (1898.\u20131918.)<\/em> bavi se kriti\u010dkim prou\u010davanjem jedne od svestranijih figura hrvatske politi\u010dke scene u posljednjoj fazi Habsbur\u0161ke Monarhije. (\u2026) Ono je rezultat  sveobuhvatnog istra\u017eivanja izvornoga gradiva i brojne literature. Autor u knjizi ukazuje zbog \u010dega je Pilar bio vrijedan intenzivnog istra\u017eivanja: pisac programatskih tekstova o secesiji (\u201eideolog Moderne\u201c) i promicatelj modernih kulturno-umjetni\u010dkih pogleda, anga\u017eirani javni radnik u Sarajevu i pionir politi\u010dko-strana\u010dkog organiziranja Hrvata u Bosni i Hercegovini, nositelj intelektualnog otpora prema ekspanzivnim te\u017enjama srpskoga nacionalizma (\u201esvesrpstva\u201c) i zagovaratelj austro-ugarske aneksije BiH, aktivni sudionik ideolo\u0161kih sukoba na hrvatskom dijelu javne scene u BiH (konfrontacija sa sarajevskim nadbiskupom i onim pojedincima koji su ga do\u017eivljavali kao \u201ekufera\u0161a\u201c) i sustavni promicatelj rje\u0161avanja ju\u017enoslavenskoga pitanja u duhu promicanja pobolj\u0161anoga statusa Hrvata unutar Habsbur\u0161ke Monarhije. (Iz recenzije dr. sc. Stjepana Matkovi\u0107a)<\/p>\n\n\n\n

Rukopis Tomislava Jonji\u0107a Ivo Pilar \u2013 pisac, politi\u010dar, ideolog (1898.\u20131918.)<\/em> donosi relevantnu rekonstrukciju hrvatske politi\u010dke povijesti u posljednjim godinama postojanja Austro-Ugarske Monarhije. Zbog \u010dinjenice da je Ivo Pilar (1874.\u20131933.), po profesiji odvjetnik, u to doba \u017eivio u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzla), u prvom je planu tamo\u0161nja politika i njegovo djelovanje koje se, s obzirom na njegovu interdisciplinarnost, protezalo na brojna znanstvena i kulturna podru\u010dja (knji\u017eevnost, historiografija, antropologija, sociologija, psihologija i dr.). Autor s pravom isti\u010de da su njegovi brojni izvanprofesionalni i izvanpoliti\u010dki interesi vrlo \u010desto imali zamjetne politi\u010dke motive i svrhe. (\u2026) Monografskom obradom \u017eivotnoga puta Ive Pilara u posljednjim godinama postojanja Austro-Ugarske Monarhije ostvaren je relevantan znanstveni doprinos suvremenoj hrvatskoj historiografiji, ali i povijesti drugih dr\u017eava (Ma\u0111arska, Austrija, Bosna i Hercegovina, Srbija). Tema je istra\u017eena na osnovi historiografskih normi koje svoje utemeljenje imaju u \u010dinjenicama relevantnima za istra\u017eivanje. Autor kriti\u010dki analizira sve dosada\u0161nje rezultate historiografije te ih dovodi u kontekst svojih istra\u017eivanja. (Iz recenzije dr. sc. Zlatka Matijevi\u0107a)<\/p>\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/agm.hr\/hr\/shop\/ivo-pilar—pisac-politicar-ideolog-(1898-1918)%2c726.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

Iz medija:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.culturenet.hr\/default.aspx?id=98638<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/objavljena-jonjiceva-monografija-ivo-pilar-pisac-politicar-ideolog-20200707<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/objavljena-knjiga-tomislava-jonjica-ivo-pilar-pisac-politicar-ideolog-199926\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/narod.hr\/kultura\/nova-knjiga-tomislava-jonjica-o-geopolitickom-velikanu-pilaru<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22480,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-22479","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/Ivo-Pilar.jpg?fit=287%2C431&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54550,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54550","url_meta":{"origin":22479,"position":0},"title":"Mislav Gabelica, “SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kao 53. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija dr. sc. Mislava Gabelice SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.) Mislav GabelicaSVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)Biblioteka Studije. \u2013 Knjiga 53.Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo PilarZagreb, 2026. \u2013 216 str.ISBN 978-953-8404-52-8 Sadr\u017eaj Uvod Obiteljske\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54318,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54318","url_meta":{"origin":22479,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u2013 Ladislav Fodroci, \u201eEpistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Kri\u017eevcima i Zavod za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad HAZU-a Koprivni\u010dko kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije pozivaju\u00a0 na predstavljanje knjige Ladislava Fodrocija, Epistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca. U predstavljanju sudjeluju: Tomislav Galovi\u0107,\u00a0autor predgovora; Martina Valec-Rebi\u0107,\u00a0urednica; te moderatorica, Renata Husinec. Predstavljanje knjige odr\u017eava se u \u010detvrtak, 25. lipnja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":22479,"position":2},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":22479,"position":3},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":22479,"position":4},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54592","url_meta":{"origin":22479,"position":5},"title":"Rashid I. Khalidi, “Stogodi\u0161nji rat protiv Palestine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrabro, briljantno i referentno, ovo izvanredno djelo s polja povijesne znanosti tako\u0111er obiluje dramati\u010dno\u0161\u0107u i zapanjuju\u0107om naracijom. Khalidi iznosi uvjerljive dokaze za preispitivanje konvencionalnog zapadnja\u010dkog poimanja spomenute teme, a njegova knjiga predstavlja prekretnicu u prou\u010davanju arapsko-izraelskog sukoba. Avi Shlaim, autor knjige The Iron Wall: Israel and the Arab World Stogodi\u0161nji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22479","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22479"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22481,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22479\/revisions\/22481"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22480"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}