{"id":22445,"date":"2020-08-27T15:21:19","date_gmt":"2020-08-27T15:21:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22445"},"modified":"2020-08-27T15:21:19","modified_gmt":"2020-08-27T15:21:19","slug":"8-festival-alternative-i-ljevice-sibenik-3-5-9-2020-povijest-je-muciteljica-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22445","title":{"rendered":"8. Festival alternative i ljevice \u0160ibenik (3. \u2013 5. 9. 2020.): Povijest je mu\u010diteljica \u017eivota"},"content":{"rendered":"\n

\u201cNema, o\u010digledno, te bolesti koja \u0107e okon\u010dati pojave zbog kojih se \u010dini da \u017eivimo izgubljeni u kalendaru, lutaju\u0107i od 1941. do 1991. i od 1945. pa do 1995. i tako u krug. Upravo zato, na ovogodi\u0161njem, osmom po redu Festivalu alternative i ljevice u \u0160ibeniku, najbrojniji sudionici \u0107e biti povjesni\u010dari i povjesni\u010darke, znanstvenici kojima nisu va\u017eni nacionalni mitovi i konstrukcije, ali im jesu svete \u010dinjenice: tragovi povijesti koja je sretnima u\u010diteljica, a onim drugima, dakle i nama, mu\u010diteljica \u017eivota.\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

—<\/strong><\/p>\n\n\n\n

FALI\u0160 2020<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Povijest je mu\u010diteljica \u017eivota<\/strong>
 <\/p>\n\n\n\n

Ako postoji takozvano novo normalno, onda je sve ono \u0161to je bilo prije, dakle ono staro, nenormalo. Ako, s druge strane, ono prije nije bilo nenormalno, e onda je novo normalno zapravo nenormalno. Tre\u0107ega nema.<\/p>\n\n\n\n

Nije, me\u0111utim, na\u0161 problem to \u0161to nam se jezik ne snalazi u pandemijskom dobu, ve\u0107 \u0161to je na\u0161e (ne)normalno<\/em> zastra\u0161uju\u0107e otporno \u010dak i na \u017eivahni virus. Nema, o\u010digledno, te bolesti koja \u0107e okon\u010dati pojave zbog kojih se \u010dini da \u017eivimo izgubljeni u kalendaru, lutaju\u0107i od 1941. do 1991. i od 1945. pa do 1995. i tako u krug. Upravo zato, na ovogodi\u0161njem, osmom po redu Festivalu alternative i ljevice u \u0160ibeniku, najbrojniji sudionici \u0107e biti povjesni\u010dari i povjesni\u010darke, znanstvenici kojima nisu va\u017eni nacionalni mitovi i konstrukcije, ali im jesu svete \u010dinjenice: tragovi povijesti koja je sretnima u\u010diteljica, a onim drugima, dakle i nama, mu\u010diteljica \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Otkako smo ga pokrenuli, FALI\u0160 smo njegovali kao doga\u0111aj na koji se ne ide po mi\u0161ljenje, nego se dolazi razmijeniti ga, bez obzira o \u010demu je rije\u010d: su\u017eavanju ili osvajanju prostora slobode, revizionizmu, teologiji, tehnologiji, aktualnim doga\u0111ajima ili ekonomiji. Od tog na\u010dela nismo odustali prije, a ne\u0107emo ni sada, u doba korone. To \u0161to \u0107e nas zbog epidemiolo\u0161kih mjera morati biti manje na Maloj lo\u017ei, opet je bolje nego da vas i nas ne bude nikako na \u0161ibenskoj agori.<\/p>\n\n\n\n

Optimisti su, toga se vjerojatno sje\u0107ate, na po\u010detku pandemije po\u010deli govoriti kako \u0107emo iz nje i zbog nje iza\u0107i u neki novi, bolji svijet. Pesimisti su, aksiom je, uvijek bili bolje upu\u0107eni. Ili, kako to pi\u0161e francuski filozof Alain Badiou: \u201eKada je rije\u010d o nama koji \u017eelimo realnu politi\u010dku promjenu u ovoj zemlji, trebalo bi da iskoristimo ovu me\u0111uigru, pa \u010dak i izolaciju, za rad na novim figurama politike, na projektu novih politi\u010dkih mjesta i na transnacionalnom razvijanju tre\u0107e etape komunizma, poslije sjajne inicijalne i inventivne faze, i zanimljive, ali na kraju pora\u017eene faze dr\u017eavnog eksperimentiranja. Tako\u0111er, trebalo bi se okrenuti kritici ideje da pojave poput epidemije same po sebi <\/em>donose ne\u0161to politi\u010dki novo. Uzgred, javno \u0107e se pokazati da su takozvane ‘dru\u0161tvene mre\u017ee’ \u2013 pored \u010dinjenice da se od njih dalje bogate najve\u0107i milijarderi \u2013 prije svega mjesto \u0161irenja ko\u010doperne mentalne paralize, nekontroliranih glasina, otkrivanja prepotopskih ‘novih ideja’ ili mra\u010dnja\u0161tva koje raspiruje fa\u0161izam. Posebice sada ne smijemo vjerovati ni u \u0161to osim u proverljive znanstvene istine i utemeljene perspektive jedne nove politike, u njena lokalizirana iskustva i strate\u0161ki cilj\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u017divimo u izuzetno zanimljivim vremenima. I ne samo mi. Povijest se od Kine do Amerike, od Antarktika do Hrvatske, odvija u direktnom prijenosu. Na nama je da odaberemo ho\u0107emo li biti njen subjekt ili objekt, ho\u0107emo li je budu\u0107nosti ostaviti kao u\u010diteljicu ili mu\u010diteljicu. Tko god je dolazio i dolazit \u0107e na FALI\u0160, napravio je svoj izbor. Mi koji ga organiziramo samo smo odredili vrijeme i mjesto \u2013 jo\u0161 jedno za jednu borbu.<\/p>\n\n\n\n

Program<\/strong><\/p>\n\n\n\n

8. Festival alternative i ljevice \u0160ibenik (FALI\u0160)
(3. \u2013 5. 9. 2020.; Trg Ivana Pavla II)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrtak, 3.9.:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

20:00:<\/strong> \u201eOpasne pri\u010de: politike koje su zarobile svijet\u201c; promocija knjige Petra Vidova
(sudjeluju: Petar Vidov, Ana Bena\u010di\u0107; moderira: Branko Sekuli\u0107)<\/p>\n\n\n\n

21:00:<\/strong> \u201eAmerika 2020.: Krah carstva ovozemaljskog?; predavanje dr. Stipe Grgasa<\/p>\n\n\n\n

22:00:<\/strong> \u201eSva velika bra\u0107a nas gledaju\u201c; javni intervju s Denisom Peri\u0161om
(voditelj: Marko Podrug)

Petak, 4.9.:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

20:00:<\/strong> \u201eSumma atheologiae: Nekoliko hereti\u010dkih rasprava o nemogu\u0107nosti Svemogu\u0107eg\u201c; promocija knjige Borisa De\u017eulovi\u0107a
(sudjeluju: Boris De\u017eulovi\u0107, Viktor Ivan\u010di\u0107; moderira: Zoran Grozdanov)<\/p>\n\n\n\n

21:00:<\/strong> \u201eAteizam: Strah od tu\u0111e nevjere ili vlastitog malovjerja?\u201c; okrugli stol
(sudjeluju: don Hrvoje Katu\u0161i\u0107, fra Domagoj Runje; moderira: Branko Sekuli\u0107)<\/p>\n\n\n\n

22:00:<\/strong> \u201eEkonomija sre\u0107e\u201c; predavanje dr. Petra Filipi\u0107a
 <\/p>\n\n\n\n

Subota, 5.9.:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

19:00:<\/strong> \u201e\u017divot u limbu \u2013 knjiga o\u017eiljaka\u201c; promocija knjige Slavena Ra\u0161kovi\u0107a i Igora \u010coke
(sudjeluju: Slaven Ra\u0161kovi\u0107, Igor \u010coko, Aneta Vladimirov; moderira: Davorka Bla\u017eevi\u0107)<\/p>\n\n\n\n

20:00:<\/strong> \u201e1968.: godina koja je uzdrmala svijet\u201c; predavanje dr. Hrvoja Klasi\u0107a<\/p>\n\n\n\n

21:00:<\/strong> \u201eNa braniku povijesti\u201c; okrugli stol
(sudjeluju: dr. Snje\u017eana Koren, dr. Bo\u017eo Repe; moderira: dr. Dubravka Stojanovi\u0107)<\/p>\n\n\n\n

22:00:<\/strong> \u201e1971.: Srpski liberali u Hrvatskom prolje\u0107u\u201c; predavanje dr. Milivoja Be\u0161lina<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Predavanja\/debate<\/h4>\n\n\n\n

\u010cetvrtak, 3.9.:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

21:00: \u201eAmerika 2020.: Krah carstva ovozemaljskog?\u201c; predavanje dr. Stipe Grgasa<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Polazi\u0161te izlaganja je procjena da \u017eivimo doba onoga poslije, doba koje je odre\u0111eno krajem svijeta kakav smo znali. Taj smo svijet saznavali pomo\u0107u znanstvenih disciplina koje su imale svoje predmete, protokole i metode. Sve je to danas upitno, i predmet i znanstvena disciplina, pa \u010desto govorimo o iscrpljenosti naslije\u0111enih paradigmi i nesposobnosti razumijevanja suvremenih zbivanja. U izlaganju \u0107e se ova transformacija ilustrirati iz perspektive ameri\u010dkih studija jer se dvadeseto stolje\u0107e \u010desto smatra ameri\u010dkim stolje\u0107em, pa  zbivanja u SAD-u mogu biti indikator globalnih procesa.  <\/p>\n\n\n\n

\u201eU svojim po\u010detcima ameri\u010dki su studiji nudili paradigme razumijevanja SAD-a, paradigme na kojima sam inzistirao kada smo poradili na institucionalizaciji tih studija kod nas.  Danas dvojim o uporabljivosti tih paradigmi razumijevanja jer svjedo\u010dimo procesima koji \u0107e neki \u010ditati kao kraj ameri\u010dkog projekta. Me\u0111u procese koje ubrajam u simptome kraja su dokraj\u010denje politike i vladavina spektakla, financijalizacija ekonomije, ekolo\u0161ka problematika, socijalno raslojavanje i nasilje, reakcija na pandemiju. Me\u0111utim, unato\u010d toj evidenciji mi\u0161ljenja sam da je preuranjeno govoriti o kraju ameri\u010dke prevlasti. U prilog toj skepsi govore sljede\u0107e \u010dinjenice: nezaustavljivo kori\u0161tenje prirodnih resursa, ameri\u010dki militarizam, nezaustavljiv rast burzovnih indeksa. Ovi pokazatelji upu\u0107uju na zaklju\u010dak da, ako je na djelu mijena kapitalisti\u010dkog dru\u0161tva, u toj mijeni ne posustaje dinamika samooplodnje kapitala\u201c (dr. Stipe Grgas).<\/p>\n\n\n\n

22:00: \u201eSva velika bra\u0107a nas gledaju\u201c; javni intervju s Denisom Peri\u0161om (voditelj: Marko Podrug)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160to pitati Denisa Peri\u0161u, poznatog i kao Darkmana \u2212 prvog \u010dipiranog Hrvata, osu\u0111enog hakera, suradnika DORH-a, zvi\u017eda\u010da, stru\u010dnjaka za sigurnost na internetu, WI-FI entuzijasta i ateisti\u010dkog aktivista nego: “Koliko te Bill Gates pla\u0107a?” A i to samo za po\u010detak.<\/p>\n\n\n\n

Petak, 4.9.:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

21:00: \u201eAteizam: Strah od tu\u0111e nevjere ili vlastitog malovjerja?\u201c; okrugli stol (sudjeluju: don Hrvoje Katu\u0161i\u0107, fra Domagoj Runje; moderira: Branko Sekuli\u0107)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

“Ateizam: Strah od tu\u0111e nevjere ili vlastitog malovjerja?” je rasprava o knjizi Summa Atheologiae <\/em>Borisa De\u017eulovi\u0107a, koja \u0107e kao ateisti\u010dki spis biti tuma\u010dena od strane vjernika u poku\u0161aju zadobivanja \u0161to konkretnijeg uvida u mogu\u0107nosti komunikacije navedenog sadr\u017eaja u \u0161irim vjerskim okvirima. Klju\u010dno pitanje ovog vida komunikacije nije, kako bi se moglo na prvu pomisliti, ima li Boga ili ne, ve\u0107 \u0161to to kad netko tvrdi da nema, za \u017eivot jednog vjernika konkretno predstavlja? Postoje li granice iskazivanje vjere i nevjere u sekularnim dru\u0161tvima, te na koji na\u010din pomiriti nesrazmjer ovih stavova, a da oni, ako ve\u0107 ne doprinose dru\u0161tvenom skladu, barem ne doprinose sukobima?<\/p>\n\n\n\n

22:00: \u201eEkonomija sre\u0107e\u201c; predavanje dr. Petra Filipi\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sre\u0107a je \u010dudan pojam. I subjektivan i objektivan, pojedina\u010dan i skupan, kratkoro\u010dan i dugoro\u010dan, okvir za svako veselje, sinonim za sve dobro \u0161to se \u010dovjeku mo\u017ee dogoditi. Valjda je to i razlog za\u0161to su se oko sre\u0107e lomila koplja od postanka svijeta. Eto, ve\u0107 na po\u010detku, gr\u010dki filozofi. Sre\u0107u su smatrali motivom svih svrhovitih ljudskih aktivnosti. Ali, da ne bi sve bilo sretno, podijelili su se u dvije skupine. Prvu su \u010dinili “hedonisti”, u skladu s osobnim iskustvom, izjedna\u010davali su sre\u0107u sa senzualnim u\u017eicima. Drugi su za sre\u0107u koristili termin eudaimonia (bla\u017een, sretan). Ona je po prirodi dru\u0161tvena, ostvaruje je pojedinac, ali samo u kontekstu obitelji, prijateljstva, zajednice i dru\u0161tva. I tako, ta prvotna podjela \u017eivi stolje\u0107ima, a i danas dijeli filozofe, znanstvenike i sve ostale. U posljednjih tridesetak godina nabujala su istra\u017eivanja ljudske sre\u0107e. Najvi\u0161e se pa\u017enje posve\u0107uje odnosu ekonomije i sre\u0107e. Ali, kako je ekonomija u osnovi “turobna” (joyless<\/u><\/em>) znanost cijelu pri\u010du treba razveseliti iskricama o sre\u0107i i politici i sre\u0107i i svjetskim religijama.<\/p>\n\n\n\n

Subota, 5.9.:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

20:00: \u201e1968.: godina koja je uzdrmala svijet\u201c; predavanje dr. Hrvoja Klasi\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako je te davne i mitske 1968. sve po\u010delo u kapitalisti\u010dkim zemljama europskog Zapada, odjeci krize odrazili su se i na dr\u017eavu koja je s njima imala vrlo malo sli\u010dnosti. Jugoslavija se suo\u010dava s neuspjehom gospodarske reforme, potro\u0161nja je dobila primat nad proizvodnjom, narodni dohodak nije vi\u0161e raspodjeljivala dr\u017eava nego sami proizvo\u0111a\u010di. Te\u0161ko i sporo privikavanje na nove modele dovodi do sve ve\u0107eg nezadovoljstva radnika, mnoga se poduze\u0107a gase, dok konstantan pad industrijske proizvodnje u kona\u010dnici rezultira porastom broja nezaposlenih… Dok su, dakle, diljem svijeta demonstranti realni u tra\u017eenju nemogu\u0107eg<\/em>, Hrvatska i Jugoslavija, kao naizgled monolitne, suo\u010davaju se s velikim dru\u0161tvenim potresima. <\/p>\n\n\n\n

21:00: \u201eNa braniku povijesti\u201c; okrugli stol (sudjeluju: dr. Snje\u017eana Koren, dr. Bo\u017eo Repe; moderira: dr. Dubravka Stojanovi\u0107)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Grupa eminentnih povjesni\u010dara postjugoslovenskog prostora (Dubravka Stojanovi\u0107, Milivoj Be\u0161lin, Bo\u017eo Repe, Husnija Kamberovi\u0107 i Tvrtko Jakovina), okupila se u okviru projekta beogradskih udru\u017eenja KROKODIL i forumZFD \u201eTko je prvi po\u010deo? \u2013 povjesni\u010dari protiv revizionizma\u201c kako bi se aktivno borili protiv revizionisti\u010dkih tendencija u regionalnim historiografijama, a za jednu, zajedni\u010dku multiperspektivnu historiografiju. Krunu projekta predstavlja Deklaracija “Obranimo povijest “, objavljena 13. lipnja u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju.<\/p>\n\n\n\n

22:00: \u201e1971.: Srpski liberali u Hrvatskom prolje\u0107u\u201c; predavanje dr. Milivoja Be\u0161lina<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Va\u017eni povijesni procesi zapo\u010deti gospodarskom reformom (1965.) i Brionskim plenumom (1966.) dosegli su vrhunac u promjenama republi\u010dkih rukovodstava 1968. i najopse\u017enijem reformskom zahvatu u drugoj Jugoslaviji. U predavanju \u0107e se obratiti posebna pa\u017enja na nove koncepte federacije, ideje o demokratizaciji i tr\u017ei\u0161nim aspektima socijalizma, ustavne promjene, kao i politiku rukovodstava u Srbiji i Hrvatskoj na \u010dijem \u010delu su se nalazili Marko Nikezi\u0107 i Savka Dab\u010devi\u0107 Ku\u010dar, kao i konsekvence koje su uslijedile poslije njihove smjene. Posebna pa\u017enja bit \u0107e posve\u0107ena nacionalizmu, kulturi, medijima i dru\u0161tvenim strujanjima koja poprimaju sasvim specifi\u010dna obilje\u017eja u tom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Promocije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrtak, 3.9.:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

20:00: Opasne pri\u010de: politike koje su zarobile svijet<\/em>; promocija knjige Petra Vidova (sudjeluju: Petar Vidov, Ana Bena\u010di\u0107; moderira: Branko Sekuli\u0107)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nacionalisti bi se najugodnije osje\u0107ali u svijetu u kojem svaki narod ima svog Orbana, pi\u0161e Petar Vidov u Opasnim pri\u010dama<\/em>, donose\u0107i pregled suvremenih desni\u010darskih narativa koji oblikuju svjetski poredak, dopiru\u0107i od ideologa kakvi su Alain de Benoist, Aleksandr Dugin i Steve Bannon sve do Kremlja i Bijele ku\u0107e. No, podijeljeni svijet, kako upozorava globalna znanstvena zajednica, postaje sve neugodnije mjesto za \u017eivot. Nacionalisti\u010dka sebi\u010dnost i kapitalisti\u010dka potro\u0161nja prirode vode zagrijavanju planeta preko praga ireverzibilnosti. Ispisana novinarski informativno, intrigantno i pitko, ova rasprava protiv politi\u010dke desnice no\u0161ena je jakom tezom: desni\u010dari vode svijet u propast. (Nikola Bajto, Novosti<\/em>)
 <\/p>\n\n\n\n

Petak, 4.9.:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

20:00: Summa atheologiae: Nekoliko hereti\u010dkih rasprava o nemogu\u0107nosti Svemogu\u0107eg<\/em>; promocija knjige Borisa De\u017eulovi\u0107a (sudjeluju: Boris De\u017eulovi\u0107, Viktor Ivan\u010di\u0107; moderira: Zoran Grozdanov)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Knjigu Summa athelogiae<\/em>, podnaslovljena \u201eNekoliko hereti\u010dkih rasprava o nemogu\u0107nosti Svemogu\u0107eg\u201c, De\u017eulovi\u0107 je posvetio svom prerano umrlom prijatelju i duhovnom, feralovskom subratu, \u201eoptimistu me\u0111u nevjernicima\u201c Predragu Luci\u0107u, danas gotovo kultnom piscu i kolumnistu \u010dije zna\u010dajno literarno i publicisti\u010dko djelo tek \u010deka punu i pravu valorizaciju. A za\u0161to se odlu\u010dio njemu u \u010dast \u201eukori\u010diti\u201c tekstove o teolo\u0161kim \u201edvoumicama i nedoumicama\u201c koji propituju postojanje Boga, (s)misao Isusa Krista, Djevice Marije, Ne\u010dastivog, Crkve, klera, uklju\u010duju\u0107i i \u201edvoumice i nedoumice\u201c o Hrvatima, ratnim zlo\u010dinima, uop\u0107e ratnim zbivanjima na prostorima biv\u0161e Jugoslavije, kao i one o \u201eseksu, \u017eenama i pederima\u201c, to nije te\u0161ko doku\u010diti. Luci\u0107 se bavio sli\u010dnim temama i jednako strasno, lucidno i o\u0161troumno, kriti\u010dki propitivao beskrajan prostor hrvatske parade ki\u010da, licemjerja, pokvarenosti, la\u017ei, gluposti, nemorala, zlo\u010dina, lopovluka i svake vrste ljudskog uni\u017eenja, destruktivnosti i izopa\u010denosti, tako da je karnevalizacijom tih fenomena, \u201emajstor\u201c De\u017eulovi\u0107 \u017eelio ispisati hommage<\/em> \u201evelemajstoru\u201c Luci\u0107u u znak sje\u0107anja na dugogodi\u0161nje prijateljstvo i zajedni\u010dki rad. (Jaroslav Pecnik, Novi list<\/em>)<\/p>\n\n\n\n

Subota, 5.9.:<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

19:00: \u017divot u limbu \u2013 knjiga o\u017eiljaka<\/em>; promocija knjige Slavena Ra\u0161kovi\u0107a i Igora \u010coke: (sudjeluju: Slaven Ra\u0161kovi\u0107, Igor \u010coko, Aneta Vladimirov; moderira: Davorka Bla\u017eevi\u0107)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017divot u limbu – knjiga o\u017eiljaka<\/em> je knjiga koja grebe po ranama. To joj je cilj. Suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, s doga\u0111ajima koji su zauvijek promijenili sudbinu i \u017eivot grada u kojem je po\u010deo i zavr\u0161io se rat u Hrvatskoj. Studija slu\u010daja u kojoj \u0107e se mo\u0107i prepoznati svi oni gradovi na prostoru biv\u0161e Jugoslavije koji su iskusili sli\u010dnu sudbinu. Fotografsko-esejisti\u010dki-dokumentarni poku\u0161aj popisivanja trauma i o\u017eiljaka koje je jedna dru\u0161tvena zajednica pro\u017eivjela. Ova knjiga je poku\u0161aj barem malog doprinosa da se najru\u017enije i najte\u017ee stvari i doga\u0111aji iz na\u0161e nedavne pro\u0161losti popi\u0161u na jednom mjestu, utemeljeno na \u010dinjenicama i bez upiranja prstom. Doga\u0111aji kao traume i o\u017eiljci, a ne optu\u017ebe i zamjeranja.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: http:\/\/www.falis.com.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22446,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-22445","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/falis_header.jpg?fit=1170%2C319&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":22445,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":22445,"position":1},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":22445,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":22445,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":22445,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":22445,"position":5},"title":"Martyn Rady, “Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22445"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22445\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22447,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22445\/revisions\/22447"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22446"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}