{"id":22442,"date":"2020-08-27T15:03:01","date_gmt":"2020-08-27T15:03:01","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22442"},"modified":"2020-08-27T15:03:01","modified_gmt":"2020-08-27T15:03:01","slug":"luka-bogdanic-identita-inquieta-la-questione-nazionale-nei-balcani-occidentali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22442","title":{"rendered":"Luka Bogdani\u0107, &#8220;Identit\u00e0 inquieta. La questione nazionale nei Balcani  occidentali&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Izdava\u010d Bordeaux iz Rima objavio je 2020. godine knjigu Luke Bogdani\u0107a &#8220;Nemirni identitet. Nacionalno pitanje na zapadnom Balkanu&#8221;. <\/p>\n\n\n\n<p>\u201cKonstrukcija nacije\u201d rezultat je povijesnih i dru\u0161tvenih procesa koji imaju svoje korijene u po\u010detcima industrijalizacije i modernizacije: pod izgovorom obrane tradicije (\u010desto pojmljene kao najop\u0107enitije \u201cnavike i navade\u201d) moderne dr\u017eave homogenizirale su javni prostor s ciljem op\u0107eg dru\u0161tvenog zaborava i dominacije. U tom smislu dr\u017eave s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije predstavljaju paradigmati\u010dni primjer. Zemlje ro\u0111ene iz raspada Jugoslavije, djeca real-socijalizma, putem ekonomskih i kulturnih distorzija koje su se odvijale desetlje\u0107ima postale su plodno tlo za nacionalizme i separatizme. Na\u010delo nacionalnosti je pri prijelazu iz takozvanog socijalisti\u010dkog sustava u kapitalisti\u010dki imalo istu funkciju \u0161to ga je imalo pri prijelazu iz feudalnog re\u017eima u bur\u017eoaski: bilo je dru\u0161tvena osnova za o\u010duvanje ve\u0107 postoje\u0107eg privatnog vlasni\u0161tva te mjera za novu preraspodjelu bogatstva. Radi se o dokumentiranoj knjizi koja se bavi \u201cbalkanizacijom\u201d s novog i originalnog stajali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Luka Bogdani\u0107<\/strong> (Zagreb, 1978). Docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predstojnik Katedre za filozofsku antropologiju. Studirao je i doktorirao filozofiju na Sveu\u010dili\u0161tu La Sapienza u Rimu. Njegovi su interesi: historija marksizma, filozofska antropologija, misao Antonia Gramscija, nacionaliziram i nacionalni identitet. <em>Nemirni identitet<\/em> je tre\u0107a autorova knjiga na talijanskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p>La \u201ccostruzione della nazione\u201d \u00e8 il risultato di un processo storico e sociale che affonda le radici agli albori dell\u2019industrializzazione e della modernizzazione: con la scusa di difendere la tradizione (spesso declinata nei pi\u00f9 generici \u201cusi e costumi\u201d) gli Stati moderni hanno omogenizzato lo spazio pubblico annullando le realt\u00e0 locali e strumentalizzando il tempo a favore dell\u2019oblio sociale. In tal senso la Jugoslavia rappresenta un esempio eclatante. I Paesi nati all\u2019indomani del collasso jugoslavo, infatti, pur essendo figli del socialismo reale, hanno presto sub\u00ecto distorsioni culturali cos\u00ec forti da accrescere le differenze economiche e rendere fertile il terreno per nazionalismi e separatismi. Il principio di nazionalit\u00e0 ha cos\u00ec svolto, nel passaggio dal sistema socialista a quello capitalista, la medesima funzione avuta nel passaggio dal regime feudale a quello borghese: essere da una parte base sociale per la conservazione della propriet\u00e0 privata gi\u00e0 esistente e dall\u2019altra strumento e metro di misura nella ridistribuzione delle risorse. Un saggio agile e documentato che affronta la \u201cbalcanizzazione\u201d da un punto di vista nuovo e originale.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-bordeaux-edizioni\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"dK7vFm5DKK\"><a href=\"https:\/\/www.bordeauxedizioni.it\/prodotto\/identita-inquieta\/\">Identit\u00e0 inquieta<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Identit\u00e0 inquieta&#8221; &#8212; Bordeaux Edizioni\" src=\"https:\/\/www.bordeauxedizioni.it\/prodotto\/identita-inquieta\/embed\/#?secret=dK7vFm5DKK\" data-secret=\"dK7vFm5DKK\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22443,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-22442","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/Bogdanic.jpeg?fit=1000%2C616&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":22442,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":22442,"position":1},"title":"Dokumentarni serijal &#8220;Titova Jugoslavija&#8221; Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53762,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53762","url_meta":{"origin":22442,"position":2},"title":"Bogdan Deni\u0107: Kaljenje identiteta \u2013 autobiografija i pri\u010da o demokratskoj ljevici u dvije dr\u017eave (SNV i Sandorf)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Marijana Stoj\u010di\u0107, Branka \u0160esto moderira: Aneta Vladimirov Knjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i pri\u010da o demokratskoj ljevici u dvije dr\u017eave autora Bogdana Deni\u0107a (1929. \u2013 2016.) svjedo\u010di o \u017eivotu oblikovanom na raskr\u0161\u0107u zemalja, jezika i ideologija. Sociolog, politi\u010dki teoreti\u010dar, univerzitetski profesor i aktivist, jedan od osniva\u010da Democratic Socialists of America\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Denic.jpg?fit=360%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":22442,"position":3},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":22442,"position":4},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":22442,"position":5},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22442","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22442"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22442\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22444,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22442\/revisions\/22444"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22443"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22442"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22442"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22442"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}