{"id":22422,"date":"2020-08-26T15:30:38","date_gmt":"2020-08-26T15:30:38","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22422"},"modified":"2020-08-26T15:30:38","modified_gmt":"2020-08-26T15:30:38","slug":"fiume-fantastika-fenomeni-grada-izlozba-o-150-godina-urbane-povijesti-rijeke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22422","title":{"rendered":"‘Fiume Fantastika: Fenomeni grada’ \u2013 izlo\u017eba o 150 godina urbane povijesti Rijeke"},"content":{"rendered":"\n

U Exportu na Delti  ovog se petka, 28. kolovoza 2020., otvara velika izlo\u017eba o Rijeci<\/a>, postavljena u 10 paviljona od kojih svaki donosi po jedan specifi\u010dni rije\u010dki fenomen.<\/p>\n\n\n\n

Dugo stvarana, zasnovana na najnovijim istra\u017eivanjima, izlo\u017eba \u201cFiume Fantastika: Fenomeni grada\u201d<\/a> donosi pri\u010du o Rijeci koja je u proteklih 150 godina svoje urbane povijesti do\u017eivjela radikalan rast i postala globalno prometno i industrijsko sredi\u0161te.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ova je izlo\u017eba sredi\u0161nji doga\u0111aj programskog pravca Slatko i slano, projekta Europske prijestolnice kulture i ostaje otvorena do kraja studenog 2020.<\/p>\n\n\n\n

Transformacije, prenamjene, brutalni sudari prirode i industrije<\/h4>\n\n\n\n

Zasnovana je na recentnim istra\u017eivanjima DeltaLaba \u2013 Centra za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam pri Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci te pri\u010da i tuma\u010di povijest modernog urbanog razvoja Rijeke i njezine regije prate\u0107i utjecaje ekonomskih, politi\u010dkih i dru\u0161tvenih procesa na arhitekturu grada.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba i prate\u0107a publikacija rezultat su istra\u017eivanja turbulentne povijesti u kojoj je Rijeka prolazila kroz razli\u010dite dru\u0161tveno-politi\u010dke sustave i teritorijalne ustroje, a pritom se fokus urbanog razvoja u bitnoj mjeri temeljio na novim tehnologijama i na ekonomskim u\u010dincima. U takvim okolnostima nastale su specifi\u010dne arhitekture i urbani fenomeni koje nadilaze pitanja stila, jezika ili estetike i koji generiraju vlastitu, lokalno-specifi\u010dnu i autonomnu urbanu kulturu.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba raspoznaje i obrazla\u017ee ove fenomene na preklapanjima dru\u0161tvenih i arhitektonskih projekata. Radikalne transformacije, neo\u010dekivane prenamjene zgrada, brutalni sudari prirode i industrije tek su neki od elemenata slo\u017eenog mozaika do sada neispri\u010dane pri\u010de o urbanim poukama Rijeke. <\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba Fiume fantastika: Fenomeni grada<\/em> postavljena je u deset paviljona<\/strong>, od kojih svaki tematizira odre\u0111eni rije\u010dki fenomen: Granice<\/strong>, Luka i \u017eeljeznica<\/strong>, Mre\u017ee<\/strong>, Kino: \u201cSti\u017eu ljudi!\u201d<\/strong>, Grad<\/strong>, Pala\u010da<\/strong>, Zajedni\u010dko tlo<\/strong>, Dokolica<\/strong>, Spomenici<\/strong> i Fantasti\u010dne zone<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Otvorenje uz organizirane obilaske i besplatan ulaz<\/h4>\n\n\n\n

Izlo\u017eba se otvara u petak 28. kolovoza u 19.30 sati, a po otvorenju bit \u0107e organizirani obilasci za publiku u 20.30, 21.30 i 22.30.<\/strong> Zbog mjera za\u0161tite od korona virusa, maksimalan broj posjetitelja koji istovremeno mo\u017ee boraviti u prostoru izlo\u017ebe je ograni\u010den, a sve upute vezane uz obilazak posjetitelji \u0107e dobiti u petak prilikom dolaska na otvorenje.<\/p>\n\n\n\n

Ulaz na izlo\u017ebu \u0107e u petak 28. kolovoza, na dan otvorenja, biti besplatan<\/strong>, a izlo\u017ebu je do 13. rujna mogu\u0107e posjetiti svakim danom od 17 do 21 sat<\/strong>. Od 14. rujna do 30. studenog izlo\u017eba \u0107e biti otvorena svakim danom od 11 do 21 sat.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pojedina\u010dna cijena ulaznice za vrijeme trajanja izlo\u017ebe je 30 kuna<\/strong>. Ulaz je slobodan<\/strong> za djecu do 7 godina, te nezaposlene i umirovljenike uz predo\u010denje va\u017ee\u0107ih dokumenata. Djeca i mladi do 18 godina, studenti, zaposlenici Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci te \u010dlanovi strukovnih udruga i organizacija uz predo\u010denje va\u017ee\u0107ih dokumenata ostvaruju popust od 50%<\/strong> na pojedina\u010dnu ulaznicu.<\/p>\n\n\n\n

Velik organizacijski tim i mnogo suradnika<\/h4>\n\n\n\n

Organizatori izlo\u017ebe Fiume Fantastika: Fenomeni grada<\/em> su Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci<\/strong> (DeltaLab \u2013 Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam), RIJEKA 2020<\/strong> i Grad Rijeka<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Glavni kustos izlo\u017ebe je Idis Turato<\/strong>, uz kustose Vedrana Mimicu<\/strong> i Maroja Mrdulja\u0161a<\/strong>
Kustoski tim \u010dine jo\u0161 i Deyan Sudjic<\/strong>, Luka Skansi<\/strong>, Ida Kri\u017eaj Leko<\/strong>, Morana Matkovi\u0107<\/strong> i Renato Stankovi\u0107<\/strong>, uz suradnju s Tvrtkom Jakovinom<\/strong>, Federicom Carlom Simonellijem<\/strong>, Igorom Bezinovi\u0107em<\/strong>, Velidom \u0110eki\u0107em<\/strong> i Janom Horvat<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Partneri su Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja<\/strong>, Muzej grada Rijeke,<\/strong> Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/strong> i Dr\u017eavni arhiv Rijeka<\/strong>. Za produkciju izlo\u017ebe zaslu\u017eni su DeltaLab<\/strong> (Morana Matkovi\u0107 i Renato Stankovi\u0107), a za arhitekturu i oblikovanje izlo\u017ebe Ida Kri\u017eaj Leko<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Ana Tomi\u0107 i Marino Krsta\u010di\u0107-Furi\u0107  bili su zadu\u017eeni za grafi\u010dki dizajn postava izlo\u017ebe, dok je grafi\u010dku pripremu odradio Filip Badurina. Za analiti\u010dko crtanje bio je zadu\u017een Arhitektonski fakultet u Zagrebu (Jana Horvat, Antea Divi\u0107, Tin Vuku\u0161i\u0107, Petra Vlahek), Martina Mataija i Marijana Krizmani\u0107, za lekturu prate\u0107e publikacije Majda Matkovi\u0107 i Edi Jurkovi\u0107, dok je prijevod djelo Edwarda Djordjevica i Dade \u010cakala.<\/p>\n\n\n\n

Partneri u realizaciji postava izlo\u017ebe su Sto Ges.m.b.H. \u2013 Hrvatska, Regeneracija d.o.o. i Zumtobel d.o.o.<\/p>\n\n\n\n

Osim navedenih organizatora, partnera i producenata, svaki od 10 paviljona koji \u010dine izlo\u017ebu, rezultat je zajedni\u010dkog rada jo\u0161 ve\u0107eg broja suradnika, autora i institucija.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/rijeka2020.eu\/fiume-fantastika-fenomeni-grada-izlozba-o-150-godina-urbane-povijesti-rijeke\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22423,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-22422","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/Fiume.jpg?fit=800%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":22422,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":22422,"position":1},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":22422,"position":2},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":22422,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":22422,"position":4},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":22422,"position":5},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22422","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22422"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22422\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22424,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22422\/revisions\/22424"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22423"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}