{"id":2239,"date":"2016-05-12T22:00:05","date_gmt":"2016-05-12T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2239"},"modified":"2016-05-12T22:00:05","modified_gmt":"2016-05-12T22:00:05","slug":"jachym-topol-roman-hladnom-zemljom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2239","title":{"rendered":"J\u00e1chym Topol, roman \u201eHladnom zemljom\u201c"},"content":{"rendered":"<style> <!--  \/* Font Definitions *\/  @font-face \t{font-family:Calibri; \tpanose-1:2 15 5 2 2 2 4 3 2 4; \tmso-font-charset:238; \tmso-generic-font-family:swiss; \tmso-font-pitch:variable; \tmso-font-signature:-1610611985 1073750139 0 0 159 0;}  \/* Style Definitions *\/  p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal \t{mso-style-unhide:no; \tmso-style-qformat:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmargin-top:0cm; \tmargin-right:0cm; \tmargin-bottom:10.0pt; \tmargin-left:0cm; \tline-height:115%; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:11.0pt; \tfont-family:\"Calibri\",\"sans-serif\"; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoChpDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmso-default-props:yes; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoPapDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmargin-bottom:10.0pt; \tline-height:115%;} @page Section1 \t{size:612.0pt 792.0pt; \tmargin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; \tmso-header-margin:36.0pt; \tmso-footer-margin:36.0pt; \tmso-paper-source:0;} div.Section1 \t{page:Section1;} --> <\/style>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><b>J\u00e1chym Topol<\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><i><b>Hladnom zemljom<\/b><\/i><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/span>Prijevod: Mirna Stehl\u00edkov\u00e1 \u0110urasek<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/span>V.B.Z.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/span>09\/2015.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/span>162 str.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Radnja ovog nadrealnog crnohumornog romana zapo\u010dinje u Terez\u00ednu, mjestu u dana\u0161njoj \u010ce\u0161koj gdje je za Habsbur\u0161kog Carstva izgra\u0111ena najmodernija vojna utvrda, koju su nacisti tijekom Drugog svjetskog rata prenamijenili u \u201etranzitni logor&#8221;. Odatle su ljudi (uglavnom \u017didovi) odvo\u0111eni vlakom za Auschwitz. Nakon pada komunisti\u010dkog re\u017eima, nekoliko stanovnika tog zaboravljenog i opustjelog mjesta predvo\u0111enih glavnim likom, ujedno i fiktivnim pripovjeda\u010dem romana, te njegovim mentorom \u010di\u010dom Ilkom, dosjete se kako komercijalno iskoristiti sve ve\u0107i interes stranih turista za to, sada zapu\u0161teno, mjesto tragi\u010dnih ljudskih patnji i stradanja.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">Uskoro u Terez\u00ednu po\u010dnu nicati brojne suvenirnice, restorani, pa \u010dak i diskoteke, a glavni lik (kojem ni u jednom trenutku ne saznajemo ime) dobiva ponudu da svoj komercijalno-poslovni projekt primijeni u Bjelorusiji, zemlji u kojoj je \u201e\u0111avo imao svoju radionicu\u201c i gdje se nalaze \u201enajdublji grobovi, za koje nitko ne zna\u201c. Ondje radnja Topolova romana po\u010dinje poprimati novu, sasvim makabristi\u010dnu dimenziju&#8230;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&nbsp;<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\">&#8220;Hladnom zemljom&#8221; (Chladnou zem\u00ed, 2009.), zadnji roman jednog od vode\u0107ih suvremenih \u010de\u0161kih pisaca J\u00e1chyma Topola, dosad je preveden na sve va\u017enije svjetske jezike te je ovjen\u010dan uglednom \u010de\u0161kom knji\u017eevnom nagradom \u201eJaroslav Seifert\u201c (2010.).<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2239","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53805,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53805","url_meta":{"origin":2239,"position":0},"title":"&#8220;Relics and War in the Eastern Roman Empire&#8221;, J. S. del Pozo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Relics and War in the Eastern Roman Empire: Christian Charismatic Objects in Byzantine Military Contexts and Society This book examines the use of Christian relics as protective amulets, emblems, and talismans in war and military contexts in the Eastern Roman Empire (ca. 310\u20131204). For centuries, Christians have venerated the mortal\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Relics-and-War-East-Rome.webp?fit=596%2C901&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Relics-and-War-East-Rome.webp?fit=596%2C901&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Relics-and-War-East-Rome.webp?fit=596%2C901&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54764,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54764","url_meta":{"origin":2239,"position":1},"title":"Christopher Willis Gortner: Trilogija \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"C. W. Gortner u trilogiji \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c prati mladog \u0161pijuna Brendana Prescotta koji se u vrijeme dinasti\u010dkih, vjerskih i politi\u010dkih sukoba na tudorskom dvoru suo\u010dio s opasnim urotama, izdajama i tajnama kako bi za\u0161titio budu\u0107u kraljicu Elizabetu I. Trilogiju je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":2239,"position":2},"title":"Drago Ma\u017ear, &#8220;Dva kurira&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":2239,"position":3},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53793,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53793","url_meta":{"origin":2239,"position":4},"title":"&#8220;Shaping the Nation in Medieval Europe&#8221;, ed. E. Adde","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"This volume in The Medieval Globe book seriesexplores a fundamental problem of European historiography within a global context: the history of medieval nations and the question of their relationship to modern nation-states. Focusing on the emerging or established societies of Christian Europe and their immediate neighbours, contributors ask: To what\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Shaping-medieval-nation.webp?fit=596%2C895&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Shaping-medieval-nation.webp?fit=596%2C895&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Shaping-medieval-nation.webp?fit=596%2C895&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":2239,"position":5},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2239","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2239"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2239\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2239"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2239"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2239"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}