{"id":22367,"date":"2020-08-21T09:54:57","date_gmt":"2020-08-21T09:54:57","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22367"},"modified":"2020-08-21T09:54:57","modified_gmt":"2020-08-21T09:54:57","slug":"documenta-centar-za-suocavanje-s-prosloscu-zavrsetak-sudenja-juriju-dimitrievu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22367","title":{"rendered":"\u201cDocumenta \u2013 centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u\u201d: Zavr\u0161etak su\u0111enja Juriju Dimitrievu"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U srijedu, 22. srpnja, gradski sud u Petrozavodsku (Republika Karelija) osudio je povjesni\u010dara, rukovoditelja karelijskog ogranka organizacije Memorijal, Jurija Dimitrieva, na tri i pol godine zatvora. Prema rije\u010dima njegova odvjetnika, povjesni\u010dar je oslobo\u0111en optu\u017ebi za proizvodnju pornografskog sadr\u017eaja, \u010duvanja oru\u017eja i prevratni\u010dkih djelatnosti, ali je progla\u0161en krivim za \u201enasilne akte seksualnog karaktera\u201c prema vlastitoj maloljetnoj k\u0107eri. Uz ura\u010dunato vrijeme u istra\u017enom zatvoru u kojem se nalazi vi\u0161e od tri godine, Dimitrijev \u0107e iza\u0107i na slobodu u studenom ove godine. Ruske organizacije za za\u0161titu ljudskih prava smatraju da je cijelo su\u0111enje namje\u0161teno, kako bi se diskreditirao rad Dimitrieva i same organizacije Memorijal, koji su dali nemjerljiv doprinos rasvjetljavanju masovnih zlo\u010dina po\u010dinjenih u doba Staljinove ere. U prilog tomu govori niz kontroverzi koje su pratile su\u0111enje. Nakon \u0161to je oslobo\u0111en u prvom su\u0111enju 2018. godine, ubrzo je zatvoren i zapo\u010deo je drugi proces. Unato\u010d slaboj optu\u017enici i zahtjevu tu\u017eiteljstva da mu se odredi kazna od 15 godina, osu\u0111en je po \u010dlanku kaznenog zakona po kojem je minimalna predvi\u0111ena kazna 12 godina. Komentari u javnosti takvo rje\u0161enje dr\u017ee fakti\u010dnim priznanjem njegove nevinosti, odnosno smatraju da se takvim odlukama pribjegava kada se sud vodi prvenstveno politi\u010dkim i administrativnim razlozima.<a href=\"https:\/\/www.documenta.hr\/#_ftn1\">[1]<\/a> To je utoliko nagla\u0161enije, budu\u0107i da bi ovo bila druga osloba\u0111aju\u0107a presuda za istu osobu u tako kratkom vremenu. Europska slu\u017eba za vanjsko djelovanje oglasila se povodom presude priop\u0107enjem<a href=\"https:\/\/www.documenta.hr\/#_ftn2\">[2]<\/a> u kojem se izra\u017eava zabrinutost da ovaj proces predstavlja dio pogor\u0161avaju\u0107eg trenda uhi\u0107enja i diskreditacije branitelja ljudskih prava u Ruskoj Federaciji, te se zahtjeva njegovo trenutno pu\u0161tanje iz istra\u017enog zatvora. Slu\u010daj je zadobio veliku medijsku pozornost u Rusiji i izazvao sna\u017ene reakcije civilnog dru\u0161tva, a pismo podr\u0161ke potpisao je niz uglednih javnih li\u010dnosti.<a href=\"https:\/\/www.documenta.hr\/#_ftn3\">[3]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dimitrieva (1956.) se ponajprije povezuje s otkrivanjem masovnih grobnica i poligona za strijeljanje u Sandarmohu nedaleko od grada Medve\u017eegorska i istra\u017eivanjima u Krasnom Boru blizu Petrozavodska. Na podru\u010dju Sandarmoha od 1997. godine, u ekspedicijama pod njegovim vodstvom, prona\u0111eno je i istra\u017eeno 236 kolektivnih masovnih grobnica, u kojima su se nalazila tijela vi\u0161e od \u0161est tisu\u0107a zatvorenih, ka\u017enjenih i prognanih u vrijeme Velikog terora (1937.-1938.). Nakon tog otkri\u0107a dugi je niz godina sastavljao popise i <em>Knjige sje\u0107anja<\/em> o sudbinama prognanih i ubijenih ljudi na \u0161irem podru\u010dju Republike Karelije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovime se pridru\u017eujemo zahtjevima za njegovo neposredno pu\u0161tanje na slobodu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.documenta.hr\/#_ftnref1\">[1]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.bbc.com\/russian\/news-53490609?fbclid=IwAR0xbCdn7K-5n3IR8n3HJ9yoI5xGRdYWOwfS8le1zkBr5XMS3XZXkXSJ55w\">https:\/\/www.bbc.com\/russian\/news-53490609?fbclid=IwAR0xbCdn7K-5n3IR8n3HJ9yoI5xGRdYWOwfS8le1zkBr5XMS3XZXkXSJ55w<\/a>, <a href=\"https:\/\/echo.msk.ru\/programs\/graniweek\/2680467-echo\/?fbclid=IwAR14B7F3CPxt_EE5MiKjVsKakAwtX9h1TeF7VTQqS80Yl4sxqR0rbk4-57c\">https:\/\/echo.msk.ru\/programs\/graniweek\/2680467-echo\/?fbclid=IwAR14B7F3CPxt_EE5MiKjVsKakAwtX9h1TeF7VTQqS80Yl4sxqR0rbk4-57c<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.documenta.hr\/#_ftnref2\">[2]<\/a> <a href=\"https:\/\/eeas.europa.eu\/headquarters\/headquarters-homepage\/83366\/russia-spokesperson-statement-sentencing-yuri-dmitriev_en\">https:\/\/eeas.europa.eu\/headquarters\/headquarters-homepage\/83366\/russia-spokesperson-statement-sentencing-yuri-dmitriev_en<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.documenta.hr\/#_ftnref3\">[3]<\/a> <a href=\"https:\/\/novayagazeta.ru\/articles\/2020\/07\/19\/86328-odin-iz-samyh-gryaznyh-protsessov-v-strane\">https:\/\/novayagazeta.ru\/articles\/2020\/07\/19\/86328-odin-iz-samyh-gryaznyh-protsessov-v-strane<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.documenta.hr\/hr\/zavr%C5%A1etak-su%C4%91enja-juriju-dimitrievu.html\">https:\/\/www.documenta.hr\/hr\/zavr%C5%A1etak-su%C4%91enja-juriju-dimitrievu.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22368,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-22367","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/J-D.jpg?fit=200%2C150&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55584,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55584","url_meta":{"origin":22367,"position":0},"title":"Zbornik radova &#8220;Simboli\u010dno i stvarno u Ustavu SFRJ iz 1974. godine: istorijska i pravna perspektiva&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Urednici: Violeta Be\u0161irevi\u0107, Aleksandar R. Mileti\u0107, Marko Bo\u017ei\u0107, Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107Izdava\u010d: Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, Pravni fakultet Univerziteta UnionZbirka: Zbornici radova br. 33Godina: 2026Jezik: srpski, 530 str.ISBN: 978-86-7005-213-0 UVOD Violeta Be\u0161irevi\u0107, Aleksandar R. Mileti\u0107, Marko Bo\u017ei\u0107, Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107Pravnici i istori\u010dari o poslednjem Ustavu SFRJ OD AMANDMANA DO ARMAGEDONA Nenad\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Ustav-1974.jpg?fit=541%2C294&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Ustav-1974.jpg?fit=541%2C294&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Ustav-1974.jpg?fit=541%2C294&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":22367,"position":1},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda &#8211; sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55602,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55602","url_meta":{"origin":22367,"position":2},"title":"Poziv na povijesnu tribinu \u201cOsvajanje vojnih objekata u Slavoniji 1991. \u2013 lokalna iskustva i \u0161iri kontekst\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo sve ljubitelje povijesti, istra\u017eiva\u010de, stru\u010dnjake, studente, u\u010denike i sve zainteresirane da nam se pridru\u017ee na povijesnoj tribini \u201cOsvajanje vojnih objekata u Slavoniji 1991. \u2013 lokalna iskustva i \u0161iri kontekst\u201d. Kroz 9 stru\u010dnih izlaganja i jedan intervju, predava\u010di \u0107e predstaviti razli\u010dite aspekte doga\u0111aja iz 1991. godine, od lokalnih iskustava i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika.png?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika.png?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":22367,"position":3},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54774,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54774","url_meta":{"origin":22367,"position":4},"title":"Boris Akunin, \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Boris Akunin u romanu \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c prati redovnicu Pelagiju koja na parobrodu punom neobi\u010dnih putnika istra\u017euje tajanstveno ubojstvo kontroverznog proroka. Roman je na hrvatski jezik preveo Igor Buljan. O knjizi:\u00a0 Na parobrodu Pastruga koji Volgom plovi prema Caricinu okupilo se \u0161aroliko dru\u0161tvo: kontroverzni prorok Manujla, sitni lopov Zemi\u010dka,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55466,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55466","url_meta":{"origin":22367,"position":5},"title":"Predavanje \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d u Splitu povodom Dana europske ba\u0161tine 2026. i Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Hrvatske paneuropske unije \u2013 Ogranak Split, u ponedjeljak, 28. rujna 2026. godine s po\u010detkom u 18:00 sati, u prostoru Knji\u017enice Dalmatina (Zagreba\u010dka ulica 4, Split) odr\u017eat \u0107e se predavanje pod nazivom \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d. Doga\u0111anje se organizira u povodu obilje\u017eavanja\u00a0Dana europske ba\u0161tine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22367","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22367"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22367\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22369,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22367\/revisions\/22369"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22368"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22367"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22367"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22367"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}