{"id":22330,"date":"2020-08-18T09:13:41","date_gmt":"2020-08-18T09:13:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22330"},"modified":"2020-08-18T09:13:41","modified_gmt":"2020-08-18T09:13:41","slug":"george-orwell-nitko-i-nista-u-parizu-i-londonu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22330","title":{"rendered":"George Orwell, \u201cNitko i ni\u0161ta u Parizu i Londonu\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Kad je Eric Blair definitivno odlu\u010dio postati piscem, \u0161to je jo\u0161 od djetinjstva znao da \u017eeli biti, dao je otkaz u kolonijalnoj policiji u Burmi, gdje je radio pet godina, te se doselio prvo u London, a zatim 1928. u Pariz, kako bi \u017eivio od pisanja. I ve\u0107 je tada, s nepunih 25 godina, znao o \u010demu \u0107e za po\u010detak pisati, i to je htio i osobno iskusiti: \u017eivot obespravljenih i poni\u017eenih, skitnica, besku\u0107nika i prosjaka, onih na dnu i onih koje samo mukotrpan i bijedno pla\u0107en posao dijeli od toga da dodirnu dno. Svoje je do\u017eivljaje opisao u knjizi Nitko i ni\u0161ta u Parizu i Londonu. Kristalno jasnom prozom, bez sentimentalnosti i bez la\u017ene su\u0107uti, Orwell bilje\u017ei ono \u0161to je vidio i do\u017eivio, u poku\u0161aju da \u010ditatelju poka\u017ee istinu u koju je duboko vjerovao: da su svi ljudi jednaki, bez obzira na klasnu pripadnost ili imovinsko stanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjigu je potpisao pseudonimom i tako je Eric Blair postao George Orwell, koji je pak postao jedan od najve\u0107ih, a mo\u017eda i najutjecajniji pisac 20. stolje\u0107a. Svojim nam je esejima i romanima donio izraze kao \u0161to su hladni rat, novozbor i Veliki Brat te frazu \u00bbneki su jednakiji od drugih\u00ab, koji su se tako prirodno u\u010dvrstili u jeziku da mnogi vi\u0161e ni ne znaju da ih je skovao Orwell; a i samo njegovo ime u ina\u010dici \u00bborvelijanski\u00ab danas je univerzalna kratica za represivne re\u017eime koji dokidaju slobode i la\u017e prodaju pod istinu. Zaklju\u010dno: ovaj je autor definitivno jednakiji od drugih!<\/p>\n\n\n\n<p>(Iz pogovora prevoditeljice)<\/p>\n\n\n\n<p>Prevela MAJA \u0160OLJAN<\/p>\n\n\n\n<p>Koprivnica: \u0160areni du\u0107an, 2020.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvornik: Down and out in Paris and London<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.sareni-ducan.hr\/html\/nitko_i_nista_u_parizu_i_londonu.html\">http:\/\/www.sareni-ducan.hr\/html\/nitko_i_nista_u_parizu_i_londonu.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":22331,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-22330","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/orwell_NITKO.jpg?fit=380%2C573&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":22330,"position":0},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54492","url_meta":{"origin":22330,"position":1},"title":"Odjeci izlaganja Filipa Hamer\u0161aka o hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu na podru\u010dju Ukrajine &#8211; povodom 110. obljetnice Brusilovljeve ofenzive","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 26. svibnja 2026. objavili smo vijest da je Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan od suorganizatora\u00a033. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija\u00a0koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu\u00a0Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Me\u0111u izlaga\u010dima iz Zavoda ravnatelj dr. sc. Filip Hamer\u0161ak odr\u017eao je plenarno izlaganje \u201eHrvatski vojnici u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54630","url_meta":{"origin":22330,"position":2},"title":"Zbirka \u201cHomo Climaticum: Balkan\u201d: Manifest regionalne knji\u017eevnosti o klimatskoj krizi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Zbirka Homo Climaticum pribli\u017eava autenti\u010dne perspektive onih koji \u017eive u klimatskoj krizi, a pritom i na Balkanu. Nastala u okviru europskog projekta STORY posve\u0107enog glasovima mladih, zbirka je svjedo\u010danstvo i manifest generacije koja preuzima odgovornost za budu\u0107nost planeta. Na poziv da zamisle svjetove koji dolaze (ili koji su mo\u017eda ve\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54971,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54971","url_meta":{"origin":22330,"position":3},"title":"Ferdia Lennon, &#8220;Slavni podvizi&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Godina je 412. pr. Kr. Nakon propasti atenske vojne ekspedicije na Siciliju tisu\u0107e zarobljenih Atenjana zavr\u0161ile su u kamenolomima Sirakuze, prepu\u0161tene gladi, bolesti i zaboravu. Dok ve\u0107ina stanovnika u njima vidi tek mrske neprijatelje, dvojica mladih Siraku\u017eana, Lampon i Gelon, otkrivaju ne\u0161to posve neo\u010dekivano \u2013 zajedni\u010dku ljubav prema poeziji i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":22330,"position":4},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":22330,"position":5},"title":"Madeline Miller, &#8220;Kirka&#8221; i &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22330"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22330\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22332,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22330\/revisions\/22332"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22331"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}