{"id":22290,"date":"2020-08-10T13:10:54","date_gmt":"2020-08-10T13:10:54","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22290"},"modified":"2020-08-10T13:20:10","modified_gmt":"2020-08-10T13:20:10","slug":"petra-kolesaric-prikaz-knjige-gradani-slobodnog-i-kraljevskog-grada-osijeka-1809-1850-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22290","title":{"rendered":"Petra Kolesari\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 “Gra\u0111ani slobodnog i kraljevskog grada Osijeka 1809. – 1850.”, 2020."},"content":{"rendered":"\n

Gra\u0111ani slobodnog i kraljevskog grada Osijeka 1809. \u2013 1850. <\/em><\/strong>Priredila i uvodnu studiju napisala Eldina Lova\u0161, Dr\u017eavni arhiv u Osijeku, Osijek 2020, 242 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U svibnju 2020. godine objavljena je i predstavljena knjiga Gra\u0111ani slobodnog i kraljevskog grada Osijeka 1809. \u2013 1850. <\/em>Knjigu je priredila i za nju uvodnu studiju napisala Eldina Lova\u0161. Autorica je doktorandica na Sveu\u010dili\u0161tu u Pe\u010duhu, ima dvije objavljene knjige te vi\u0161e znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i stru\u010dnih radova prvenstveno orijentiranih na demografsku, dru\u0161tvenu i vjersku povijest ju\u017ene Baranje i Osijeka u razdoblju druge polovice 18. i prve polovice 19. stolje\u0107a. Knjiga je izdana u nakladi Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku.<\/p>\n\n\n\n

            Sadr\u017eaj knjige obuhva\u0107a: predgovor, uvodnu studiju naslovljenu O gra\u0111anstvu slobodnog i kraljevskog grada Osijeka <\/em>(9-44) s popratnim poglavljima, Evidencije slobodnog i kraljevskog grada Osijeka <\/em>(45-187), sa\u017eetke na engleskom i ma\u0111arskom jeziku, priloge, popis ilustracija, izvore i literaturu, kazalo imena te bilje\u0161ku o autorici.<\/p>\n\n\n\n

            U Predgovoru <\/em>(7-8), urednik doc. dr. sc. Danijel Jela\u0161 istaknuo je kako je osje\u010dka povijest prve polovice 19. stolje\u0107a ve\u0107 uvelike istra\u017eivana i obra\u0111ivana, no ipak nedostaju temeljne znanstvene studije koje bi pomogle pri oslikavanju osje\u010dke povijesti u navedenom razdoblju, \u0161to upu\u0107uje kako je ova knjiga zna\u010dajan pomak u nastojanjima da se ovakvi povijesni podatci u\u010dine dostupnijim i jednostavnijim za kori\u0161tenje. Isto tako, urednik je opisao i ulogu Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku te fond pod nazivom Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Osijeka (1809.-1850.) u kojem se \u010duvaju objavljeni izvori.<\/p>\n\n\n\n

            Uvodna studija O gra\u0111anstvu slobodnog i kraljevskog grada Osijeka <\/em>(9-44) obuhva\u0107a Uvod <\/em>(9-22) koji \u010dine tri potpoglavlja, poglavlje Gra\u0111ani Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka: povijesnodemografska analiza podataka <\/em>(22-43), Zaklju\u010dak <\/em>(44) te Evidencije gra\u0111ana slobodnog i kraljevskog grada Osijeka <\/em>(45-47).<\/p>\n\n\n\n

            U prvom potpoglavlju Uvoda <\/em>pod naslovom Stjecanje statusa slobodnog i kraljevskog grada <\/em>(9-15) autorica opisuje proces stjecanja statusa slobodnog i kraljevskog grada koji zapo\u010dinje u prvoj polovici 18. stolje\u0107a. Tako\u0111er, autorica navodi kako je u usporedbi s drugim gradovima, Osijek status dobio relativno kasno, odnosno 1809. godine, a razloge pronalazi u dugotrajnom procesu ujedinjenja Unutarnjeg, Gornjeg i Donjeg grada. U sljede\u0107em potpoglavlju Ostvarivanje gra\u0111anskog statusa i gra\u0111anskih prava <\/em>(15-19) donosi se opis na koji je na\u010din gradsko stanovni\u0161tvo stjecalo gra\u0111anski status, pri \u010demu svakako treba re\u0107i kako nisu svi gra\u0111ani mogli dobiti status, a za njegovo stjecanje pojedinci su trebali zadovoljiti uvjete poput materijalnog statusa, vjerske pripadnosti, bra\u010dnog statusa i sli\u010dno. Posljednje potpoglavlje uvodnog poglavlja je Upisnik gra\u0111ana i Knjiga za\u010dasnih gra\u0111ana kao izvori za istra\u017eivanje osje\u010dkog gra\u0111anstva <\/em>(19-22), a u njemu autorica opisuje oba izvora, njihov izgled te sadr\u017eaj, odnosno na koji su na\u010din upisani gra\u0111ani u pojedinom izvoru.<\/p>\n\n\n\n

            Sredi\u0161nje poglavlje uvodne studije je Gra\u0111ani Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka: povijesnodemografska analiza podataka <\/em>(22-43), a sadr\u017ei analizirane podatke iz Upisnika gra\u0111ana i Knjige za\u010dasnih gra\u0111ana i to uz pomo\u0107 kvantitativne, kvalitativne i analiti\u010dke metode. U potpoglavlju Identifikacija gra\u0111ana u Upisniku gra\u0111ana i u Knjizi za\u010dasnih gra\u0111ana <\/em>(22-23) autorica donosi tablice vezane uz identifikaciju gra\u0111ana u Upisniku gra\u0111ana, koja obuhva\u0107a ime i prezime, godinu stupanja u gra\u0111anstvo, vjersku pripadnost, zanimanje, bra\u010dni status te upla\u0107enu pristojbu, kao i u Knjizi za\u010dasnih gra\u0111ana u kojoj je gra\u0111ane mogu\u0107e identificirati prema imenu i prezimenu, stupanju u svezu te zanimanju. Sljede\u0107e potpoglavlje Statisti\u010dki podatci o gra\u0111anima <\/em>(24-43) sadr\u017ei opse\u017enu analizu gra\u0111ana s obzirom na broj upisanih gra\u0111ana u oba izvora, kao i broj s obzirom na vjeroispovijesti, zatim bra\u010dni status, podrijetlo, plemstvo, sinove gra\u0111ana te zanimanja, pritom podijeljena na obrtni\u010dka, trgova\u010dka te intelektualna i slu\u017ebeni\u010dka. Cijelo je poglavlje popra\u0107eno slikama izvora, tablicama te grafikonima u boji.<\/p>\n\n\n\n

            U Zaklju\u010dku <\/em>(44) autorica iznosi najzna\u010dajnije tvrdnje vezane uz rezultate analiziranih podataka, \u0161to svakako mo\u017ee poslu\u017eiti kao orijentir za budu\u0107a istra\u017eivanja temeljena na Upisniku gra\u0111ana i Knjizi za\u010dasnih gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U poglavlju Evidencije gra\u0111ana slobodnog i kraljevskog grada Osijeka <\/em>(45-47), to\u010dnije potpoglavlju Na\u010din objavljivanja izvor\u0101<\/em> opisano je kako se knjiga u potpunosti temelji na Upisniku gra\u0111ana i Knjizi za\u010dasnih gra\u0111ana te je iznesen cilj objavljivanja koji ozna\u010dava sustavno prezentiranje relevantnih izvornih demografskih podataka o gra\u0111anima slobodnog i kraljevskog grada Osijeka u prvoj polovici 19. stolje\u0107a. Autorica je tako\u0111er iznijela i na koji su na\u010din oblikovane tablice i opisan je sustav kratica.<\/p>\n\n\n\n

            Nakon uvodne studije slijedi prvo Upisnik gra\u0111ana <\/em>(49-111) u kojemu je abecednim redom navedeno ukupno 1014 osje\u010dkih gra\u0111ana. Potom slijedi Knjiga za\u010dasnih gra\u0111ana <\/em>(113-187) u kojoj su upisana imena i prezimena, stupanje u svezu te zanimanje za 1098 gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Knjiga Gra\u0111ani slobodnog i kraljevskog grada Osijeka 1809. \u2013 1850. <\/em>zna\u010dajan je doprinos istra\u017eivanjima usmjerenim na povijest Osijeka u prvoj polovici 19. stolje\u0107a, ali i onima koja su usmjerena na \u0161ira demografska, politi\u010dka i dru\u0161tvena zbivanja u Habsbur\u0161koj Monarhiji u navedenom razdoblju. Prema tome, knjigu treba preporu\u010diti povjesni\u010darima i povijesnim demografima, svima koje zanima demografska povijest Osijeka od 1809. do 1850. godine, ali i \u0161iroj javnosti koja me\u0111u brojnim podatcima \u017eeli prona\u0107i podatke je li njihov predak u\u017eivao status gra\u0111anina u slobodnom i kraljevskom gradu Osijeku.<\/p>\n\n\n\n

Petra Kolesari\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-22290","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":22290,"position":0},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, “Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":22290,"position":1},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":22290,"position":2},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":22290,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":22290,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":22290,"position":5},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22290","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22290"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22290\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22294,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22290\/revisions\/22294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22290"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22290"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22290"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}