{"id":22180,"date":"2020-07-27T15:34:30","date_gmt":"2020-07-27T15:34:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22180"},"modified":"2020-07-27T15:51:29","modified_gmt":"2020-07-27T15:51:29","slug":"silvestar-mileta-polemicko-metodoloski-dosezi-doktora-nikice-barica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22180","title":{"rendered":"Silvestar Mileta – Polemi\u010dko-metodolo\u0161ki dosezi doktora Nikice Bari\u0107a"},"content":{"rendered":"\n

Polemi\u010dko-metodolo\u0161ki dosezi doktora Nikice Bari\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U odgovoru na intervju \u0161to sam ga 17. srpnja o. g. dao portalu Historiografija.hr doktor Nikica Bari\u0107 zamjera mi \u0161to sam ga prispodobio osobama s kojima on ne \u017eeli biti povezivan. Ja bih mu se na tome rado ispri\u010dao da slijedom sada i njegova \u201eOdgovora na navode Silvestra Milete\u201c, objavljenog pod pokroviteljstvom Hrvatskog instituta za povijest, a ne vi\u0161e tek slijedom njegova javnog djelovanja, nisam takvim odricanjem od metodolo\u0161ki bliskih pojedinaca naprosto zate\u010den.<\/p>\n\n\n\n

Prije svega, doktor Bari\u0107 otvara svoj obra\u010dun sa mnom ili ukazivanjem na manjak vlastite \u010ditala\u010dke kompetencije ili poku\u0161ajem manipulacije kada pi\u0161e<\/p>\n\n\n\n

U ostale klju\u010dne uspjehe Mileta navodi i \u201ezna\u010dajno produbljivanje\u201c spoznaja o logoru Loborgrad, a posebno o njegovom upravitelju Dragutinu Karlu Hegeru, kojega se, obja\u0161njava Mileta, u na\u0161oj historiografiji do sada \u010dak mije\u0161alo s Vilkom Hegerom. (\u2026) \u0160to se ti\u010de novih spoznaja i utvr\u0111ivanja pravoga imena Hegera, zaista je smije\u0161no kada Mileta to nagla\u0161ava kao bitnu novu spoznaju. Nije li dr. Ja\u0161a Romano jo\u0161 1980. napisao da je upravitelj logora Loborgrad i Gornja Rijeka bio Karlo Heger? Nije li dr. Narcisa Lengel Krizman jo\u0161 1985. to ponovila i nije li dr. Carl Bethke u jednom vrijednom \u010dlanku kojega je, u jednom zborniku radova, 2010. objavio Hrvatski institut za povijest, tako\u0111er pisao o Hegeru? I nakon svega toga, od svog silnog trogodi\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog rada, Mileta kao veliki \u201euspjeh\u201c navodi da je otkrio toplu vodu, odnosno kako se to\u010dno zvao Heger. Zaista smije\u0161no\u2026<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ne znam kako je doktor Bari\u0107 iz dijela re\u010denice \u201ezna\u010dajno produbljivanje spoznaja o Loborgradu temeljem nove arhivske gra\u0111e (naro\u010dito o njegovu upravitelju Dragutinu Karlu Hegeru kojega se u na\u0161oj historiografiji do sada \u010dak i brkalo s Vilkom Hegerom)\u201c uspio zaklju\u010diti kako ja tvrdim da sam otkrio Hegerovo pravo ime? Tvrdio sam da je u na\u0161oj historiografiji bilo slu\u010dajeva njegova brkanja s Vilkom Hegerom (i bilo je) te da sam zna\u010dajno produbio spoznaje o njemu. I jesam, izme\u0111u ostaloga radom na fondu HR-DAZG-329 Trgovina garniturama i alatima za urede i zlatare Heger Dragutin, prikupljanjem informacija od \u010dlanova dalje porodice i pre\u017eivjelih logora\u0161a, radom na neobra\u0111enoj gra\u0111i o Loborgradu u HDA, istra\u017eivanjem Janka Pajasa i dru\u0161tva Socijalna za\u0161tita (Dru\u0161tva za pomaganje sirotinje i suzbijanje prosja\u010denja) (na ovom posljednjem mnogo je ozbiljnije radila Sandra Prlenda). Tvrdio sam, me\u0111utim, da sam otkrio pravo ime Gustava von Kocziana. Je li mo\u017eda doktor Bari\u0107 namjerno izbrisao jedno zna\u010dajno \u201ei\u201c u tom dijelu moje re\u010denice (\u201edo sada \u010dak i brkalo\u201c) kako bi postigao efekt svoje omiljene tiskovine? Bethkeov \u010dlanak je, ina\u010de, uistinu vrijedan, pa je \u0161teta \u0161to se doktoru Bari\u0107u u Hrvatskom institutu za povijest nije dalo dalje istra\u017eivati njegovim tragom. Umjesto toga, on je odlu\u010dio u javni prostor s institucionalne pozicije oda\u0161iljati \u201ealternativne \u010dinjenice\u201c tipi\u010dne za krug kojemu ne \u017eeli pripadati.<\/p>\n\n\n\n

Doktor Bari\u0107 ne razumije ili izvr\u0107e i moje rije\u010di o Kamilu Bresleru.<\/p>\n\n\n\n

(\u2026) za\u0161to onda Mileta proturje\u010di sam sebi i poziva se na Breslerovu izjavu pred Zemaljskom komisijom za ratne zlo\u010dine? Zar misli da je Bresler pred novim komunisti\u010dkim vlastima mogao govoriti istinu i samo istinu, ili je govorio ono \u0161to je mislio da \u0107e njega predstaviti u boljem svjetlu i kao protivnika usta\u0161a? Dakle, prvo sam Mileta tvrdi da se u Zemaljskoj komisiji za ratne zlo\u010dine \u201ecenzuriralo\u201c, a onda daje potpunu vjeru izjavi Breslera pred tom istom komisijom. A onda meni govori da selektivno koristim izvore.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ja sam u istoj re\u010denici spomenuo i kako je Bresler iste tvrdnje ponovio u svojim \u201ememoarima\u201c (napisu \u201eSpa\u0161avanje kozara\u010dke djece godine 1942.\u201c) koji nisu bili namijenjeni javnosti i koji su se pred njom pojavili tek u Pete\u0161i\u0107evoj knjizi 1990. U njima, dakle, nije imao razloga lagati, \u010dak i ako pretpostavimo da je lagao pred ZKRZ-om. Dalje u intervjuu govorim i kako se Bresler nije libio pred ZKRZ-om i Javnim tu\u017eila\u0161tvom izre\u0107i istinu o Jastrebarskom koja je i\u0161la izravno protiv svjedo\u010denja Tatjane Marini\u0107 te je morao znati da \u0107e mu takvo svjedo\u010denje stvoriti odre\u0111ene probleme barem s kolegicom na istoj Visokoj \u0161koli. Ako nije lagao o Jastrebarskom, za\u0161to bi lagao o stavu H\u00fchna, Su\u0161i\u0107a i ostatka usta\u0161ke vrhu\u0161ke? Uostalom, tko ne\u0161to zna o biografiji Kamila Breslera (a mogao je, da ga je zanimalo, saznati i iz literature, ako mu se ve\u0107 lijeno bilo njime i arhivski baviti) najprije \u0107e pretpostaviti da je govorio istinu, a tek potom (neuspje\u0161no) poku\u0161ati dokazati da je lagao, a ne obratno. No takav, uostalom, ne bi Breslera imaginirao kako se \u201e\u0161eta po Zrinjevcu\u201c i \u201eopu\u0161ta uz zvuke limene glazbe Poglavnikovih tjelesnih sdrugova\u201c kao \u0161to je to u\u010dinio doktor Bari\u0107. Postoji vi\u0161e nezavisnih svjedo\u010denja o tome da se Bresler doslovno ru\u0161io s nogu i pobolijevao od neprestanog rada na dobrobiti kozara\u010dke djece i drugih \u017ertava rata. Bresler, osim toga, pred ZKRZ-om nije ni najmanje morao pravdati svoju ulogu u NDH jer je \u010detvrti dan po Oslobo\u0111enju dobio preporuku Tatjane Marini\u0107, upu\u0107enu novom ministru Drau\u0161niku, koja je glasila po prilici \u201eRa\u010dunat \u0107emo s njim. Nije komunist, ali se nikad nije ogrije\u0161io o \u010dovjeka\u201c (Kakvi smo bili?<\/em>, str. 1396). Ne znam, naposljetku, ni kako funkcionira indukcija po kojoj je jedan slu\u010daj cenzuriranja dokaz op\u0107eg cenzuriranja svega i sviju. Ja, za razliku od doktora Bari\u0107a, nisam potpuno isklju\u010dio cijeli jedan ogromni arhivski fond samo zato \u0161to u njemu postoje i slu\u010dajevi cenzure (niti sam, naravno, takvo \u0161to dao pomisliti \u010ditateljima intervjua). Jesam li dakle pogrije\u0161io kada sam upozorio da doktor Bari\u0107 zna biti \u201eopasno manipulativan\u201c i ima li uop\u0107e smisla polemizirati s onim koji sve \u0161to ka\u017eete ili napi\u0161ete podvrgne ovakvoj \u201eobradi\u201c?<\/p>\n\n\n\n

Bari\u0107 se pita i \u0161to \u0107e njemu Bresler kada ima Paveli\u0107a. Uistinu, onome tko ima Paveli\u0107a ne treba nikakav Bresler. Pri tome on opet inzistira na tome da je Paveli\u0107 ne\u0161to znao, \u0161to nitko ne dovodi u pitanje, ali ima ipak onih koji mu poru\u010duju kako je jedno ono \u0161to je Paveli\u0107 rekao Kascheu, a drugo ono \u0161to se doga\u0111alo na terenu. \u0160to bi nam, uostalom, trebao pokazati Paveli\u0107ev razgovor s Kascheom 10. srpnja kada znamo da je Von Kocziana Diana Budisavljevi\u0107 upoznala jo\u0161 9. lipnja 1942. godine i izlo\u017eila mu namjere Akcije pomo\u0107i djeci u logorima. Ve\u0107 12. lipnja Von Koczian ju je obavijestio \u201eda je o osloba\u0111anju djece pregovarao s mar\u0161alom Kvaternikom kojeg poznaje\u201c pa ga je ovaj uputio na svoga sina E. Kvaternika. Obavijest o tome \u201eda je ravnatelj Kvaternik dao dozvolu za preuzimanje djece iz koncentracijskih logora\u201d dobila je od Von Kocziana 7. srpnja, a 9. srpnja zapo\u010dinje preuzimanje djece iz logora. \u201eNjema\u010dki pritisak\u201c nastavio se, uostalom, i kasnije, kao \u0161to je vidljivo iz pisma datiranog 22. srpnja i upu\u0107enog ministru Su\u0161i\u0107u o razgovoru Wilhelma Knehea i Eugena Kvaternika. Dodu\u0161e, to se pismo \u010duva u Glavnom urud\u017ebenom zapisniku ZKRZ-a pa sumnjam da bi ga doktor Bari\u0107 \u017eelio vidjeti.<\/p>\n\n\n\n

Je li se doktor Bari\u0107 zapitao i za\u0161to bi Paveli\u0107 na sastanku s Kascheom takvo \u0161to uop\u0107e spominjao? \u0160to Kaschea briga za srpsku djecu koja ne mogu na rad u Njema\u010dku i Norve\u0161ku i koja ne sudjeluju u partizanskoj borbi? Ili je mogu\u0107e da je Kasche, koji je barem od Petersena i Paula Schmidt-Zabierowa saznao u kakvom su stanju ta djeca bila, priupitao Paveli\u0107a kako misli rije\u0161iti taj problem, ne jer je bio \u201edobra srca\u201c, nego jer je bio svjestan svih mogu\u0107ih negativnih implikacija takve situacije po njema\u010dke interese. Misli li, osim toga, doktor Bari\u0107 da se Paveli\u0107 sam dosjetio da u Jastrebarskom ima jedan zgodan dom za smje\u0161taj srpske djece ili da mu je mo\u017eda takvo \u0161to sugerirao po svojoj dobroj informiranosti i intelektu \u201enadaleko poznati\u201c dr. Su\u0161i\u0107? Ili je takav prijedlog ipak do\u0161ao od Kamila Breslera koji je s domom u Jastrebarskom od ranije imao odli\u010dne veze (o \u010demu pi\u0161e i Pete\u0161i\u0107)? Fakat je da se sve to ne bi moglo dogoditi bez Paveli\u0107eva i Su\u0161i\u0107eva potpisa \u2013 to ja nisam sporio; ali je i fakat da oni za to ne bi trebali nositi zasluge jer ta dozvola nije dana na njihovu inicijativu ni zamisao, \u0161tovi\u0161e inicijatore i provoditelje te ideje \u0161ikanirali su gdje god su stigli, dijele\u0107i im otkaze i \u201eprisilna bolovanja\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Misli li osim toga doktor Bari\u0107, kao \u0161to se \u010dini da misli kada mi zamjera da nisam spomenuo nalog Ministarstva udru\u017ebe Hrvatskim \u017eeljeznicama (a nisam iz vi\u0161e razloga \u2013 1. jer intervju nije znanstveni \u010dlanak, 2. jer se tim dokumentom intenzivno razmahivala skupina ljudi kojoj doktor Bari\u0107 tvrdi da ne pripada i 3. jer je \u010dak i doktoru Bari\u0107u jasno, pa sada manipulira, kao \u0161to je to jasno i svakome tko se ovom temom bavio, da sam mislio upravo na taj dokument), da je svaki komad papira na kojemu pi\u0161e \u201epo nalogu Poglavnika\u201c uistinu do\u0161ao od Poglavnika? Misli, jer je tako i napisao u svome \u010dlanku o Kozari:<\/p>\n\n\n\n

‘Po nalogu Poglavnika’ mogli su upotrebljavati isklju\u010divo uredi samog Poglavnika (Poglavnikov vojni ured, \u017dupanstvo pri Poglavniku), a ostale oblasti mogle su je koristiti samo onda kada im je Ante Paveli\u0107 osobno, usmeno ili u pisanom obliku, dao ovlast ili nalog da je mogu upotrijebiti u vezi s rje\u0161avanjem odre\u0111enog pitanja.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ne poklanja li doktor Bari\u0107 mo\u017eda malo suvi\u0161e povjerenja ure\u0111enosti usta\u0161kog dr\u017eavnog aparata i radnoj etici Ante Paveli\u0107a? Mora to \u010diniti jer bi mu ina\u010de omiljeni izvori postali ne\u0161to manje stabilni. Za izvore komunisti\u010dke provenijencije u radovima doktora Bari\u0107a vrijedi vrlo visoka razina skrupuloznog odbacivanja, za one usta\u0161ke i domobranske mnogo manja ili nikakva.<\/p>\n\n\n\n

U intervjuu sam, osim Breslera i Komunickog (\u010dijem drugom izvje\u0161taju, onom koji se doktoru Bari\u0107u ne svi\u0111a, odgovara i vi\u0111enje doga\u0111aja opisano u Dnevniku Diane Budisavljevi\u0107 1941-1945.<\/em>), spomenuo i Velimira De\u017eeli\u0107a, pa ako doktor Bari\u0107 ne vjeruje Komunickom jer je svaki iskaz dan pred ZKRZ-om za njega a priori<\/em> la\u017ean (dok je za mene to tek ako tako uspijem dokazati \u2013 kao u slu\u010daju cenzure koju je Tatjana Marini\u0107 provela nad iskazom Dragice Habazin \u2013 a ako nemam druge potvrde, onda takav izvor ne koristim) neka pro\u010dita i njegove memoare Kakvi smo bili?<\/em>, tako\u0111er objavljene mnogo godina nakon \u0161to je po njemu bilo nu\u017eno lagati (ne\u0107u mu, naravno, ni predlo\u017eiti De\u017eeli\u0107evo svjedo\u010denje). Potpuno bih dodu\u0161e razumio da doktor Bari\u0107 pri historiografskom poslu ne priznaje knjige, kada se sam ne bi hvalio kako knjige ne samo da \u010dita, ve\u0107 ih i otkriva. Dok ja naime \u201eotkrivam toplu vodu\u201c, a knjige samo \u010ditam, doktor Bari\u0107 pi\u0161e \u201eotkrio sam knjigu Danka R. Vasovi\u0107a, Waldheim, jedna karijera (Zagreb 1988.)\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Tako Bari\u0107 odmah i sam sebi odgovara na pitanje \u0161to ne valja s njegovim \u010dlankom o Kozari. Nisu to, naravno, doista usta\u0161ki izvori (bez obzira \u0161to ih rijetko propituje, a \u010de\u0161\u0107e samo ni\u017ee), ve\u0107 su to oni izvori koje apriorno iz njega isklju\u010duje. On unaprijed zna, bez bilo kakve rasprave, a zahvaljuju\u0107i nepogre\u0161ivom svjetonazorskom osjetilu, da je sve \u0161to se ka\u017ee nakon Oslobo\u0111enja 1945. la\u017e (osim u onim, iznimno rijetkim, slu\u010dajevima poput Marjanovi\u0107eva kada takav navod, izvu\u010den iz konteksta, mo\u017ee potvrditi logiku usta\u0161kih i domobranskih izvora) dok vojska i politi\u010dari NDH ne znaju lagati. Mogu\u0107 je samo onaj tip rasprave koji \u0107e u kona\u010dnici potvrditi ono s \u010dime je i krenuo, a to je da je NDH spa\u0161avala djecu (koju je prethodno \u201eprivremeno smjestila\u201c u Staru Gradi\u0161ku, Mlaku i Jablanac). To \u0161to u Dnevniku Diane Budisavljevi\u0107 1941-1945.<\/em> (da ne spominjemo sad, ne daj Bo\u017ee, nekakvu Janu Koch, jer kako komunist uop\u0107e mo\u017ee govoriti istinu i kako bi to uop\u0107e moglo biti, da netko la\u017ee po jednom detalju, a govori istinu po drugom, pa da Jana Koch perpetuira recimo neistinu o Diani Budisavljevi\u0107, ali ne la\u017ee ni o Sisku ni o \u017eeljezni\u010dkom kolodvoru u Zagrebu) postoji potpora onome \u0161to Komunicki govori 1945., a ne onome \u0161to pi\u0161e 1942., Bari\u0107u nije od koristi pa mu nije ni bitno. Jednako tako, Bari\u0107u je, bit \u0107e, silno drago \u0161to je Tatjana Marini\u0107 pr\u010dkala po svjedo\u010denju Dragice Habazin jer ga to osloba\u0111a obaveze da misli o onome dijelu po kojemu Marini\u0107 nije pr\u010dkala, o izvorniku po kojemu je tek trebala pr\u010dkati, ili o drugim svjedo\u010denjima Dragice Habazin pored onoga koje je objavljivano ve\u0107 mnogo puta u publikacijama o kozara\u010dkoj djeci, pa tako i u \u010dlanku doktora Bari\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Doktor Bari\u0107 mi, osim toga, pi\u0161e<\/p>\n\n\n\n

Kolega Mileta, ne mogu ja utjecati na to kako \u0107e tko moje radove interpretirati, shva\u0107ati ili prenositi iz njih samo ono \u0161to im odgovara.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Doista? Nisam primijetio da je doktor Bari\u0107 potro\u0161io i jedno slovno mjesto, nekmoli njih vi\u0161e od 30 000 koliko je ispucao na mene, da javno protestira zbog kori\u0161tenja svojeg \u010dlanka u Hrvatskom tjedniku<\/em>, Bujici<\/em>, Podcastu Velebit, na \u201edomoljubnim portalima\u201c itd.<\/p>\n\n\n\n

Doktor Bari\u0107 polemizira i s onim mojim primjedbama koje se doista nisu odnosile na njegov \u010dlanak, niti bi to itko tko je \u010ditao bilo njegov \u010dlanak, bilo moj intervju, mogao i pomisliti. To, izgleda, \u010dini kako bi povodom odgovora na intervju obranio i one s kojima ne \u017eeli biti povezan, a usput odradio i promid\u017ebeni program za svoje nove radove. Uz to se dr\u017ei kao da je intervju bio naslovljen po prilici \u201eLjubavno pismo doktoru Bari\u0107u\u201c pa pi\u0161e<\/p>\n\n\n\n

Dakle o planovima \u201ekolonizacije\u201c Kozare \u201epodobnima\u201c nakon uklanjanja i raseljavanja \u201enepodobnih\u201c pisao sam u mome \u010dlanku, pa je besmisleno da to sada meni Mileta obja\u0161njava.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Nakon toga meni, koji sam o tome pisao, \u201eobja\u0161njava\u201c kako je operacija na Kozari poslu\u017eila za slanje Srba kao robovske radne snage u druge osovinske zemlje.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Niti sam intervjuom ne\u0161to namjeravao objasniti doktoru Bari\u0107u, niti mislim da bi on bilo kakvo moje obja\u0161njenje ikada uva\u017eio, no ovakva perspektiva karakteristi\u010dna je za dru\u0161tvance kojemu sam, zacijelo pogre\u0161no, pridru\u017eio doktora Bari\u0107a. Dodu\u0161e, Hrvatski institut za povijest na lijepom je, povi\u0161enom polo\u017eaju, pa mo\u017eda i takva lokacija i svje\u017e zrak pospje\u0161uju osje\u0107aj vlastite va\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n

Naposljetku, doktoru Bari\u0107u po\u0161lo je nekako za rukom u svoju tobo\u017ee historiografsku raspravu uplesti i Aleksandra Vu\u010di\u0107a (?!), a mene proglasiti \u201epredsjednikom Komiteta za ONO i DSZ\u201c, pa i sugerirati da sam glup, ograni\u010den, kratke pameti i da haluciniram. Istini za volju, doktor Bari\u0107 se ovdje doista uspje\u0161no razdvojio od, primjerice, gospodina Vuki\u0107a koji mi se nikada nije ni javno ni privatno obratio takvim rje\u010dnikom, tek su to \u010dinila gospoda i dame s kojima je dijelio medijski, interesni i institucionalni prostor u koji doktor Bari\u0107, dakako, ne pripada. Kada ne daje intervjue i stru\u010dne ekspertize u Hrvatskom tjedniku<\/em>, doktor se Bari\u0107 bavi omiljenim sportom ove \u201elige d\u017eentlmena\u201c, natjerivanjem Milorada Pupovca, pri \u010demu tom lova\u010dkom dru\u0161tvu uvijek nekako po\u0111e za rukom u vre\u0107u strpati tek ve\u0107 spomenutog Aleksandra Vu\u010di\u0107a. Dobro je kad doktor Bari\u0107 uop\u0107e uspije ne\u0161to napisati bez spominjanja srpskog predsjednika.<\/p>\n\n\n\n

Kada sam doktora Bari\u0107a nazvao prijateljem Ivice Marija\u010di\u0107a, u\u010dinio sam to stoga \u0161to mu se doktor Bari\u0107, prema Marija\u010di\u0107evim rije\u010dima, tako obratio kada ga je ovaj zamolio za \u201estru\u010dnu ekspertizu\u201c o filmu Dnevnik Diane Budisavljevi\u0107<\/em> koju bi mogao iskoristiti u, sasvim logi\u010dno, intervjuu s Kolindom Grabar-Kitarovi\u0107 (?!).<\/p>\n\n\n\n

Te\u0161ko, gospo\u0111o Predsjednice. Evo, dok Vi sada zagovarate pomirbu, prije nekoliko dana na pulskom festivalu nagradu je odnio film koji je prezentirao la\u017enu pri\u010du o humanitarki Diani Budisavljevi\u0107, \u0161to je po mome mi\u0161ljenju \u010detni\u010dka propaganda. Sino\u0107 sam komunicirao s jednim uglednim povjesni\u010darom s Hrvatskoga instituta za povijest koji je objavio znanstveni rad o Diani Budisavljevi\u0107 dokazav\u0161i dokumentima kako je ona bila posve sporedna osoba, humanitarka koja se samo odazvala Paveli\u0107evu pozivu da se cijeli sustav vlasti uklju\u010di u zbrinjavanje djece pora\u017eenih neprijatelja te da ona ni u kojemu slu\u010daju nije izvukla iz logora smrti 10 tisu\u0107a djece niti je tih logora smrti bilo. Taj mi je povjesni\u010dar kazao otprilike: \u201c\u010cuj, prijatelju, ja mogu raketu lansirati na Mjesec, mogu dubiti na trepavicama, ali ne mogu sprije\u010diti Danu Budisavljevi\u0107 da napravi pamflet od filma jer je dobila milijune za tu notornu la\u017e.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ispri\u010davam se ako sam negdje propustio pro\u010ditati demanti doktora Bari\u0107a na ove Marija\u010di\u0107eve rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Uzgred doktor Bari\u0107 u odgovoru na moj intervju ponavlja jo\u0161 jednu floskulu dobro poznatu iz kruga u koji sam ga gre\u0161kom smjestio, a to je ona da je bilo tko povezan s filmom Dnevnik Diane Budisavljevi\u0107 <\/em>ikada rekao (ili da je to bilo \u010dime dao sugerirati moj intervju) sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

Dakle, kada Budisavljevi\u0107 i Bresler odvode i smje\u0161taju djecu u Jastrebarsko oni tu djecu spa\u0161avaju bez znanja vrhovnih glave\u0161ina NDH<\/em><\/p>\n\n\n\n

Malo je zamorno, ali o\u010dito potrebno jo\u0161 jednom ponoviti. Nije da usta\u0161ke vlasti nisu znale, nego im se \u201enije dalo\u201c (\u201ebez znanja\u201c i \u201ebezvoljno\u201c nije isto) i da nije bilo njema\u010dkog pritiska (koji doktor Bari\u0107 u svome \u010dlanku o Kozari negira u korist agilnih vlasti NDH) i pojedinaca poput Breslera koji su se za tu djecu zalagali mnogo vi\u0161e negoli je to itko od njih tra\u017eio, odn. previ\u0161e ako je suditi po mjeri Paveli\u0107eve dru\u017eine koja ih je stoga i ka\u017enjavala, ostavile bi djecu da pomru u najmanju ruku od gladi i bolesti. I ne, to Nijemce ne \u010dini nu\u017eno humanistima, ali je li to stvarno potrebno posebno nagla\u0161avati?<\/p>\n\n\n\n

Uostalom, doktor Bari\u0107 sam sebi uska\u010de u usta po pitanju njema\u010dkog pritiska jer u Odgovoru meni pi\u0161e<\/p>\n\n\n\n

Mileti je o\u010dito od goleme va\u017enosti to \u0161to je Diana Budisavljevi\u0107 preko pojedinih Nijemaca izvr\u0161ila pritisak na NDH da dopusti pu\u0161tanje djece iz logora. Pri tome spominje Wilhelma Knehea i Gustava von Kocziana. Ne negiram, pa i osobno sam pisao o tome, da je Diana Budisavljevi\u0107 intervenirala preko Nijemaca i da oni jesu u tom smislu zna\u010dajni.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Do\u010dim je u svome \u010dlanku, koji se cijeli temelji na ideji o velikom usta\u0161kom projektu spa\u0161avanja \u201eiseljenog\u201c stanovni\u0161tva Kozare, napisao<\/p>\n\n\n\n

Na temelju dostupnih izvora ne mo\u017ee se zaklju\u010diti da je Paveli\u0107 takvu odluku donio zbog pritiska njema\u010dke strane<\/em><\/p>\n\n\n\n

Naravno da je doktor Bari\u0107 na\u0161ao za shodno spomenuti i Glaise von Horstenaua, iako sam ja jasno napisao da je pripadanje Von Kocziana njegovom krugu u principu irelevantno. Na tog se \u201eaustrijskog nacista\u201c koji nije \u201esuzu pustio kada su nacisti odvodili be\u010dke \u017didove u logore, a kao njema\u010dki (opunomo\u0107eni) general u NDH donosio je naredbe da se strijelja zarobljene partizane, odvodi ljude u logore i likvidira taoce\u201c Bari\u0107 obru\u0161io, iako to nema ama ba\u0161 nikakve veze s meritumom toga dijela moga intervjua. U\u010dinio je to zato jer zna da je Glaise von Horstenau autor jednog od najrazornijih portreta usta\u0161kog re\u017eima, pa ga stoga u svakoj prilici treba diskreditirati kao relevantan izvor, kao da te \u010dinjenice o Glaise von Horstenauu same po sebi pobijaju najve\u0107i dio onoga \u0161to je o usta\u0161ama zapisao. Usput, nisam to da je Von Koczian pripadao Glaise von Horstenauovom krugu spomenuo kao “dodatnu preporuku”, nego zato (a \u0161to je vidljivo onome tko je pa\u017eljivo pro\u010ditao cijeli intervju) jer se u literaturi vi\u0161e puta pojavljivala pretpostavka o izravnoj vezi Diane i njema\u010dkog opunomo\u0107enog generala, za \u0161to danas ne postoje dokazi. Tako\u0111er, vjerojatnost Von Koczianova pripadanja Glaise von Horstenauovom \u201ekrugu\u201c (u smislu dru\u0161tvenog kruga) nema nikakve veze s njegovim potpadanjem pod Petersena u obavljanju posla.<\/p>\n\n\n\n

Doktor Bari\u0107 je u pravu kada me proziva da nisam bio dovoljno konkretan u razja\u0161njavanju tendencioznosti njegova \u010dlanka, da mu nisam dovoljno prigovorio i dao dovoljno prostora. Pored o\u010digledne \u010dinjenice da intervju nije temeljno bio o njemu i njegovu \u010dlanku, nisam to u\u010dinio i stoga \u0161to se on u njemu ustvari zanemarivo malo bavio Akcijom Diane Budisavljevi\u0107 jer ju je prakti\u010dki smatrao tek jo\u0161 jednom sestrom Crvenog kri\u017ea i malim kota\u010di\u0107em velikog Paveli\u0107evog projekta spa\u0161avanja djece, ali mu to nije bila prepreka da u zaklju\u010dnom razmatranju (koje su, dakako, \u201edomoljubni\u201c autori i budu\u0107i saborski zastupnici jedino i citirali) suvereno izvede kako se pretjeruje s ulogom Diane Budisavljevi\u0107. Jednako malo bavio se i stvarnim stanjem djece u logorima (ni\u0161ta) i prihvatili\u0161tima (malo) i to na na\u010din da je, primjerice, izvje\u0161taj voditelja \u201eprihvatili\u0161ta\u201c u Sisku Antuna Naj\u017eera (Naj\u017eara), mjesta s postotno stravi\u010dno visokim pomorom djece, uzeo zdravo za gotovo, a posve  ignorirao desetke i desetke izvora koji mu proturje\u010de, da spomenem ovdje samo Antu Dumbovi\u0107a, De\u017eeli\u0107a i samog Glaise von Horstenaua (ali, naravno, ni\u0161ta nam od toga ne mo\u017ee biti relevantno). Kako malo strahujem da bi daljnje bavljenje njegovim \u010dlankom o Kozari davalo vjetra u le\u0111a doktorovoj neobi\u010dnoj strasti zbog koje mu se i pri\u010dinilo da je moj intervju bio samo o njemu i njegovu \u010dlanku te njemu (a kome drugome?) namijenjen, spomenut \u0107u ovdje tek u osnovnim crtama jo\u0161 neka problemati\u010dna mjesta.<\/p>\n\n\n\n

Osnovni problem doktora Bari\u0107a, kako njegova \u010dlanka, tako i reakcije na moj intervju, le\u017ei, osim u nekriti\u010dkom \u010ditanju usta\u0161kih i domobranskih izvora, i u tome \u0161to se on sam o\u010dito ne mo\u017ee odlu\u010diti je li Diana Budisavljevi\u0107 radila u suglasju s usta\u0161ama ili nije. Pa tako u reakciji na moj intervju najprije pi\u0161e<\/p>\n\n\n\n

A kada je rije\u010d o transferu robovske radne snage, nije li Diana Budisavljevi\u0107 pri tome zapravo i\u0161la na ruku vlastima NDH i Nijemcima, jer je sudjelovala u tome da predaju djecu, a zatim su te majke upu\u0107ene kao radna snaga u Njema\u010dku?<\/em><\/p>\n\n\n\n

i<\/p>\n\n\n\n

Ali Mileta ne spominje da je Diana Budisavljevi\u0107 \u2013 kako je ona sama napisala u svome dnevniku, primjerice u bilje\u0161ci od 13. srpnja 1942. \u2013 sudjelovala u odvajanju majki od djece, nakon \u010dega su majke upu\u0107ene na rad u Njema\u010dku.<\/em><\/p>\n\n\n\n

i<\/p>\n\n\n\n

Poma\u017ee li Von Koczian Diani Budisavljevi\u0107, ili \u0107e i ona njemu na odre\u0111eni na\u010din pomo\u0107i ako sudjeluje u preuzimanju djece, da bi se zatim njihove majke uputilo na rad u Njema\u010dku?<\/em><\/p>\n\n\n\n

samo da bi naposljetku promijenio plo\u010du<\/p>\n\n\n\n

Ali da bi Paveli\u0107 i Su\u0161i\u0107 mogli do\u0107i do toga kona\u010dnog cilja, da bi od te srpske siro\u010dadi i djece odvojene od srpskih majki mogli napraviti dr\u017eavnu siro\u010dad i budu\u0107e \u201edobre Hrvate\u201c \u2013 u sve su se to uklju\u010dili puno prije, pa su oni upotrijebili tu \u201einfrastrukturu\u201c, poslali te vlakove, uputili tu djecu u Jastrebarsko i Sisak, \u0161to ne isklju\u010duje da je u svemu tome sudjelovala Diana Budisavljevi\u0107, a koja, razumljivo i nagla\u0161avam, nije instrument NDH i ima svoje samostalne ciljeve.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Sada, dakle, odjednom kod doktora Bari\u0107a Diana Budisavljevi\u0107 vi\u0161e nije \u201einstrument NDH\u201c, kao \u0161to je to bila u \u010dlanku o Kozari, ali ne dobivamo obja\u0161njenje koji su to onda njezini samostalni ciljevi. I doista, \u0161to razlikuje cilj Diane Budisavljevi\u0107 od ciljeva usta\u0161a i Nijemaca? Diana Budisavljevi\u0107 jedina je djecu od majki \u201euzimala\u201c isklju\u010divo na dobrovoljnoj bazi (nakon pristanka majki, odustaju\u0107i ako djecu nisu davale) i s jedinim ciljem da ih spasi, nahrani, zdravstveno zbrine i udomi (ne i preodgoji). Usta\u0161e su djecu od majki, za potrebe transporta robovske radne snage, odvajale mnogo prije negoli je Diana Budisavljevi\u0107 stigla u Staru Gradi\u0161ku, i to doktor Bari\u0107 zna jer je citirao Petersenov izvje\u0161taj. Diana Budisavljevi\u0107 djecu je uzimala isklju\u010divo uz pristanak majki (\u0161to doktor Bari\u0107 tako\u0111er zna, jer je u radu o Kozari citirao Franju Per\u0161ea), no jesu li dobrovoljno djecu dale i one majke \u010dija su djeca 24. lipnja, 2. i 4. srpnja 1942. godine dopremljena u Gornju Rijeku? A one koje su oti\u0161le na prisilni rad 22. lipnja 1942.? Jesu li svojevoljno ostavile djecu u Staroj Gradi\u0161ki? A \u017eene, njih kakvih 3200 iz Petersenova izvje\u0161taja koji doktor isti\u010de \u2013 jesu li i one odvojene od djece bez primjene sile? A \u0161to je s vi\u0161e puta objavljivanim izvje\u0161tajem Paula Schmidt-Zabierowa od istoga 12. lipnja (jer je s Petersenom bio u Gradi\u0161ki) \u201eU nekom dvori\u0161tu vidio sam stotine djece ve\u0107 odvojene od njihovih majki i sabijene zajedno na ne\u010dovje\u010dan na\u010din, kako \u010dekaju dalju sudbinu. Sanitarnih ure\u0111aja nema i djeca le\u017ee na dvori\u0161tu pod vedrim nebom, vape za vodom i pla\u010du za hranom.\u201c? Je li i taj Nijemac lagao ili do dolaska Akcije Diane Budisavljevi\u0107 nije bilo nikakvog projekta spa\u0161avanja djece? Ili je mo\u017eda doktoru Bari\u0107u i ovaj izvje\u0161taj dokaz o postojanju ure\u0111ene endeha\u0161ke akcije spa\u0161avanja djece samo zato \u0161to ranije u njemu ovaj ka\u017ee da su ta djeca \u201eprepu\u0161tena brizi dr\u017eave\u201c? Je li to dokaz da je bilo kakva briga doista postojala? Ako i jest, vidimo kakva je bila. Diana Budisavljevi\u0107 je svjesno, ne \u201enesvjesno\u201c kako pi\u0161e doktor Bari\u0107 koji je u \u010dlanku o Kozari smatra dijelom usta\u0161kog projekta, pomogla da od roditelja odvojena srpska djeca budu razmje\u0161tena po hrvatskim obiteljima. Samo \u0161to time nije \u201epomogla politici Ante Paveli\u0107a\u201c, jer Ante Paveli\u0107 do pojave njema\u010dkog pritiska koji je inicirala Diana Budisavljevi\u0107, pa potom do cjelokupnog smje\u0161taja koji mu je organizirao Bresler (naravno, uz brojne druge zaslu\u017ene osobe), nije imao nikakvu \u201epolitiku\u201c kada jer rije\u010d o kozara\u010dkoj djeci. Imao je \u201epolitike\u201c jedino za njihove majke i o\u010deve, dok je djecu prepustio svojim poznato \u201esenzibilnim\u201c terencima u Staroj Gradi\u0161ci. Nije sporno da su brojni lije\u010dnici bili na terenu i radili s civilima, ali za\u0161to je onda jedan od njih, dr. Kesi\u0107, morao pisati privatnoj akciji Diane Budisavljevi\u0107 da \u201espasi makar djecu\u201c?<\/p>\n\n\n\n

Nisam sporio da se pomo\u0107 koju su Diani Budisavljevi\u0107 vr\u0161enjem pritiska na usta\u0161ke vlasti dali Wilhelm Knehe i Gustav Von Koczian mo\u017ee \u010ditati i kao doprinos op\u0107enitim njema\u010dkim vojno-politi\u010dkim i ekonomskim interesima, premda bi se transport \u017eena u Njema\u010dku, Norve\u0161ku itd. nastavio doga\u0111ati i bez zbrinjavanja djece (jer se, uostalom, ve\u0107 i doga\u0111ao). Suprotno doktoru Bari\u0107u, mislim, me\u0111utim, da je mogu\u0107e da su ova konkretna dva \u201eNijemca\u201c pomogla i iz osobnih motiva jer su vi\u0161e puta tijekom rata, naro\u010dito Knehe, djelovala i humanitarno. No kako doktor Bari\u0107 ne vjeruje poslijeratnim svjedo\u010denjima, ona dana u denacifikacijskom procesu u Njema\u010dkoj (NW 1004-G.32.6. Nr. 70, Entnazifizierungsverfahren Wilhelm Knehe), a koja sam spomenuo u svojem intervjuu, ne mogu mu biti relevantna. Cijela svita svjedoka koja se tu (mahom dopisno) skupila, od Stepinca i Milovana Zori\u010di\u0107a, do \u017didovki i Srpkinja koje je Knehe spasio, doktoru Bari\u0107u ne\u0107e, naravno, ni\u0161ta zna\u010diti. Jer to \u0161to netko prolazi denacifikacijski proces zacijelo zna\u010di da la\u017ee, ba\u0161 kao \u0161to se pred ZKRZ-om mora lagati. Eh jer nam poslijeratna svjedo\u010denja ne mogu biti relevantna, ne\u0107emo nikada saznati \u0161to je doista pogonilo Knehea i Kocziana. Doktor Bari\u0107 dodu\u0161e, \u201ezna\u201c da su oni bili \u201eliferant ljudskog mesa\u201c i \u201eobavje\u0161tajac\u201c, pa mu izvori koji bi to doveli u pitanje i nisu potrebni. Ali taman da su doista i bili \u201eliferant ljudskog mesa\u201c i \u201eobavje\u0161tajac\u201c, njihovi su motivi ovdje ustvari posve nebitni. Bitno je da bez Akcije Diane Budisavljevi\u0107 koja ih je \u201epovukla za rukav\u201c i provela u djelo dozvolu koju su oni ishodili, Paveli\u0107 i dru\u0161tvo ne bi u pogon stavljali nikakve \u017eeljeznice, osim onih za Auschwitz.<\/p>\n\n\n\n

Je li dakle doista postojao stvarni plan \u201emijenjanja identiteta djece\u201c koji bi prethodio njema\u010dkom pritisku ili je najprije rije\u010d bila o potpunom zanemarivanju djece odvojene od roditelja i njihovu prepu\u0161tanju Luburi\u0107evom tretmanu, a potom o ad hoc<\/em> ideji preodgoja u stilu \u201epa kad ve\u0107 moramo spa\u0161avati djecu partizansko-\u010detni\u010dkih bandi, neka barem idu kod \u010dasnih sestara i u dobre hrvatske porodice\u201c? Uostalom, vidimo i \u0161to se doga\u0111alo s onim dijelom \u201espa\u0161avanja\u201c u kojemu Diana i Bresler nisu sudjelovali ili nisu do njega dospjeli na vrijeme, kao u Gornjoj Rijeci gdje je velik broj djece pomro do dolaska Kamila Breslera i Dragice Habazin (ovo \u201eprihvatili\u0161te\u201c isti\u010dem tek zato jer o njemu postoje posebno potresni izvje\u0161taji i svjedo\u010danstva). Akcija Diane Budisavljevi\u0107, cjelovito gledana, prethodi projektu \u201epreodgoja u usta\u0161kom duhu\u201c, tako da se ona nije poklopila s planovima vlasti NDH, ve\u0107 su se planovi vlasti NDH prilagodili njoj i iz modusa \u201ekoga briga\u201c pre\u0161li u \u201epreodgojite ih u usta\u0161kom duhu\u201c, uz sna\u017enu propagandu u svim tada dostupnim medijima. Pri \u010demu sam u intervjuu tvrdio da zahvaljuju\u0107i zalaganju Diane i Breslera, ali i velikog broja ljudi razli\u010ditih zanimanja i polo\u017eaja (s naglaskom na lije\u010dnicima i sestrama), kao i pristojnom dijelu po\u0161tenih udomitelja, taj projekt \u201epreodgoja\u201c nije uspijevao onako kako su to vlasti NDH \u017eeljele.<\/p>\n\n\n\n

Ponavljam, usta\u0161ke vlasti imale su \u201eplan\u201c za odrasle, no sam je doktor Bari\u0107 detaljno opisao kako je taj plan nastao zapravo za njema\u010dke potrebe, pa je onda s Nijemcima bilo i natezanja (Stahl je civile \u017eelio vra\u0107ati ku\u0107ama, usta\u0161e ne itd.). Pa da onda i maknemo sa strane Von Kocziana i Knehea, ako je plan za odrasle provo\u0111en manje-vi\u0161e po njema\u010dkom diktatu, je li onda nemogu\u0107e i da je plan za djecu proveden \u201epo njema\u010dkom diktatu\u201c?<\/p>\n\n\n\n

O biografiji Von Kocziana i Knehea doktor Bari\u0107 ne zna ni\u0161ta (iako bi, zahvaljuju\u0107i i istra\u017eiva\u010dkoj ekipi filma, o Koczianu mnogo toga saznati mogao i pukim guglanjem), ali \u201ezna\u201c da je Koczian u filmu konstrukcija, odn. da (moja omiljena re\u010deni\u010dna tvorba iz teksta doktora Bari\u0107a, mi\u0161ljena, dakako, kao osuda)<\/p>\n\n\n\n

ti su Nijemci (djelomi\u010dno) prikazani gotovo kao humanisti<\/em><\/p>\n\n\n\n

Kako su prikazani? \u201eDjelomi\u010dno gotovo kao\u201c humanisti? Doktor Bari\u0107 i sam zna da ovdje ili ponavlja tu\u0111e (pogodite \u010dije) dojmove u koje ni sam ne vjeruje, ili\u2026 U svakom slu\u010daju, ja u liku koji je fantasti\u010dno odigrao Boris Ostan jesam osjetio \u017eovijalnost jednog bonvivana (\u0161to Koczian jest bio), ali sam osjetio i cinizam konformista ba\u0161 kada je rije\u010d o re\u010denici koja doktoru Bari\u0107u smeta, a to je ona \u201eznate kako je javnost osjetljiva na djecu\u201c. Mo\u017eda doktor Bari\u0107 ne razumije filmsku umjetnost, bez obzira na poku\u0161aj da se tome dojmu otme referencom na Costa-Gavrasa (iako mi nije jasno za\u0161to ga, ba\u0161 kao i ve\u0107i dio posvojnih zamjenica, odbija pisati kako valja), pa mu taman da o Von Koczianu ne\u0161to i zna, veza njegove biografije i filma ne bi bila najjasnija. Uistinu je potrebno temeljito nerazumijevanje filmskog medija za i\u0161\u010du\u0111avanje nad \u010dinjenicom \u201eda u filmu ima ne\u010dega \u0161to u Dnevniku nema\u201c i\/ili obrnuto. No doktor Bari\u0107 je tu iskren jer na jednom mjestu i vi\u010de “pa \u0161to \u0107e mi filmski zapis”. Uistinu, \u0161to \u0107e doktoru Bari\u0107u bilo kakav filmski zapis, igrani ili dokumentarni, kada se umije prepoznati tek kao \u017ertva filmskih isljednika i kada po knjizi tra\u017ei \u010dega to u filmu ima, a u knjizi nema, sve se zdvojan pitaju\u0107i kako je do\u0111avola nastao taj filmski vi\u0161ak.<\/p>\n\n\n\n

U svojem \u010dlanku o Kozari doktor Bari\u0107 dosljedno pi\u0161e da su Srbi s podru\u010dja Kozare “iseljeni”. On pritom ni\u010dim ne pobija dojam koji njegov \u010dlanak daje, a to je dojam da su za to iseljavanje odgovorni ponajprije partizani. Naime, najprije su partizani, sram ih bilo, prihvatili frontalnu borbu i time od civilnog stanovni\u0161tva stvorili pozadinu, a potom on navodi isklju\u010divo domobranske izvore, k tome vrlo \u0161ture, i uzima ih kao neupitni fakat:<\/p>\n\n\n\n

“Neprijatelj se povla\u010di prema jugu, tjeraju\u0107i ispred sebe mno\u0161tvo naroda.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Neprijatelj odstupa u jugoizto\u010dnom pravcu odvode\u0107i sobom ljude i stoku. Sva sela napu\u0161tena su, a ku\u0107e ve\u0107inom razorene”.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Njegov zaklju\u010dak:<\/p>\n\n\n\n

Dakle, u po\u010detku operacije na Kozari civilno stanovni\u0161tvo se, ili dobrovoljno ili po nare\u0111enju partizana, povla\u010dilo pred napredovanjem postrojbi Borbene skupine “Zapadna Bosna”.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo. Zna\u010di civili su, zajedno s partizanima, uni\u0161tili svoje ku\u0107e i oti\u0161li. Poslije su se, veli on, civili po\u010deli sami predavati, ali kada je rije\u010d o njihovoj sudbini ponovno trebamo vjerovati gotovo isklju\u010divo domobranskim i usta\u0161kim izvorima. Iako, naravno, ne negiram partizanske zbjegove, iz situacije kako je opisuje doktor Bari\u0107 proizlazi da nije bilo slu\u010dajeva u kojima su usta\u0161ke postrojbe civile dizale izravno iz njihovih ku\u0107a i sprovodile u logore, naro\u010dito po zavr\u0161etku vojnih operacija. Tako\u0111er proizlazi jedna kombinacija partizanske taktike ljudskog \u0161tita i strategije spaljene zemlje, a nikako mogu\u0107nost da su domobrani svjedo\u010dili ustvari posljedicama djelovanja usta\u0161kih grupa. Osim toga, kako se mahom bavi kolonizacijom stanovni\u0161tva Kozare u dijelove Hrvatske, on, kako sam rekao, ne poklanja ni najmanje pozornosti konkretnom o\u010dajnom stanju \u017eena i djece u Staroj Gradi\u0161ki, Mlaki i Jablancu.<\/p>\n\n\n\n

Usprkos svemu navedenom, ja doktoru Bari\u0107u priznajem historiografsku afirmaciju brojnih novih izvora, \u010dak i ako ih (ba\u0161 kao ni moj intervju) ne zna \u010ditati, ve\u0107 tek montirati.<\/p>\n\n\n\n

Silvestar Mileta<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-22180","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":22180,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":22180,"position":1},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":22180,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":22180,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":22180,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":22180,"position":5},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22180","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22180"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22180\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22182,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22180\/revisions\/22182"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22180"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22180"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22180"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}