{"id":22119,"date":"2020-07-21T11:29:04","date_gmt":"2020-07-21T11:29:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=22119"},"modified":"2020-07-21T12:29:41","modified_gmt":"2020-07-21T12:29:41","slug":"igor-krnjeta-prikaz-knjige-ivan-krastev-pandemija-nostalgije-kako-koronavirus-mijenja-europu-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22119","title":{"rendered":"Igor Krnjeta – prikaz knjige – Ivan Krastev, “Pandemija nostalgije. Kako koronavirus mijenja Europu”, 2020."},"content":{"rendered":"\n

Ivan Krastev, Pandemija nostalgije<\/em>. Kako koronavirus mijenja Europu<\/em>, preveo s engleskog Marko Maras, TIM Press, Zagreb 2020, 84 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za pandemiju COVID-19, odnosno globalnu zarazu novim koronavirusom SARS-CoV-2 ve\u0107 u ovom trenutku mo\u017eemo re\u0107i da je jedan od najzna\u010dajnijih doga\u0111aja koji su se odvili i koji se i dalje odvijaju u po\u010detnom dijelu 21. stolje\u0107a. Mo\u017eemo pretpostaviti ne samo da \u0107e pandemija korjenito promijeniti \u017eivote gotovo svih pojedinaca na svijetu, kao i dru\u0161tvenu, (geo)politi\u010dku te ekonomsku sliku svijeta tijekom narednog perioda, nego se na izvjestan na\u010din kao povjesni\u010dari mo\u017eemo ponadati da \u0107e taj doga\u0111aj u budu\u0107nosti biti promatran kao jedan od onih koji su imali izuzetan zna\u010daj na daljnje odvijanje pojedinih dru\u0161tvenih procesa kojima smo trenutno svjedoci. Me\u0111utim, postaje o\u010dito da sama \u010dinjenica da smo svjedoci nekog povijesnog doga\u0111aja postavlja svakoga tko \u017eeli re\u0107i ne\u0161to informativno o dru\u0161tvenim i politi\u010dkim reperkusijama pandemije COVID-19 u nezgodan polo\u017eaj. To\u010dnije, to se odnosi na \u010dinjenicu koja je predmet brojnih debata u historijskoj znanosti, a to je pitanje kori\u0161tenja iskaza svjedoka nekog povijesnog doga\u0111aja kao relevantnog povijesnog izvora. Drugi problem koji je nezahvalniji, ali tako\u0111er i onaj kojim se povjesni\u010dari uglavnom ne bave, jest poku\u0161aj predvi\u0111anja kako \u0107e svijet izgledati i koji procesi \u0107e biti dokinuti, a koji intenzivirani nakon nekog doga\u0111aja koji fundamentalno mijenja niz aspekata ljudskog postojanja kao \u0161to je u ovom slu\u010daju pandemija koronavirusa.<\/p>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>Vjerojatno svjestan tih ograni\u010denja, bugarski politolog Ivan Krastev (ro\u0111en 1965.) odlu\u010dio je iznijeti presjek politi\u010dkih zbivanja za vrijeme pandemije i globalne karantene kao i razmi\u0161ljanja o potencijalnom budu\u0107em razvoju koji \u0107e nastati kao posljedica tih doga\u0111aja u knji\u017eici (ili kako autor sam ka\u017ee, u eseju) Pandemija nostalgije: kako koronavirus mijenja Europu<\/em>. Ivan Krastev je jedan od zna\u010dajnijih europskih intelektualaca i stru\u010dnjak za demokracije u postkomunisti\u010dkim europskim zemljama. \u010clan je Centra za liberalne strategije u Sofiji, Instituta za znanosti o \u010dovjeku u Be\u010du, Europskog vije\u0107a za vanjske poslove te Me\u0111unarodne krizne skupine. Osim \u0161to je pisao tekstove za utjecajne tiskovine poput New York Timesa<\/em> i Foreign Affairs<\/em>, Krastev je tako\u0111er autor nekoliko knjiga koje se uglavnom bave pitanjima demokracije, politi\u010dkih nemira i korupcije me\u0111u kojima vrijedi istaknuti hrvatski prijevod knjige \u0160to nakon Europe?<\/em> koja je iza\u0161la 2019. u izdanju TIM Pressa.<\/p>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Knjiga zapo\u010dinje uvodnikom koji je naslovljen Sivi labud<\/em> \u0161to je termin koji ozna\u010dava potencijalno nezamislivi doga\u0111aj koji je ujedno vrlo vjerojatan i koji dramati\u010dno i fundamentalno mijenja \u017eivote s jedne strane, ali tako\u0111er predstavlja i veliki \u0161ok za sustav kada se naposljetku dogodi. Pritom je potrebno napomenuti da je to o\u010dita referenca na koncept \u201ecrnog labuda\u201c koji je uveo Nassim Nicholas Taleb te se mo\u017ee postaviti pitanje za\u0161to ga Krastev nije spomenuo kao autora te ideje. Sam narativ zapo\u010dinje s nazna\u010davanjem \u010dinjenice da su zatvoreni \u017eivot u karanteni te suvremena politi\u010dka i dru\u0161tvena klima svojevrsna obilje\u017eja distopije u kojoj \u017eivimo. Tada se postavlja pitanje sje\u0107anja na ovaj doga\u0111aj, kao i je li pandemija mogla biti predvi\u0111ena od strane vladaju\u0107ih i koliko je ona doista bila iznenadna. Posebno interesantan primjer jest uvo\u0111enje i daljnje razra\u0111ivanje pojedinih primjedbi na knjigu Laure Spinney Blijedi jaha\u010d<\/em> koja se bavi iskazima pre\u017eivjelih od \u0161panjolske gripe. Krastev pritom postavlja pitanje za\u0161to se pandemija \u0161panjolske gripe ne pamti i komemorira u onoj koli\u010dini koliko i njoj djelomi\u010dno suvremen doga\u0111aj koji je imao manju smrtnost \u2013 Prvi svjetski rat. Autor zaklju\u010duje da je razlog tome \u0161to je umrle u ratu lak\u0161e prebrojati, ali i da oni koji su umrli u nekom ratnom sukobu tako\u0111er umiru u svrhu nekog ideala \u0161to stvara dobru podlogu za naknadnu proizvodnju herojskih pri\u010da budu\u0107i da se od toga mo\u017ee \u201eskrojiti\u201c neki vid pripovjedne strukture. S druge strane, s kojom \u201esvrhom\u201c su umrli oni preminuli od \u0161panjolske gripe, ili aktualnosti radi, oni preminuli od COVID-19? Krastev takvu smrt karakterizira kao \u201ebesmislenu\u201c te nadodaje da je smrt od koronavirusa nedostojanstvena zato \u0161to se preminulima od te nove bolesti ne mogu prirediti pogrebi. Prema autoru, pandemija uzrokovana koronavirusom dovest \u0107e do promjene svjetskog dru\u0161tvenog i politi\u010dkog poretka zato \u0161to su taj doga\u0111aj i reakcije dr\u017eava na njega ubrzali i intenzivirali ve\u0107 zapo\u010dete procese. \u201eHo\u0107e li pandemija napokon dovesti do propasti liberalnog poretka?\u201c, \u201eKoliko se poja\u010dalo povjerenje u znanost i dr\u017eavu za vrijeme pandemije?\u201c, \u201eJe li pro\u0161lo vrijeme kada su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave bile nosioc titule svjetskog hegemona i ho\u0107e li ih na tom mjestu smijeniti Kina?\u201c, \u201eKoliko je vra\u0107anje fokusa na nacionalne dr\u017eave dovelo do mogu\u0107nosti da \u0107e Europska Unija oslabjeti?\u201c, \u201eNose li se bolje autoritarne ili demokratske dr\u017eave s pandemijom?\u201c. To su sve relevantna i aktualna pitanja koja su bila postavljana za vrijeme lockdowna<\/em>, odnosno op\u0107e karantene i najve\u0107eg globalnog straha od pandemije. Na ta pitanja Krastev nudi vi\u0161e ili manje podrobne odgovore u ovom djelu. On tako\u0111er uvodi koncept \u201esuspenzije kapitalizma\u201c koji je nastupio za vrijeme karantene i opisuje pojavu nezamislivih oblika funkcioniranja dru\u0161tva, gospodarstva i svakodnevnog \u017eivota za vrijeme ove \u201ekrize bez presedana\u201c. Tako\u0111er spominje jedinstvena obilje\u017eja ekonomske krize koja nastaje zbog prekida globalnih lanaca dostave, kao i nacionalizma koji nastaje pod utjecajem globalne karantene. Oboje \u0107e biti detaljnije poja\u0161njeno kasnije u tekstu. Naposljetku, uvod se zaklju\u010duje tvrdnjom da je fokus eseja analiza \u201ekorona-krize\u201c kao novog i unikatnog fenomena. Drugi cilj ovog eseja je poku\u0161aj predvi\u0111anja na koji na\u010din bi ova kriza mogla donijeti promjene u Europi ponajprije zato \u0161to dovodi do \u201enagrizanja\u201c nekih od temelja europskog projekta, kao \u0161to je npr. me\u0111uovisnost. Tako\u0111er se najavljuje da \u0107e se razmatrati ho\u0107e li COVID-19 i njegove posljedice dovesti do raspada Europske Unije, smanjenja njenog zna\u010daja ili razvoja njene autonomije, integracije i konsolidacije.<\/p>\n\n\n\n

            Prvo poglavlje, naslovljeno Nacionalizam \u201eostanka doma<\/em>\u201c, po\u010dinje s razra\u0111ivanjem fenomena zatvaranja granica i gubljenjem povjerenja u globalizaciju te pitanjem izbjeglica i migranta. Autor ovdje uspore\u0111uje etni\u010dki nacionalizam koji je nastao kao reakcija na migrantsku krizu s onim koji nastaje kao reakcija na pandemiju i koji je povezan ponajprije s ksenofobijom baziranom na \u0161irenju virusa. Ovdje Krastev uvodi i razra\u0111uje koncept nacionalizma \u201eostanka doma\u201c koji povezuje s masovnim povratcima ljudi koji \u017eive i rade u inozemstvu u materinje zemlje, odnosno u one koje percipiraju kao \u201edom\u201c. Prema Krastevu, stranac je u tom trenutku bilo koji pojedinac \u201ekoji sada nije ovdje\u201c i koji mo\u017ee iz inozemstva donijeti virus u svoju domovinu. To se dodatno povezuje s elaboriranjem ideje teritorija kao prostora na kojem vrijede neke dru\u0161tvene i politi\u010dke odluke i uz koji se vezuje neki specifi\u010dni vid identiteta. Nadalje, razra\u0111uju se i odre\u0111eni socio-politi\u010dki fenomeni poput politike obveznog distanciranja i neodr\u017eivosti nacionalizma, posebice ovdje isti\u010du\u0107i europske zemlje zato \u0161to ve\u0107inu dr\u017eava u Europskoj Uniji \u010dine srednje i male zemlje. Na tragu toga, Krastev isti\u010de da bi u narednom periodu Europa mogla imati koristi od blagog zaokreta prema deglobalizaciji. Pri tretmanu utjecaja pandemije COVID-19 na ekonomiju, nazna\u010duje se njen \u201eravnopravni karakter\u201c s obzirom na to da zaraza poga\u0111a sve dru\u0161tvene slojeve iako se nagla\u0161ava da su neke socio-ekonomske grupe, poput siroma\u0161nih u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, o\u010dekivano daleko ugro\u017eenije. Naposljetku se isti\u010de kako \u0107e ekonomski pad drasti\u010dno obilje\u017eiti \u017eivote novijih generacija, od pojedinaca koji su tek ro\u0111eni sve do onih netom zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n

            Demokracija kao diktatura uspore\u0111ivanja<\/em> naslov je drugog poglavlja koje zapo\u010dinje s konstatacijom da su epidemije \u010desto kori\u0161tene kao simboli neslobode i autoritarizma \u0161to se zatim povezuje s politi\u010dkim i svakodnevnim ograni\u010denjima za vrijeme lockdowna<\/em>. Tijekom globalne karantene \u010desto se spominjala mogu\u0107nost da \u0107e izvanredni uvjeti dovesti do dolaska populista na vlast. Me\u0111utim, Krastev izra\u017eava skepsu prema tim tvrdnjama iako isti\u010de da nije nemogu\u0107e da bi zbog nadolaze\u0107e gospodarske krize populisti i autoritarne figure mogli lak\u0161e do\u0107i na vlast igraju\u0107i ponajprije na kartu tjeskobe. U tom dijelu se tako\u0111er nazna\u010dava razlika izme\u0111u tjeskobe koja je neodre\u0111ena i fokusirana na budu\u0107nost te straha koji je kao osje\u0107aj vezan uz trenutne egzistencijalne probleme i rad na njihovom rje\u0161avanju. Prema Krastevu, strah poma\u017ee konkretnim vo\u0111ama (pritom isti\u010de Emmanuela Macrona) koji u krizama daju mogu\u0107nost za\u0161tite pomo\u0107u institucija i stru\u010dnosti. Ovdje se jo\u0161 jednom nagla\u0161ava da sama zaraza slu\u017ei kao \u201epoja\u010diva\u010d\u201c nekih ve\u0107 postoje\u0107ih procesa. \u0160to se ti\u010de geopoliti\u010dkog zna\u010daja Kine i njezinog modela no\u0161enja s virusom, iznosi se mi\u0161ljenje da se \u201ekineski model\u201c vjerojatno ne\u0107e pro\u0161iriti zato \u0161to su Kinezi u po\u010decima pandemije radili na zata\u0161kavanju i plasiranju pogre\u0161nih informacija. Krastev tvrdi da bi deglobalizacija koja \u0107e nastupiti nakon pandemije mogla imati lo\u0161 utjecaj na Kinu, kao i da \u0107e vjerojatno do\u0107i do dodatnog zao\u0161trenja odnosa izme\u0111u Pekinga i Washingtona, ali vjerojatno i ne do novog hladnog rata ponajprije zato \u0161to je suvremena Kina dio globalnog kapitalisti\u010dkog sustava. Tako\u0111er se u analizu uvodi i me\u0111uigra izme\u0111u demokracije i fizi\u010dkog aktivizma gra\u0111ana (npr. preko izbornih skupova i prosvjeda) \u0161to je karantena onemogu\u0107ila. Narativ zatim skre\u0107e na temu uvo\u0111enja lockdowna<\/em>, odnosno op\u0107e karantene gdje se poja\u0161njava da su dr\u017eave kopirale jedna drugu pri uvo\u0111enju te restriktivne mjere usprkos \u010dinjenici da svaka zemlja funkcionira na temelju razli\u010ditih zdravstvenih sustava. Glavni razlog za\u0161to je ta praksa provedena na globalnoj razini je ponajprije rezultat neizvjesnosti i neznanja o novoj bolesti. Prema Krastevu, lockdown<\/em> je pristup kojim se pretpostavlja najgore, a riskira najmanje te je na makro-politi\u010dkoj sceni uvo\u0111enje te mjere funkcioniralo na temelju na\u010dela \u201eako drugi tako rade, onda je sve pod kontrolom\u201c \u0161to je posljedi\u010dno dovodilo do manje mogu\u0107nosti da se postupci svjetskih vlada kritiziraju u javnosti. Pri razradi pitanja gra\u0111anske podr\u0161ke za vrijeme karantene je postalo uo\u010dljivo da je fokus politi\u010dke debate pre\u0161ao s aktualnih dnevnopoliti\u010dkih problema na vladine reakcije prema javnom zdravstvu i ekonomskoj krizi. Pred kraj ovog poglavlja, Krastev se referira na kolumnu Giorgia Agambena nastaloj za vrijeme uvo\u0111enja karantene u Italiji u kojoj se Agamben bavio novim uvo\u0111enjem \u201estanja izuze\u0107a\u201c, \u201etiranskim nagonom\u201c inherentnim liberalnim demokracijama i iskazom zabrinutosti spram opstojnosti izvanrednog stanja. Autor se ovdje tako\u0111er ukratko bavi temom diskursa za vrijeme karantene kada je retorika o borbi protiv koronavirusa povezivana s borbom protiv terorizma. Pritom se isto tako uvodi i pitanje legitimnosti pra\u0107enja ljudi \u0161to Krastev smatra opravdanim zato \u0161to dr\u017eavni nadzor, provo\u0111en primjerice preko mobilne aplikacije za pra\u0107enje kontakata, slu\u017ei op\u0107em dobru te u slu\u010daju ove krize nije bio provo\u0111en u tajnosti.<\/p>\n\n\n\n

            Zaklju\u010dak je baziran na autorovom ranijem tekstu o sedam inicijalnih pouka pandemije koje je sad preimenovao u sedam paradoksa. Primjetno je da na trenutke izgleda kao da Krastev preko izlaganja tih paradoksa i na temelju seciranja dru\u0161tvenog i politi\u010dkog stanja za vrijeme op\u0107e karantene daje prijedloge europskim politi\u010darima za dono\u0161enje pojedinih politi\u010dkih odluka koje se ti\u010du cijelog europskog bloka. Prvo, Krastev tvrdi da je pandemija COVID-19 istovremeno prokazala mra\u010dnu stranu globalizacije, ali je istodobno i njen agent \u0161to se vidi na temelju toga da je globalna zaraza ujedinila brige i strahove svjetske javnosti. Povezivo s time, pandemija je nanovo pokrenula i poja\u010dala svjetski trend prema deglobalizaciji koji je zapo\u010deo nakon gospodarske krize 2008-2009, ali je u isto vrijeme razotkrila koja su ograni\u010denja ja\u010danja nacionalne dr\u017eave. Nadalje, strah od virusa je izvorno potaknuo jedinstvo u razjedinjenim dru\u0161tvima, ali je i produbio postoje\u0107e podjele u njima. \u0160to se ti\u010de Europe, upozorava se da je tamo demokracija stavljena na \u010dekanje zbog uvo\u0111enja izvanrednog stanja te da bi COVID-19 mogao biti katalizator ili za korjenite promjene unutar Europske Unije ili za njen raspad. \u0160to se ti\u010de prethodnih kriza, Krastev napominje da se mo\u017ee uo\u010diti \u201epovratak duhova\u201c prethodnih triju velikih kriza 21. stolje\u0107a (rata protiv terorizma, gospodarskog kraha i migrantske krize) \u0161to je dovelo do preispitivanja njihovih ishoda i posljedica na temelju aktualne \u201ekorona-krize\u201c. Naposljetku, pritisak globalizacije bi mogao prisiliti stanovnike EU na usvajanje \u0161ire zajedni\u010dke politike i na prijenos izvanrednih ovlasti u Bruxelles. Narativ se nakon poja\u0161njavanja ovih paradoksa bavi problemom nestanka ideje \u201ezajedni\u010dke Europe\u201c s jedne strane, \u0161to Krastev potkrjepljuje primjerima kao \u0161to je manjak pomo\u0107i Italiji od strane EU, dok s druge strane isti\u010de da je do\u0161lo do po\u010detka razvijanja svijesti oko toga koliko vlade zemalja \u010dlanica ovise o samoj Uniji. Navodi se i mogu\u0107nost da bi tako\u0111er moglo do\u0107i do toga da \u0107e Europska Unija igrati dvostruku igru istovremene globalizacije i deglobalizacije, a pritom se isto tako spominje i mogu\u0107nost preustroja Unije kako bi se ve\u0107i fokus stavio na teritorijalni nacionalizam same Europe zbog malih i srednjih europskih dr\u017eava i ograni\u010denja nacionalnih gospodarstava. Krastev navodi i mogu\u0107nost da je Europska Unija mogu\u0107i kandidat za nosioca rje\u0161enja idu\u0107e faze krize zato \u0161to su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Kina po\u010deli gubiti titulu vo\u0111e svijeta. Naposljetku, Krastev iznosi \u201epouku\u201c i paradoks u vidu \u010dinjenice da su ljudi za vrijeme pandemije koronavirusa postali ve\u0107i kozmopoliti zato \u0161to su bili orijentirani na iste probleme usprkos \u010dinjenici \u0161to je svijet postao deglobaliziraniji.<\/p>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Vezano uz dojmove spram djela, o\u010dito je da je stil kojim Krastev pi\u0161e na trenutke nekoherentan \u0161to \u0107e re\u0107i da \u010desto ska\u010de s teme na temu te ponekad u potpunosti ne elaborira pojedine tvrdnje. Usprkos tome je sposoban na jako pitak, direktan i sa\u017eet (na trenutke mo\u017eda i previ\u0161e sa\u017eet) na\u010din frazirati kompleksne ideje. Pritom valja spomenuti da se u argumentaciju zbog pobu\u0111ivanja dodatnog anga\u017emana i interesa kod \u010ditatelja, kao i zbog lak\u0161eg ilustriranja nekih koncepata i fenomena, upo\u0161ljavaju mnogi primjeri iz knji\u017eevnosti i popularne kulture. Navedeno podsje\u0107a na stil kojim se u svojim djelima slu\u017ei i poznati slovenski filozof Slavoj \u017di\u017eek \u010dija je knjiga Pandemic!: COVID-19 Shakes the World<\/em> jo\u0161 jedan dobar primjer \u201eimpromptu\u201c tipa literature koji je nastao kao neposredna reakcija na pandemiju koronavirusa, s time da \u017di\u017eek daje daleko ve\u0107i fokus na opstojnost, praksu i budu\u0107nost lijevih politika u jeku ove krize. Nadalje, dojam koji se stje\u010de jest da je esej konstruiran oko nekoliko autorovih dosjetki i razmi\u0161ljanja o \u201ekorona-krizi\u201c koje su bile dodatno razra\u0111ene. To se mo\u017eda najbolje vidi na primjeru toga da usprkos naslovu knjige u samom tekstu nema tolikog fokusa na Europu, ve\u0107 se, kao \u0161to se mo\u017ee vidjeti iz ranijih dijelova ovog teksta, uglavnom govori o osnovnim biopoliti\u010dkim i geopoliti\u010dkim obilje\u017ejima ovog perioda. Izuzetak tome je zaklju\u010dak za koji je ve\u0107 nazna\u010deno da ima ve\u0107i fokus na europsku situaciju i da se u njemu tako\u0111er na suptilan na\u010din nude prijedlozi za daljnja makro-politi\u010dka na\u010dela Europske Unije. Upravo na temelju spomenutoga se stje\u010de dojam da je Krastev zakleti pobornik ideje EU te da \u017eeli raditi na njenoj opstojnosti makar na temelju skiciranja realnih ili pesimisti\u010dnih scenarija koji bi mogli zadesiti europski blok. Primjetno je da je knjiga vjerojatno nastala za vrijeme lockdowna<\/em>, \u0161to rezultira time da su neke pojedinosti iznesene u knjizi zastarjele zbog trenutnog olabavljenja epidemiolo\u0161kih pravila na globalnoj razini. Na temelju toga se mo\u017ee i\u0161\u010ditati svojevrsna lekcija da je te\u0161ko re\u0107i i\u0161ta suvislo o potencijalnoj budu\u0107nosti vezanoj uz posljedice trenutne medicinske i tek predstoje\u0107e ekonomske krize zato \u0161to \u0107e dio tih izjava neizbje\u017eno oti\u0107i u zastaru, ali i da elaborirani uvidi suvremenika i svjedoka nekih zna\u010dajnih doga\u0111aja, \u0161to cjelokupna kriza vezana uz COVID-19 svakako jest, ipak mogu predstavljati prvi korak u stvaranju konkretnije i potpunije slike o nekom zna\u010dajnom doga\u0111aju ili socio-politi\u010dkom i ekonomskom procesu. <\/p>\n\n\n\n

Igor Krnjeta<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-22119","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":22119,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":22119,"position":1},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":22119,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":22119,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":22119,"position":4},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":22119,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22119","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22119"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22119\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22128,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22119\/revisions\/22128"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22119"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22119"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22119"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}