{"id":2208,"date":"2016-05-05T22:00:05","date_gmt":"2016-05-05T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2208"},"modified":"2016-05-05T22:00:05","modified_gmt":"2016-05-05T22:00:05","slug":"kliofest-2016-predavanje-o-zosi-szajkowskom-kleptomanu-koji-je-spasio-povijest-francuskih-zidova-nakon-holokausta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2208","title":{"rendered":"Kliofest 2016. \u2013 predavanje o Zosi Szajkowskom, kleptomanu koji je spasio povijest francuskih \u017didova nakon holokausta"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Zosa Szajkowski, kleptoman koji je spasio povijest francuskih \u017didova nakon holokausta<\/font><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U srijedu, 11. svibnja 2016. u 10.30 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

O Zosi Szajkowskom, kleptomanu koji je spasio povijest francuskih \u017didova nakon holokausta mo\u017eete saznati u srijedu u 10.30 na predavanju dr. sc. Gabi Abramac koja je imala priliku sura\u0111ivati s arhivistima koji su poznavali Zosu Szajkowskog, kao i s prevoditeljima koji su s jidi\u0161a preveli njegovu privatnu korespondenciju. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zosa Szajkowski stigao je u Pariz 1927. kao izbjeglica iz poljskog \u0161tetla. Bio je jidi\u0161ist, komunist, vojnik u legiji stranaca, a potom logora\u0161 u Oued Zemu, koncentracijskom logoru kojega su u Maroku dr\u017eale vichyjevske snage. Uspio je pobje\u0107i od nacista u Ameriku te se kasnije spustio u Normandiju kao ameri\u010dki padobranac. Spasio je desetke tisu\u0107a dokumenata iz nacisti\u010dkih skladi\u0161ta u Berlinu, kao i iz javnih arhiva i privatnih sinagoga u Francuskoj tako \u0161to ih je tajno prebacio u New York. Bio je pionir moderne francuske \u017eidovske povijesti koji je bez ikakve akademske titule ili izobrazbe napisao gotovo dvije stotine znanstvenih radova o temama koje nitko prije njega nije istra\u017eio. No, tijekom vremena spasitelj postaje lopov. Ve\u0107inu dokumenta o \u017eidovskoj povijesti u Francuskoj od 17. stolje\u0107a nadalje, Szajkowski je ukrao iz arhiva, \u010desto ih izrezuju\u0107i iz uvezanih svezaka. Dokumente je koristio za pisanje svojih znanstvenih \u010dlanaka te ih je potom prodavao ameri\u010dkim i izraelskim bibliotekama i arhivima. <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/span>Koji su bili pravi motivi Zose Szajkowskog te koji su bili motivi knji\u017eni\u010dara u SAD-u i arhivista u Izraelu koji su kupovali ove dokumente od njega tijekom 1950-ih, 60-ih i 70-ih godina dvadesetog stolje\u0107a? Je li Zosa Szajkowski spasio dragocjene dokumente od nacista ili je pokrao kulturnu ba\u0161tinu francuskih \u017didova?<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Vi\u0161e mo\u017eete saznati na predavanju koje vodi dr.sc. Gabi Abramac koja je imala priliku sura\u0111ivati s arhivistima koji su poznavali Zosu Szajkowskog, kao i s prevoditeljima koji su s jidi\u0161a preveli njegovu privatnu korespondenciju koja je poslu\u017eila povjesni\u010darki Lisi Moses Leff pri pisanju knjige \u201dThe Archive Thief\u201d.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Predavanje se odr\u017eava u sklopu festivala povijesti Kliofest 2016.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor:  <\/span>https:\/\/www.facebook.com\/events\/1726426874307990\/<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2208","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53081","url_meta":{"origin":2208,"position":0},"title":"Me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar “Neposlu\u0161ne slike: vizualno naslije\u0111e antifa\u0161isti\u010dkih borbi”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti organizirao je u petak, 8. svibnja 2026. me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar koji je okupio dr. sc. Daniela Palaciosa Gonz\u00e1leza (UNED, Madrid) i dr. sc. Erica U\u0161i\u0107a (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci), \u010diji se istra\u017eiva\u010dki rad bavi vizualnim materijalima nastalim unutar antifa\u0161isti\u010dkih i komunisti\u010dkih borbi, a koji su pre\u017eivjeli izvan,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52830,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52830","url_meta":{"origin":2208,"position":1},"title":"Znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest, u petak 8. svibnja, s po\u010detkom u 12 sati u Knji\u017enici Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Borongajska cesta 83d), odr\u017eava se me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c. Rije\u010d je o \u010detvrtom u nizu interdisciplinarnih znanstvenih skupova koji se svake godine posve\u0107uju\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":2208,"position":2},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, “Noin sin”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":2208,"position":3},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54520","url_meta":{"origin":2208,"position":4},"title":"\u201ePrilozi za povijest Broda i okolice\u201c. Knjiga 7","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice \u010diji je urednik Robert Skenderovi\u0107. Uvodna rije\u010d urednika\u00a0 Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju na\u0161e Podru\u017enice. Slijede\u0107i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55903,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55903","url_meta":{"origin":2208,"position":5},"title":"Me\u0111unarodna konferencija “Pravo na stan: Projekti, politike i razmjena znanja nakon Drugog svjetskog rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna konferencija Right to Housing: Projects, Policies, and Knowledge Exchange after the Second World War Zagreb, 22.\u201324. listopada 2026.Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zagreb(Ulica grada Vukovara 68, prizemlje)OrganizatoriInstitut za povijest umjetnosti, ZagrebCKPIS, Sveu\u010dili\u0161te Juraj Dobrila, Pula U vremenu rastu\u0107ih cijena nekretnina i najamnina, sve slabije dostupnosti stanovanja i sve izra\u017eenije nesigurnosti povezane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2208","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2208"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2208\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}