Peti roman Christiana Krachta vodi nas u Weimarsku Republiku i Japansko Carstvo nekoliko godina prije po\u010detka Drugog svjetskog rata, a prati perspektivnog \u0161vicarskog redatelja Emila N\u00e4gelija, koji bi u Japanu trebao ostvariti filmsku suradnju s Masahikom Amakasuom, japanskim carskim povjerenikom za filmska pitanja. Unato\u010d po\u010detnoj \u017eelji da odbije ponudu njema\u010dkih filmskih magnata, N\u00e4geli nakon razuzdane pijanke s Lotte Eisner i Siegfriedom Kracauerom ipak odlu\u010di otputovati u Japan i za ogroman novac snimiti film, ali ne ba\u0161 onakav kakav su zamislili financijeri.<\/p>\n\n\n\n
Narativna podloga romana \u201cMrtvi\u201d prati strukturu Noh kazali\u0161ta, podijeljena je u tri \u010dina i tematizira problem filma, ritma, performansa, vizualnih umjetnosti i njihovog odnosa sa stvarno\u0161\u0107u. Kracht na sebi svojstven na\u010din prikazuje grotesknu atmosferu izme\u0111u dva rata, dok se na pozornici izmjenjuje cijeli niz likova iz svijeta filma iz tog razdoblja, od Fritza Langa do Charlieja Chaplina.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTek \u0161to je blistavo ispoliran vr\u0161ak no\u017ea zasjekao trbu\u0161ni pojas i pod njime meku bijelu ko\u017eu trbuha, njegovu blagu zaobljenost oivi\u010denu s tek nekoliko crnih stidnih dlaka, o\u0161trica je kroz meko tkivo prodrla u mu\u0161kar\u010devu utrobu \u2013 mlaz krvi \u0161trcnuo je postrance na suptilnim tu\u0161em naslikan kakejiku, sliku na svitku. Izgledalo je kao da je umjetnik namjerno, jednim \u017eustrim trzajem iz zgloba, kistom poprskao krv boje tre\u0161nje preko kakejiku \u0161to u svojoj sublimnoj jednostavnosti visi u alkovenu. <\/em><\/p>\n\n\n\n Stenju\u0107i od bola, mu\u0161karac na umoru nagnuo se naprijed, pritom gotovo izgubiv\u0161i svijest, pa se uz silan napor opet osovio. Uspravljen, povu\u010de ve\u0107 zariveni no\u017e ustranu, slijeva nadesno, zatim pogleda uvis, u rupu kroz koju ga snima kamera, te naposljetku ispljune krv zgusnutu u pastelno \u017eelatinastu masu, a zjenice mu se zabijeljene rasto\u010de u nedogledu. Dogovor je bio da kamera nastavi snimati.<\/em>\u201c<\/p>\n\n\n\n \u201eVelika faustovska bajka, knji\u017eevni poduhvat historijskog genija, koji sad ve\u0107 mo\u017eemo po\u010deti zvati krahtijanskim.\u201c \u2015 Karl Ove Knausgaard<\/p>\n\n\n\n \u201eZa razliku od filmova iz te ere, Krachtov roman \u010ditatelja suo\u010dava sa \u0161irokim spektrom boja, prije svega s obiljem \u017earkocrvene, od krvi do sveprisutnih nacisti\u010dkih zastava koje zloguko navije\u0161taju taj najtragi\u010dniji nadrealni trenutak suvremene povijesti.\u201c\u00a0 \u2015 Ulf Zimmermann, World Literature Today<\/em><\/p>\n\n\n\n Izdava\u010d: Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107<\/p>\n\n\n\n Godina izdanja: 2020.<\/p>\n\n\n\n Autor: Christian Kracht<\/p>\n\n\n\n Prijevod: Nata\u0161a Medved<\/p>\n\n\n\n Urednik: Josip Ivanovi\u0107<\/p>\n\n\n\n Ovitak i prijelom: Iva Mandi\u0107<\/p>\n\n\n\n Lektura: Sarah Duspara<\/p>\n\n\n\n Broj stranica: 160<\/p>\n\n\n\n Christian Kracht<\/strong> (Saanen, \u0160vicarska, 1966.) jedan je od najkontroverznijih pisaca i intelektualaca njema\u010dkog govornog podru\u010dja \u010diji su romani prevedeni na vi\u0161e od dvadeset jezika. \u0160kolovao se u Njema\u010dkoj, Kanadi i SAD-u. Bio je dopisnik iz Indije za tjednik Der Spiegel, kolumnist Frankfurter Allgemeine Zeitunga te suradnik brojnih drugih novina. Status kultnog pisca stekao je romanima \u201cFaserland\u201d (1995.), \u201c1979\u201d (2001.), \u201cJa bit \u0107u tu, na suncu i u sjeni\u201d (2008.), a definitivno ga potvrdio romanom \u201cImperij\u201d (2012.) za koji je ovjen\u010dan Knji\u017eevnom nagradom Kantona Berna te presti\u017enom Nagradom Wilhelm Raabe. Objavio je i nekoliko knjiga putopisa, sura\u0111ivao je s brojnim piscima i umjetnicima, a zajedno sa suprugom, re\u017eiserkom Frauke Finsterwalder, napisao je scenarij za njezin nagra\u0111ivani film Finsterworld.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n