{"id":21990,"date":"2020-07-14T08:43:24","date_gmt":"2020-07-14T08:43:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21990"},"modified":"2020-07-14T08:43:24","modified_gmt":"2020-07-14T08:43:24","slug":"agustin-yanez-ide-dazd-preveo-matija-janes","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21990","title":{"rendered":"Agustin Y\u00e1\u00f1ez, \u201cIde da\u017ed\u201d (preveo Matija Jane\u0161)"},"content":{"rendered":"\n<p>Radnja ovoga romana smje\u0161tena je u zaba\u010denom selu meksi\u010dke zapadne dr\u017eave Jalisco na po\u010detku 20. stolje\u0107a kada ruralnim \u017eivotom jo\u0161 upravljaju tradicionalni obrasci, a stanovni\u0161tvo se kre\u0107e u liturgijskom ciklusu godine. Cijela plejada \u017eivih likova, po\u010dev\u0161i od \u017eupnika i njegovih vikara, mjesnih politi\u010dkih mo\u0107nika, zemljoposjednika, zakupaca, mladih emigranata u SAD, djevojaka u prolje\u0107u \u017eivota u kojima se budi \u017eelja, sjajno psiholo\u0161ki profiliranih i povezanih u cjelinu radnje sigurnom pripovjeda\u010devom rukom, bit \u0107e uba\u010dena u vrtlog revolucije koji prijeti selu i tradicionalnom \u017eivotu. \u010citatelj je vje\u0161tim narativnim postupkom uvu\u010den u tipi\u010dne prostore jednostavnih ku\u0107a stroge arhitekture, crkve i njezina atrija, Ku\u0107e duhovnih vje\u017ebi, kolonijalnih kala, kojima se suprotstavlja tek nagovije\u0161tena modernisti\u010dka arhitektura Grada Meksika i jednog novog svijeta u izgradnji. Ovaj klasik meksi\u010dke knji\u017eevnosti, umnogome prvi moderni meksi\u010dki roman, donosi veliku temu, aktualnu i danas, sukoba dvaju svjetova, onoga tradicionalnoga i katoli\u010dkoga s jedne strane i modernoga i sekularnoga s druge. Pri tome se vaga pripovjeda\u010devih simpatija \u010desto naginje na onu prvu, tradicijsku stranu, iako je mo\u017eda, kao i \u010ditatelj, svjestan neminovnosti oluje koja dolazi \u2013 da\u017eda koji se sprema pasti \u2013 Meksi\u010dke revolucije i nov\u00edna koje \u0107e iz temelja izmijeniti ba\u0161tinjene obrasce \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Agust\u00edn Y\u00e1\u00f1ez Delgadillo (Guadalajara, Jalisco, 1904. \u2013 Grad Meksiko, 1980.) bio je meksi\u010dki pripovjeda\u010d, esejist, prosvjetar i politi\u010dar. \u0160kolovao se za odvjetnika, da bi po\u010detkom 50-ih magistrirao filozofiju. Njegovo najznamenitije djelo \u201cAl filo del agua\u201d (\u201cIde da\u017ed\u201d, 1947.) knji\u017eevna kritika dr\u017ei prete\u010dom modernog meksi\u010dkog romana jer usvaja narativne i stilske tehni\u010dke novine iz onodobne europske i ameri\u010dke knji\u017eevnosti. Y\u00e1\u00f1ez je uz knji\u017eevni i prosvjetni rad obna\u0161ao i va\u017ene du\u017enosti u kulturnom i politi\u010dkom \u017eivotu Meksika kao guverner dr\u017eave Jalisco izme\u0111u 1953. i 1959. i tajnik za prosvjetu Meksika pod vladom Gustava D\u00edaza Ordaza. Bio je aktivan i na najve\u0107em meksi\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu UNAM-u. Me\u0111u njegovim najpoznatijim djelima su i \u201cLa tierra pr\u00f3diga\u201d (\u201cDare\u017eljiva zemlja\u201d, 1960.), \u201cLas tierras flacas\u201d (\u201cMr\u0161ave zemlje\u201d, 1962.), \u201cOjerosa y pintada\u201d (\u201cNa\u0161minkana s podo\u010dnjacima\u201d, 1960.), \u201cTres cuentos\u201d (\u201cTri pri\u010de\u201d, 1964.) i \u201cLas vueltas del tiempo\u201d (\u201cOkuke vremena\u201d, 1975.). Godine 1973. dobio je Dr\u017eavnu nagradu za knji\u017eevnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-edicije-bozicevic\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"KK2vOhY8rM\"><a href=\"https:\/\/www.edicije-bozicevic.com\/katalog\/ide-dazd\/\">Ide da\u017ed<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Ide da\u017ed&#8221; &#8212; Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107\" src=\"https:\/\/www.edicije-bozicevic.com\/katalog\/ide-dazd\/embed\/#?secret=KK2vOhY8rM\" data-secret=\"KK2vOhY8rM\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21991,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-21990","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/Yanez-Ide-dazd.jpg?fit=469%2C676&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54813,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54813","url_meta":{"origin":21990,"position":0},"title":"Objavljen 9. broj \u010dasopisa \u201ePodplje\u0161ivi\u010dki grani\u010dari\u201c za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 9. broj \u010dasopisa \u201ePodplje\u0161ivi\u010dki grani\u010dari\u201c u kojemu se objavljuju znanstveni i stru\u010dni prilozi iz podru\u010dja povijesne znanosti. Ve\u0107ina radova su radovi autora koji su sudjelovali na znanstveno-stru\u010dnom skupu \u201cOp\u0107ina Saborsko i okolica u pro\u0161losti i sada\u0161njosti\u201d koji je odr\u017ean u Saborskom 17. svibnja 2025. Kad bi se gledalo\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Podpljesivicki-granicari-scaled.jpg?fit=844%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Podpljesivicki-granicari-scaled.jpg?fit=844%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Podpljesivicki-granicari-scaled.jpg?fit=844%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Podpljesivicki-granicari-scaled.jpg?fit=844%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54994","url_meta":{"origin":21990,"position":1},"title":"Slavko Janevski, &#8220;Deponij&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Vje\u010dna pri\u010da o zava\u0111enoj bra\u0107i osnovni je okvir radnje u Deponiju, posljednjem romanu makedonskog klasika Slavka Janevskog. No osim drame podijeljene obitelji, koja se odvija u Kukulinu, mitskom selu autorova opusa i makedonske knji\u017eevnosti, roman otvara i mnoge druge teme, kao \u0161to su iseljavanje stanovni\u0161tva, propadanje sela, zablude patrijarhalne kulture\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54572,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54572","url_meta":{"origin":21990,"position":2},"title":"Povodom fizi\u010dkog napada na knji\u017eevnika Vladimira Arsenijevi\u0107a, suradnika Kliofesta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Beogradu je fizi\u010dki napadnut knji\u017eevnik Vladimir Arsenijevi\u0107, prilikom pripremanja komemoracije \u017ertvama genocida u Srebrenici, \u010dije je odr\u017eavanje time sprije\u010deno. Arsenijevi\u0107 je predsjednik Udru\u017eenja Krokodil, koje je proteklih godina organiziralo niz doga\u0111anja u kojima su sudjelovali povjesni\u010dari i povjesni\u010darke, te to nastavlja \u010diniti i dalje. Prije nekoliko godina intenzivno smo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/ARSENIJEVIC-foto.jpg?fit=480%2C335&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53019,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53019","url_meta":{"origin":21990,"position":3},"title":"Studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i BiH","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 28. travnja do 4. svibnja 2026. godine Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u zajedno sa Fakultetom politi\u010dkih znanosti, Filozofskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Srpskim narodnim vije\u0107em, organizirala je studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na kojem je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":21990,"position":4},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54348,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54348","url_meta":{"origin":21990,"position":5},"title":"Documenta: Ponovo otkrivena spomen-plo\u010da u uvali Slana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U uvali Slana na otoku Pagu 24. lipnja 2026. odr\u017eana je komemoracija podno po \u010detvrti puta obnovljene spomen-plo\u010de posve\u0107ene \u017ertvama usta\u0161kih logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog usta\u0161kog logora iz sustava Gospi\u0107-Jadovno-Pag. Naporima koje ve\u0107 godinama ula\u017eu Koordinacija \u017eidovskih op\u0107ina RH, Srpsko narodno vije\u0107e (SNV)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21990","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21990"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21990\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21992,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21990\/revisions\/21992"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21991"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21990"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21990"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21990"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}