{"id":21983,"date":"2020-07-13T14:58:01","date_gmt":"2020-07-13T14:58:01","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21983"},"modified":"2020-07-13T15:01:34","modified_gmt":"2020-07-13T15:01:34","slug":"ksenija-vidmar-horvat-periferna-europa-tranzitologija-i-postkrizni-diskursi-u-jugoistocnoj-europi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21983","title":{"rendered":"Ksenija Vidmar Horvat, \u201cPeriferna Europa. Tranzitologija i postkrizni diskursi u jugoisto\u010dnoj Europi\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U knjizi Periferna Europa bavimo se krizom EU u kontekstu europeizacije i specifi\u010dne pozicije koju je europeizacija zauzela nakon kraja hladnoga rata. Plan integracije koji bi postsocijalisti\u010dki Istok trebao povezati sa \u201cstarim\u201c dijelom kontinenta i postkomunisti\u010dki blok na periferiji spojiti s demokratskom jezgrom Zapada odvijao se po zapadnocentri\u010dnim, europocentri\u010dnim i postkolonijalnim scenarijima. To nisu bile tri odvojene faze integracije: njihovi su se vremenski okviri preklapali, a povremeno bi izgurale jedna drugu u antagonisti\u010dkim odnosima \u010desto se izmi\u010du\u0107i jedna drugoj i vra\u0107aju\u0107i se u novim diskurzivnim formacijama. Temeljna struktura odnosa koja je svladavala naizgled neure\u0111eno shva\u0107anje postkomunisti\u010dkog Istoka bila je ugrubo razdijeljena po dvije osi: najprije po osi razlike, a onda po osi srodnosti. Zbog te dvostruke prirode odnosa koji su ure\u0111ivali procese integracije \u010ditav je sustav upravljanja Europske Unije u regiji mogu\u0107e nazivati postkolonijalnim, pri \u010demu je centar provodio politiku unutra\u0161njeg kolonijalizma, a periferija je postupno preuzimala ulogu imperijalne granice.<br><br>U knjizi je rije\u010d o dru\u0161tvenim promjenama u Europi nakon dviju svjetskih kriza, financijske (2007\u20132008) i izbjegli\u010dke (2015-). Temeljno pitanje adresira tematiku dru\u0161tvenog ugovora koji se oblikuje u postkriznom stanju u sredi\u0161tu i na periferiji EU, pri \u010demu se kao periferna regija odre\u0111uje jugoisto\u010dna Europa postkriznih dr\u017eava Sredozemlja i dr\u017eave \u00bbbalkanskoga puta\u00ab. Analiza je iz perspektive periferije koncentrirana na kulturne diskurse o gra\u0111anstvu u nastajanju, na diskurse o pripadnosti i identitetu. Metodom historijske sociologije i teorijskim aparatom postkolonijalnih studija prou\u010dava se uloga pro\u0161losti i kolektivnih sje\u0107anja u artikuliranju novih geografija Europe. Posebna se pozornost posve\u0107uje intelektualnim diskursima promjene, javnim kulturama otpora i disidentstva te percepcijama Drugoga koje se pojavljuju.<br><br>Prof. dr. sc. Ksenija Vidmar Horvat (1966) je sociologinja kulture i komparatistkinja. Od 2000. godine na Odsjeku za sociologiju Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani predaje obavezni kolegij Sociologija kulture, a bavi se i medijima, rodnom problematikom i globalnom kulturom. Znanstvenoistra\u017eiva\u010dki joj je rad usredoto\u010den na problematiku kulturne globalizacije, postsocijalizma, traskulturalne studije, kulturne identitete, manjine, sje\u0107anje, pitanja postnacionalnog kozmopolitizma i europeizacije. \u010clanica je uredni\u010dkog savjeta \u010dasopisa European Journal of Cultural Studies i ekspertne skupine za prou\u010davanje romske kulture pri Europskoj uniji. Prikupila je i uredila klasi\u010dne tekstove s podru\u010dja filmske i televizijske teorije, suurednica je posebnih izdanja slovenskih \u010dasopisa Delta, Teorija i praksa te \u010casopisa za kritiku znanosti, a suurednica je i elektronskoga izdanja Velikog op\u0107eg sociolo\u0161kog leksikona. Autorica je i urednica sljede\u0107ih knjiga: \u017denski \u017eanrovi (2001), Uvod u sociologiju kulture (2004), Globalna kultura (2006), Budu\u0107nost me\u0111ukulturnog dijaloga u Europi: me\u0111upogledi (2008), Zemljovidi izme\u0111u. Eseji o europskoj kulturi i identitetu nakon zavr\u0161etka hladnoga rata (2009). Od 2009. godine je predstojnica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta. Od 2013. do 2016. bila je \u010dlanica Komisije za istra\u017eivanje i razvoj Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=314&amp;tag=Periferna%20Europa&amp;type=4\">http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=314&amp;tag=Periferna%20Europa&amp;type=4<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/436557\/11\/Uzroci-mnogih-danasnjih-problema-kriju-se-u-nasoj-nedavnoj-proslosti\">https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/436557\/11\/Uzroci-mnogih-danasnjih-problema-kriju-se-u-nasoj-nedavnoj-proslosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21984,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-21983","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/periferna_Europa.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55398,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55398","url_meta":{"origin":21983,"position":0},"title":"Predstavljanje zbornika radova \u201eMultikulturalizam i izazovi su\u017eivota u 21. stolje\u0107u\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Povijesno dru\u0161tvo Po\u017eega, Institut za istra\u017eivanje migracija iz Zagreba i Gradski muzej Po\u017eega s ponosom vas pozivaju na predstavljanje zbornika radova \u201eMultikulturalizam i izazovi su\u017eivota u 21. stolje\u0107u\u201c! Zbornik je nastao kao plod znanstveno-stru\u010dnog skupa koji je okupio stru\u010dnjake i znanstvenike iz Hrvatske, Slovenije i Srbije. Kroz 15 radova zbornik\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55937,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55937","url_meta":{"origin":21983,"position":1},"title":"Objavljen 27. broj \u010dasopisa \u201eCRIS: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c za 2025. godinu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U 27. broju \u010dasopisa \u201eCris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c obavljeno je osam \u010dlanaka, dva nekrologa, jedan prikaz knjige te jedan izvje\u0161taj o radu Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci u mandatu od 2021. do 2025. godine.\u00a0 Sadr\u017eaj \u010dasopisa: Zdenko Balog - \u201eMajurec u 18. i 19. stolje\u0107u: veli\u010dina obitelji \u2013 tip obitelji \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":21983,"position":2},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54238","url_meta":{"origin":21983,"position":3},"title":"Umrla Slavenka Drakuli\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 77. godini umrla je knji\u017eevnica, publicistkinja i novinarka Slavenka Drakuli\u0107 (1949-2026). Posebnu javnu pa\u017enju izazvale su njezina knjiga Smrtni grijesi feminizma u kontekstu povijesti feminizma u Jugoslaviji te knjige o \u017eivotu u socijalizmu i postsocijalizmu Kako smo pre\u017eivjeli, U kavani Europa: \u017eivot poslije socijalizma, Ponovo u kavani Europa: kako\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55668,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55668","url_meta":{"origin":21983,"position":4},"title":"Zagreb jo\u0161 \u010deka ulice Lelje Dobroni\u0107 i Emilija Laszowskog! \u2013 Inicijativa za imenovanje javnih povr\u0161ina u njihovu \u010dast","author":"Filip \u0160imunjak","date":"7. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Pitanje kome u \u010dast i zbog kojih zasluga imenujemo ulice, trgove i druge javne povr\u0161ine usko je povezano s na\u0161im odnosom prema pro\u0161losti i vrijednostima koje kao zajednica \u017eelimo istaknuti. Odabirom imena grad odaje priznanje pojedincima i \u010duva uspomenu na njihov doprinos, pa ne \u010dudi \u0161to odluke o imenovanju, a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":21983,"position":5},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21983","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21983"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21983\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21985,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21983\/revisions\/21985"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21984"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21983"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21983"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21983"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}