{"id":21928,"date":"2020-07-11T16:20:23","date_gmt":"2020-07-11T16:20:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21928"},"modified":"2020-07-11T16:20:23","modified_gmt":"2020-07-11T16:20:23","slug":"panel-25-godina-nakon-srebrenice-jos-se-relativizira-zlocin-genocida","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21928","title":{"rendered":"Panel: 25 godina nakon Srebrenice jo\u0161 se relativizira zlo\u010din genocida"},"content":{"rendered":"\n

ZAGREB, 8. srpnja 2020. (Hina) – Dvadeset i pet godina od genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno vi\u0161e od 8000 dje\u010daka i mu\u0161karaca, taj se zlo\u010din jo\u0161 uvijek relativizira, a individualna krivnja zbog nacionalizacije zlo\u010dina ostaje drugorazredno pitanje, upozorili su u srijedu sudionici panela u Ku\u0107i ljudskih prava.<\/p>\n\n\n\n

“Tako dugo dok se u Srbiji i Hrvatskoj u nekom drugom kontekstu ti zlo\u010dini nacionaliziraju i socijaliziraju oni postaju kolektivni zlo\u010dini i individualna krivica ostaje drugorazredno pitanje”, rekao je filozof i politi\u010dki analiti\u010dar \u017darko Puhovski.<\/p>\n\n\n\n

Pita se jesu li se stvari \u010detvrt stolje\u0107a nakon tih doga\u0111aja dovoljno promijenile da mo\u017eemo koliko-toliko objektivno razgovarati o toj stravi\u010dnoj \u010dinjenici, treba li ih prebaciti u povijesno sje\u0107anje i u kojoj se mjeri pitanje o odgovornosti i direktnoj krivici po\u010dinitelja danas druk\u010dije gleda s obzirom na te\u0161ke gre\u0161ke koje je me\u0111unarodno pravosu\u0111e u\u010dinilo u Srebrenici.<\/p>\n\n\n\n

Kako je mogu\u0107e da se na stadionima jo\u0161 uvijek urla “No\u017e, \u017eica Srebrenica”<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Puhovski je napomenuo da je me\u0111unarodno pravosu\u0111e taj zlo\u010din bez presedana proglasilo op\u0107inskim genocidom za koji ni jedna dr\u017eava nije odgovorna, a ukazao je i na problem niza manipulacija u konkretnim slu\u010dajevima pred Me\u0111unarodnim sudi\u0161tem za biv\u0161u Jugoslaviju.<\/p>\n\n\n\n

No, smatra, to su sve drugorazredna pitanja u odnosu na jednostavno pitanje: Kako je mogu\u0107e da se jo\u0161 uvijek na stadionima urla “No\u017e, \u017eica Srebrenica” i da se u javnoj svijesti, suprotno o\u010dekivanjima, nije dogodilo da \u0107e protekom vremena do\u0107i do izra\u017eaja stida zbog pripadnosti onima koji su taj zlo\u010din u\u010dinili.<\/p>\n\n\n\n

Povjesni\u010dar Hrvoje Klasi\u0107 rekao je da negiranje zlo\u010dina u Srebrenici nije izuzetak jer je to kroz povijest bila \u010desta pojava, a isprike politi\u010dara i prihva\u0107anje zlo\u010dina su licemjerni potezi u dru\u0161tvima u kojima se radi sve suprotno tome.<\/p>\n\n\n\n

“Dok su \u0160e\u0161elj, Karad\u017ei\u0107 i \u0160ljivan\u010danin nacionalni heroji i ‘selebritiji’ po Srbiji, dok se po BiH otvaraju institucije koje se nazivaju po ratnim zlo\u010dinicima ili dok se u Hrvatskoj sugerira postojanje narativa i binarni pristup ‘ili je zlo\u010dinac ili je heroj’ u takvim je dru\u0161tvima veliki problem i licemjerno re\u0107i da prihva\u0107amo da se tamo dogodio genocid”, rekao je Klasni\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dio je da inzistiranje na pojedina\u010dnim slu\u010dajevima samo ukazuje na licemjeran pristup suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u dok dru\u0161tvo u cjelini ne pristane na suo\u010davanje i ne prihvati da nije samo u stvar u konkretnom doga\u0111aju nego u cijelom nizu doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n

Zlo\u010din u Srebrenici se i dalje relativizira<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Voditeljica Documente – Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u Vesna Ter\u0161eli\u010d rekla je da se zlo\u010din u Srebrenici relativizira iako ga je istra\u017eilo ha\u0161ko tu\u017eiteljstvo, te su \u010dinjenice utvr\u0111ene izvan razumne sumnje, kao \u0161to se u Hrvatskoj i drugim postjugoslavenskim zemljama relativiziraju drugi genocidi i ratni zlo\u010dini.<\/p>\n\n\n\n

Pitanje koje \u017eelimo postaviti dru\u0161tvima i politi\u010darima jest – \u0161to napraviti kako bi prestalo poricanje genocida i drugih ratnih zlo\u010dina, poru\u010dila je Ter\u0161eli\u010d.<\/p>\n\n\n\n

Uz raspravu “Srebrenica 25: relativiziranje genocida i drugih ratnih zlo\u010dina” u Ku\u0107i ljudskih prava prikazan je i film “Srebrenica ’95: jedna sedmica u julu” u produkciji SENSE Centra iz Pule.<\/p>\n\n\n\n

HINA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.documenta.hr\/hr\/panel-25-godina-nakon-srebrenice-jo%C5%A1-se-relativizira-zlo%C4%8Din-genocida.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.documenta.hr\/hr\/srebrenica-25-relativiziranje-genocida-i-drugih-ratnih-zlo%C4%8Dina.html<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21929,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-21928","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/panel.jpeg?fit=200%2C150&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":21928,"position":0},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":21928,"position":1},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":21928,"position":2},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":21928,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":54295,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54295","url_meta":{"origin":21928,"position":4},"title":"Historiografsko mi\u0161ljenje \u2013 Jay Winter: Kako odati po\u010dast onima koji su poginuli u ratu, a da ne glorificiramo sam rat?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Znate, jedno me pitanje okupira svih ovih posljednjih trideset godina. Bavljenje povije\u0161\u0107u rata mo\u017ee se sa\u017eeti na jedno pitanje: kako odati po\u010dast onima koji su poginuli u ratu, a da ne glorificiramo sam rat? To je pitanje.\" Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10, priredio\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":21928,"position":5},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21928","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21928"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21928\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21930,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21928\/revisions\/21930"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21929"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}